Građani BIH plaćaju visoku cijenu korupcije

FENA: Kako EU ocjenjuje situaciju vezano za korupciju u BiH?

Evropska komisija svake godine objavljuje izvještaj o napretku koji Bosna i Hercegovina ostvaruje na polju evropskih integracija. U pogledu korupcije, Komisija u Izvještaju o napretku za 2011. navodi da je korupcija i dalje raširena u javnom i privatnom sektoru i da i dalje negativno utiče na sve sfere života, ekonomski razvoj i vladavinu zakona.

To je veoma gruba ocjena. Građani Bosne i Hercegovine trenutno plaćaju visoku cijenu korupcije – politički troškovi, socijalni troškovi i ekonomski troškovi korupcije su veoma težak teret po živote ljudi. Politički trošak korupcije je nedostatak povjerenja u politiku. Socijalni trošak je povećana nejednakost, i skučenost, te smanjen socijalni kapital. A ekonomski troškovi su smanjeni javni prihodi, smanjen rast, povećanje potrošačkih cijena, povećanje cijena investicija, povećan neformalni sektor i smanjena konkurencija.

FENA: Kako ocjenjujete napore koje čine vlasti BiH u borbi protiv korupcije? 

Bosna i Hercegovina je usvojila Strategiju za borbu protiv korupcije za period 2009.-2014., s namjerom da provede akcioni plan protiv korupcije. Dosad smo mogli vidjeti tek ograničene napore na realizaciji strategije i akcionog plana. Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije još nije operativna. Čeka se na Vijeće ministara da usvoji pravilnik Agencije. Agenciji su također neophodni adekvatni resursi da bi mogla da obavlja svoje zadatke. U svjetlu navedene konstatacije, čini se da je još slaba politička volja da se ovo pitanje riješi i da se poboljšaju institucionalni kapaciteti za borbu protiv korupcije.

Imajući na umu da je borba protiv korupcije složen i dugoročan proces koji zahtijeva jaku političku volju i izuzetnu političku hrabrost, Bosna i Hercegovina nema vremena za gubljenje i trebalo bi da pojača reformske napore. Pitanje korupcije će ostati na vrhu političke agende EU tokom procesa pristupanja, a pregovori o Poglavlju 23. koje se odnosi na borbu protiv korupcije bit će veoma zahtjevni.

FENA: Šta je potrebno da BiH uradi u borbi protiv korupcije da bi postala ozbiljan kandidat za članstvo EU?

Kriteriji za članstvo u Evropskoj uniji između ostalog od države kandidata zahtijevaju da ima stabilnost institucija koje garantuju vladavinu zakona i postojanje funkcionalne tržišne ekonomije. Korupcija podriva oba ova uvjeta, vladavinu zakona i funkcionalnu tržišnu ekonomiju.

Nema vladavine zakona tamo gdje korupcija sprječava efektivno funkcioniranje organa za provođenje zakona i pravosuđa, gdje su administrativni i pravosudni sistemi slabi i gdje su novinari koji pišu o korupciji izloženi prijetnjama. Privrednom razvoju i poslovnoj zajednici su također neophodni poštenje, transparentnost i predvidivost. To je od vitalne važnosti za investicije, koje su prijeko potrebne, naročito u svjetlu ekonomske krize.

Ključni koraci u borbi protiv korupcije postižu se reformom javne uprave, uključujući jaku etičku komponentu, i pravosuđa. Centralni dio pregovora u zemljama koje su ranije bile obuhvaćene pristupanjem bio je koncentriran na postizanje vjerodostojnog praćenja pravosnažnih sudskih presuda u predmetima visoke korupcije.

To će biti bitno i za Bosnu i Hercegovinu. Iz tog razloga je neophodan čvrst pravni okvir, dobra realizacija i nezavisni organi pravosuđa i primjene zakona sposobni za provođenje istraga i procesuiranje korupcije. Potrebno je ispraviti manjkavosti u sistemu sudstva, spriječiti politički uticaj na pravosuđe, a organi za provođenje zakona i sudovi moraju posjedovati kapacitete i resurse za razumijevanje i rješavanje složenih finansijskih krivičnih djela.

