Kreditna zaduženost grada Banjaluka opasno prijeti da u potpunosti uništi gradski budžet.
Ukupna zaduženost grada na dan 31.3.2012. godine, prema zvaničnim pokazateljima prezentovanim odbornicima Skupštine grada, iznosila je blizu 144 miliona maraka. Godišnji anuitet po tekućim kreditima iznosio je trinaest miliona ili 10,27 posto ostvarenih ukupnih redovnih poreskih i neporeskih prihoda u 2011. godini.
Visina anuiteta se i dalje kreće u dozvoljenim zakonskim okvirima, ali prijeti da u narednoj budžetskoj godini tu granicu preskoči.
ZLATNA VODA
Gradska vlast, odlazeća ali i novoizabrana, za činjenicu da bi budžet grada uskoro mogao da postane dužnički očito mnogo ne mari. (Promjenom gradonačelnika ništa se ne mijenja u strukturi gradske vlasti, jer dominira SNSD i nakon proteklih izbora). Nakon objelodanjivanja podataka o zaduženosti grada uslijedila su nova zaduženja.
Isti dan, 15.05.2012.godine, grad je donio jedanaest Odluka o jedanaest novih zaduženja, ukupne vrijednosti veće od 22 miliona maraka. Svoje potpise na Odluke stavili su odlazeći gradonačelnik Dragoljub Davidović i načelnik Odjeljenja za finansije Radmila Stojnić. Svih jedanaest Odluka dobilo je podršku vladajuće gradske većine.
Najveći pojedinačni kredit (8,4 miliona KM) grad je u maju izglasao za kupovinu pokretne i nepokretne imovine fabrike UNIS-Valjaonica hladno valjane trake u Ramićima kod Banjaluke. Plan grada je da na tom mjestu napravi savremen Tehnološki biznis park. Grad je imovinu već izlicitirao, ne i platio fabrici UNIS u stečaju. Zvanično obrazloženje iz Odjeljenja za finansije o sudbini ovog kredita je da je Projekat u fazi upisa prava vlasništva na nekretnini. Depozit je već plaćen i ukoliko „upis prava vlasništva na nekretnini“ ne bude uspješno završen gradski budžet ostaće kraći za 50 000 KM.
Još veći, ali zbirno, je kredit koji je gradska skupština na prijedlog gradonačelnika i Odjeljenja za finansije odobrila za projekte vodosnabdjevanja. Ukupno za vodosnabdjevanje na području grada i seoskog područja samo u maju odobreno je podizanje kredita nešto manjeg od deset miliona maraka. Ni taj projekat, šest mjeseci nakon Odluke, nije realizovan. Iako su gradske vlasti rješenje problema vodosnabdjevanja cijelog grada najavile poodavno, neizvjesno je kada će voda doći u sve dijelove grada.
„Projekti vodosnabdjevanja gradskog i seoskog područja, su u toku realizacije gdje svakodnevno stižu fakture na izvedene i obračunate radove, pri čemu je realizovano više od pola od ukupne vrijednosti projekta“, rekli su nam u Odsjeku za upravljanje sredstvima i plaćanje Odjeljenja za finansije grada Banja Luka.
NESOLVENTAN GRAD
Koliko je gradska kasa prazna, a konstantno povećanje budžeta vještački napuhano kreditima, pokazuje podatak da grad nije bio u stanju da bez traženja zajmova odradi nekoliko „sitnijih“ projekta. Dozvola za podizanje kredita tražena je, i dobijena od skupštine, za kanalizaciju u jednoj banjalučkoj ulici (1,2 miliona KM), rekonstrukciju jednog lokalnog puta (milion KM), rekonstrukciju sportske dvorane Borik (milion KM), ambulantu u jednoj mjesnoj zajednici (850 000 KM), kružni tok kod Gradskog mosta (200 000 KM ) i mjesnu kancelariju u jednoj seoskoj mjesnoj zajednici (110 000 KM).
Propuh u kasi dodatno potvrđuje i podatak da je gradski urgentni račun ostao gotovo bez pfeniga, o čemu je Žurnal već pisao.
Odsjek za upravljanje sredstvima i plaćanje Odjeljenja za finansije grada samo nam je djelomično odgovorio na upit o sudbini donesenih Odluka o podizanju kredita. Rečeno nam je da su projekti zbog kojih je odlučeno da se ide u zaduženja u fazi realizacije ili u fazi pripreme za realizaciju.
Izvori Žurnala tvrde da sve kredite po Odlukama grad nije, niti će da dobije, jer je grad jednostavno nesolventan. Zbog toga se u pojedine projekte šest mjeseci nakon izglasavanja Odluke o zaduženju još nije ni ušlo.
(zurnal.info)