Istražujemo
Beton, parkinzi, višespratnice, sječa šume: Građani pokušavaju spasiti Jahorinu od građevinskog uništavanja
Nakon još jedne javne rasprave na Nacrt regulacionog plana SRC Jahorina još uvijek ima mnogo primjedbi. Unis institut iz Istočnog Sarajeva i Opština Trnovo morali su izraditi studiju uticaja na životnu sredinu ali to nisu učinili
Još od prošlog ljeta traju pokušaji da se usvoji novi, revidirani Regulacioni plan SRP Jahorina na teritoriji opštine Trnovo. Pisali smo ranije da je prošle godine Nacrt plana osporen na dvije javne rasprave u oktobru i novembru, a nakon što je pristigao veliki broj primjedbi – više od 90. Nosilac izrade plana je Unis institut iz Istočnog Sarajeva, a naručilac Opština Trnovo.
Opština Trnovo u ovom slučaju prekršila je Zakon o zaštiti životne sredine Republike Srpske. Član 48 ovog zakona precizira da se za planove, programe i osnove u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja… treba uraditi strateška procjena uticaja na životnu sredinu. Tu odluku donosi nadležni organ, u ovom slučaju Opština Trnovo i delegira je stručnoj kući – Unis institutu. Ali Opština Trnovo zadovoljila se obrazloženjem Unis instituta da neće biti značajnih uticaja na okolinu i da studiju nije potrebno uraditi.
Uništavanje Jahorine se nastavljaOpština Trnovo radi za interese građevinskog lobija
A nacrtom plana predstavljenog prošle godine na Jahorini se planira gradnja novih zgrada, stambeno-poslovnih i ugostiteljskih objekata, do deset etaža, zbog kojih je već ili će tek biti posječena i velika količina šume. Izgradnja bi ugrozila snabdijevanje vodom i strujom, zbog čega će biti potreban novi izvor vode, a plan je predviđao i gradnju po već postojećim, nedovoljnim parking prostorima, dodjelu parcela i po 10 puta većih od postojećih, odsijecanje već izgrađenih objekata, asfalt uz samu ski stazu, gradnju na klizištima i prelivima za vodu, smanjenje zakonom obaveznih rastojanja između višespratnica…
Nakon razmatranja primjedbi, u Trnovu je 22. aprila održana nova javna rasprava. Nakon nje, sa pravom se može reći da ako Jahorinu nešto sačuva od nove devastacije, bit će to građanski aktivizam – ponovo su pristigle desetine primjedbi zbog čega plan još uvijek ne ide na usvajanje.
Godinama su investitori u BiH za različite vrste investicija – malih hidroelektrana, izgradnje naselja, iskopavanja, koncesija… - mogli računati na javne rasprave koje se održavaju u zadnji tren, pred malim brojem zainteresovanih, pa je i planove i dozvole bilo lakše izdejstvovati. Ali među vlasnicima stambenih objekata na Jahorini, koji redovno prate javne rasprave i planove Opštine Trnovo, nalaze se i pravnici, arhitekti, stručnjaci različitih profila, kojima dobro znaju čitati regulacione planove i namjere investitora i kojima se ono što pitaju zaista mora i odgovoriti.
S ciljem da se plan na koji je stiglo preko 90 pismenih i jednako veliki broj usmenih primjedbi ne odbaci, Opština Trnovo i nosilac izrade Unis institut iz Istočnog Sarajeva, obavezali su se da će plan uraditi u skladu sa svim zakonskim propisima. Uprkos datim obećanjima, novi „poboljšan nacrt“ ne donosi mnogo noviteta, jasno je nakon 22. aprila. Predstavnica Unis instituta na većinu konkretnih pitanja postavljenih na javnoj raspravi uglavnom je odgovarala sa:
- Ne mogu vam to sada reći, nisam upućena, dobit ćete pismeni odgovor.
A bilo je tu pitanja poput onih gdje vodi kanalizaciona mreža, kako se u regulacionom planu pojavio novi objekat kojeg nije bilo u ranijem. Jedna od važnih stavki koju iz UNIS-a nisu znali objasniti na raspravi je i manipulacija spratnošću zgrada.
Kako bi se naizgled smanjili gabariti objekta u Nacrtu regulacionog plana prikazuju se po dva potkrovlja, dvije mansarde, dva prizemlja i eventualno jedan ili dva sprata. U teoriji i regulacionom planu - dvospratnica, u praksi – objekat od pet ili šest spratova. U novom planu uočeno je nekoliko takvih objekata koji uopće nisu imali takve gabarite. Jedno od pitanja na javnoj raspravi odnosilo se i na količinu već posječene šume i one koja će biti uklonjena za izgradnju – iz Unisa je na raspravi iznesen tek okvirni odgovor da će “maksimalno voditi računa da se zaštiti šuma”.
Tokom uvida u dokument primjedbe su slala i javna preduzeća i instituciju – Elektrodistribucija, Grad Istočno Sarajevo, Vodovod Pale… ali je potpuno nejasno kako UNIS kao privatni institute može odlučivati o tome da li će ili ne prihvatiti primjedbe službenih tijela - javnih preduzeća - koja se odnose na infrastrukturu.
Po pitanju hidrotehnike, navedeno je na raspravi, otpadne vodama sa Jahorine su orijentisane prema Miljacki i površinskim vodotokovima na području pretežno opštine Pale:
- Niko nema pravo da na neki način ugrozi izvorišta pitke vode na čitavom području. Zbog nekanalisanja otpadnih voda na izvorištima na Jahorini mogu jako da ugroze pitanje kvaliteta vode. Studija, koja nije urađena, bi morala odgovoriti kakvi su to uticaji.
Uzevši u obzir da je Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa izradio Stručnu osnovu – Studiju zaštite za stavljanje pod zaštitu planinskog masiva Jahorine, gdje je Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS još 2015. godine pokrenulo postupak proglašenja Jahorine zaštićenim područjem, Jahorina još uvijek nije proglašena Parkom prirode.
U srijedu, 24.04. mještani Jahorine su predali zahtjev Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS za proglašenje Jahorine zaštićenim Parkom prirode uz podršku Aarhus centra u BiH.
- Mi smo ujedinjeni u našoj odluci da zaštitimo našu planinu, ne samo za sebe, već i za buduće generacije koje zaslužuju da naslijede netaknuto okruženje koje napreduje. Ovim pozivamo sve uključene da preispitaju svoje postupke i stanu na pravu stranu istorije. Iskreno tražimo od Ministarstva prostornog uređenja građevinarstva i ekologije Republike Srpske da jahorinski planinski masiv proglasi Parkom prirode i očuva njegovu ljepotu i ekološki značaj za generacije koje dolaze - kaže Jasmina Matić, predstavnica neformalne grupe građana Jahorine.
(zurnal.info)