Borbu protiv korupcije treba preduzeti u oblasti javnih nabavki, privatizacije i većih budžetskih rashoda. To su područja gdje postoji jak podsticaj za koruptivno djelovanje zbog velikih iznosa novca u igri. Korupcija kao rezultat interakcije javnog i privatnog sektora je također značajna kad su u pitanju mala i srednja preduzeća, što u Bosni i Hercegovini uveliko zavisi od budžeta. Koruptivno djelovanje ne nanosi štetu samo privrednom ambijentu, već podstiče poslovanje u neformalnom sektoru čime je javnost uskraćena za prihode od poreza. Stoga je transparentno i efektivno reguliranje interakcije između javnog i privatnog sektora od ključne važnosti za borbu protiv korupcije.

Postoje i konkretne mjere borbe protiv korupcije koje se moraju uspostaviti kao što je pravna regulativa o pristupu informacijama, o sukobu interesa i o zaštiti zviždača. Borba protiv korupcije veoma zavisi od ljudi koji su voljni da govore protiv kriminala i ove ljude treba zaštititi. Ovo važi za takozvane zviždače koji su spremni da progovore protiv koruptivnog djelovanja u upravi, ali i za one koji su voljni da svjedoče na sudu protiv kriminalaca.

FENA: Na koji način EU pomaže BiH da riješi pitanje korupcije?

EU pomaže Bosni i Hercegovini da riješi glavna pitanja u borbi protiv korupcije. Stručnjaci EU su zajednički radili s vlastima Bosne i Hercegovine na izradi okvira politike za borbu protiv korupcije. Strategija i Akcioni plan sadrže prvi odgovor na pitanja Šta je potrebno uraditi? i Ko to treba uraditi?.

Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije treba da počne s radom i upravo pokrećemo projekt koji će pružiti podršku Agenciji. Zakon kojim je uspostavljena Agencija predviđa i organe čiji će mandat biti borba protiv korupcije na nivou entiteta i Distrikta Brčko.

Projekt koji finansira EU "Jačanje institucionalnih kapaciteta za suzbijanje i prevenciju korupcije" sarađivat će i s organima na nivou entiteta i Distrikta Brčko i pružati savjete o mehanizmima koordinacije između različitih antikorupcionih tijela i s drugim službama kao što su porezne, revizorske i inspekcijske uprave.

Važno je shvatiti da je borba protiv korupcije ujedno i borba za valjanu upravu, za funkcionalne institucije i jednak pristup adekvatnim javnim uslugama. Stoga, borba protiv korupcije ne može biti zadatak samo antikorupcijskih tijela – njom se moraju baviti sve institucije u javnom sektoru.

U Strategiji i Akcionom planu za borbu protiv korupcije utvrđena su područja borbe protiv korupcije i EU će podržati realizaciju strategije drugim projektom iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Ovaj projekt će se baviti integritetom javnog sektora i transparentnijom interakcijom između uprave i privrednih subjekata.

Veliki dio spomenutih aktivnosti je usmjeren na prevenciju, ali borba protiv korupcije može biti uspješna samo ako cijena koruptivnog ponašanja postane viša od prednosti koje ono proizvodi. Iz tog razloga ulažemo mnogo u podršku sektoru za provođenje zakona i u pravosuđe.

Borba protiv korupcije je važna komponenta sveukupne podrške EU u oblasti primjene zakona. Oduzimanje imovine i upravljanje oduzetom imovinom što ne samo da kriminalcima nanosi najveću štetu jer gube ilegalno stečeni novac, već osigurava sredstva za buduće finansijske istrage, još je jedan od prioriteta naše buduće podrške. U okviru regionalnog projekta dotaknuto je i pitanje funkcionalnog Programa zaštite svjedoka.

Međutim, naša pomoć neće biti kompletna bez projekata koje realizuju organizacije civilnog društva. Uprava nije jedina koja ima zadatak da se bori protiv korupcije. Bez nevladinih organizacija i medija, program borbe protiv korupcije ne može biti uspješan. EU usmjerava značajan iznos sredstava prema NVO.

Postoje razni načini na koje organizacije civilnog društva doprinose borbi protiv korupcije. NVO prate antikorupcijske politike i integritet, razvijaju funkcije posmatrača uprave u oblasti javnih nabavki, NVO vrše informiranje i uvođenje transparentnosti na univerzitetima, novinari se obučavaju iz oblasti istraživačkog novinarstva i informiranja o slučajevima korupcije.

EU sve ove projekte pomaže finansijskim sredstvima, ali i savjetima stručnjaka o tome na koji način proširiti i intenzivirati angažovanost civilnog društva u borbi protiv korupcije. Uvjereni smo da jedino jako civilno društvo može izvršiti pritisak koji je neophodan da se dugoročno osigura valjana uprava.

(Fena)