Građani ne žele plaćati odbranu optuženika za ratne zločine!

Skoro 80 posto ispitanika u Žurnalovoj anketi, koje smo pitali: Odobravate li da se iz budžeta finansiraju odbrane optuženih za ratne zločine, izjasnilo se da ne žele da se njihov novac troši za advokate optuženika za ratne zločine. Samo dva posto ispitanika to odobrava a 11 posto ih kaže da odgovor na pitanje zavisi od toga o kome se radi.

"ONI" ZNAJU ŠTA "NJIHOVI" MISLE

Anketu smo pokrenuli prije mjesec dana kada su vlasti u Kantonu Sarajevo, odnosno u pojedinim općinama, odlučile da finansijski pomognu odbranu optuženika za ratne zločine u logoru Silos u Hadžićima, uhapšenih krajem novembra prošle godine. Pripadnicima civilnog i vojnog rukovodstva Općine Hadžići iz perioda 1992-1995. godine neposredno nakon hapšenja je Skupština Kantona Sarajevo odlučila pomoći, finansijski ali i na svaki drugi način. Ministarstvu za boračka pitanja je naloženo da putem Fondacije istina, pravda i dostojanstvo, aktivira sve mogućnosti pravne, finansijske i materijalne pomoći. Primjer skupštinskih zastupnika su slijedili i čelnici Grada Sarajevo, te odmah osigurali 40.000 maraka. Tako su Grad, općine Stari Grad, Hadžići i Ilidža, za odbranu Hadžićana iz javnih izvora do sada ukupno izdvojili oko 200.000 KM.

Peđa Kojović, zastupnik Naše stranke u Skupštini KS, koji se svojevremeno usprotivio odluci većine kolega iz zastupničkih klupa, komentirajući za Žurnal rezultate ankete, odnosno mogućnost da rezultati ispitivanja javnog mnjenja posluže eventualno kao argument za preispitivanje ranije odluke, kaže kako to, prije svega, uopće ne bi bilo potrebno samo da se poštuju zakoni koji kažu da svaki optuženik ima pravo na besplatnu pravnu pomoć ako ne može sebi da priušti odbranu.

- Problem je, međutim, što imate političke partije koje žive od nacionalizma i tabu tema. A tabu tema je da te nacionalističke partije opstaju tako što plaćaju ogroman novac bivšim borcima. Te političke partije koje žive od nacionalizma imaju svoju percepciju o tome šta "njihovi" misle. Pratio sam već nekoliko anketa vrlo sličnih vašoj i rezultati su uglavnom slični. To pokazuje da je među građanima sve manje nacionalista ali se njihovi politički predstavnici, očigledno veoma "sporo" prilagođavaju toj novoj situaciji.

A jednako tako su se ponašale i javnosti u BiH. Jer, za razliku od žestoke reakcije prije nekoliko godina kada je Vlada Republike Srpske odlučila da novčano pomaže porodice haških optuženika, kada su u pitanju "naši", osim rijetkog otpora pojedinaca, slična reakcija je izostala. Bar ona javna, jer rezultat Žurnalove ankete o pitanju novčane podrške optuženicima za ratne zločine, pokazuje posve drugačije raspoloženje građana od onog koje se u javnosti pokušava nametnuti.

(zurnal.info)