Hranitelji iz Doboj Istoka i Gradačca prvi su tužili Centar za socijalni rad zbog neisplaćenih naknada. Dobili su proces i povratili novac ali je u svim ostalim slučajevima došlo do zastare
Hraniteljske porodice u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku praktično rade “nacrno” i to pod pokroviteljstvom države. Svaka od ovih porodica koja na smještaj prima jedno ili više djece, sklapanjem ugovora sa centrom za socijalni rad potpisuje dokument kojim se verifikuje skoro pa radni odnos, ali to ne podrazumijeva da će zauzvrat dobiti sve beneficije koje nosi i radni odnos. Ova upozorenja za Žurnal iznosi Ferid Maleškić, predsjednik Udruženja hranitelja u BiH iz općine Doboj Istok. On istovremeno upozorava da se hraniteljstvo u BiH suočava sa ogromnim problemima, a jedan od najvećih su neadekvatne naknade koje se izdvajaju za ovu populaciju. Iako zakon jasno propisuje da se hraniteljskim porodicama svakog mjeseca na području ovog kantona isplaćuju mjesečne naknade za smještaj djeteta u hraniteljsku porodicu, tokom 2003, 2004 i 2005. godine, tvrdi Maleškić, u periodu od avgusta do januara naredne godine naknade nisu isplaćene. Zbog toga su hranitelji iz Doboj Istoka i Gradačca tužili nadležni centar za socijalni rad:
- Bio je to prvi put da se neko na taj način suočio sa centrom za socijalni rad – prisjeća se Ferid Maleškić:
- Tada smo i naplatili taj novac, ali samo hranitelji s naše i gračaničke opštine. Svi drugi su novac izgubili jer je u međuvremenu došlo do zastare.
Ni marka od Opštine
Udruženje hranitelja u BiH jedina je nevladina organizacija koja nije dobila ni jednu marku iz budžeta Opštine Doboj Istok, iako je u programu Opštine jasno navedeno kako će, u skladu s nadležnostima, podsticati aktivnost Centra za socijalni rad i udruženja građana kojima je osnovni cilj socijalna zaštita i humanitarna djelatnost.
Ferid, koji je i sam hranitelj, prije nekoliko godina pokrenuo je inicijativu za istupanje iz krovnog udruženja hranitelja Tuzlanskog kantona Familija, smatravši kako svoj posao ne rade adekvatno:
- Imali smo udruženje hranitelja koje nije naše. Tražio sam spisak svih donacija koje su došle, a nakon toga je zatražena moja smjena. Nikad spisak nije izašao niti će izaći jer se zna koliko je novca pokradeno.
Od tada, kako kaže, sa šačicom entuzijasta, pokušava djeci bez roditeljskog staranja smještenoj u hraniteljskim porodicama na bilo koji način poboljšati kvalitet života. Prošle godine registrovali su Udruženje hranitelja u BiH. Uspjeli su osigurati besplatne frizerske i stomatološke usluge za djecu iz hraniteljskih porodica s područja Doboj Istoka:
- U ovom trenutku imamo pošiljku odjeće koju ne možemo podijeliti jer nam centar za socijalni rad ne da spiskove djece smještene u hraniteljsku porodicu, već hoće da oni dijele tu pomoć. E, pa neće, podijelit ćemo je mi, a ako preostane dat ćemo u Merhamet ili neko drugo dobrotvorno društvo, samo ne njima da oni dijele.
Direktorica Centra za socijalni rad Zefija Sinanović kaže kako potrebe za dostavljanjem spiskova jednostavno nema jer je opština u kojoj žive malena, svi se poznaju, i on (Maleškić, op. aut.) dobro zna koje su to hraniteljske porodice.
Vlast želi siromašne građane
Ferid je autor projekta Profesionalno hraniteljstvo u Bosni i Hercegovini, koji je ušao među 30 najboljih poslovnih projekata u takmičenju Business Start-Up Centre (BSC Zenica).
Hraniteljstvo ili porodični smještaj predstavlja jedan od vidova zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja, pored usvojenja, starateljstva i smještaja u ustanove za brigu o djeci. Hraniteljstvo je privremeni odnos a ne trajni, kao što je to usvojenje.
Hraniteljska porodica je porodica u koju je odlukom centra za socijalni rad zbrinuto dijete, a čine je hranitelj, i sve osobe koje žive sa hraniteljem u istom domaćinstvu. U Udruženju hranitelja imaju sasvim jasnu viziju kako bi se mogli riješiti svi problemi koji prate ovu populaciju u BiH.
S obzirom da se veliki broj djece bez roditeljskog staranja nalazi u domovima za nezbrinute, a trenutno se 99% djece bez roditeljskog staranja nalazi u srodničkim porodicama, njihov prijedlog je da država donese zakon po kojima bi hraniteljima bilo uplaćivano PIO i zdravstveno osiguranje, odnosno da se osnuju Servisi hraniteljstva koji bi pratili da li hranitelji poštuju odredbe potpisanog ugovora, odnosno da li država poštuje odredbe potpisanog ugovora.
U zapadnim državama praksa svojevrsnog zapošljavanja članova hraniteljskih porodica dovela je do smanjenja broja nezbrinute djece, a u Sloveniji, objašnjava Ferid, više nama domova za nezbrinutu djecu:
- Pokrećemo inicijativu da se sada zakonski riješi taj problem, ali dok je ova vlast tu neće to proći jer ova vlast neće uspješne i bogate građane, ona voli što siromašnije.
Djeci smještenoj u hraniteljskim porodicama preko ovog udruženja može se pomoći na različite načine:
- Odjećom koju su vaša djeca iznosala, hranom, donacijom, ili ako imate vikendicu u koju ih možete pozvati da borave... a nekad nam je dovoljna i lijepa riječ, neka pomogne kako ko može – kaže Ferid.
(zurnal.info)
">Hranitelji iz Doboj Istoka i Gradačca prvi su tužili Centar za socijalni rad zbog neisplaćenih naknada. Dobili su proces i povratili novac ali je u svim ostalim slučajevima došlo do zastare
Hraniteljske porodice u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku praktično rade “nacrno” i to pod pokroviteljstvom države. Svaka od ovih porodica koja na smještaj prima jedno ili više djece, sklapanjem ugovora sa centrom za socijalni rad potpisuje dokument kojim se verifikuje skoro pa radni odnos, ali to ne podrazumijeva da će zauzvrat dobiti sve beneficije koje nosi i radni odnos. Ova upozorenja za Žurnal iznosi Ferid Maleškić, predsjednik Udruženja hranitelja u BiH iz općine Doboj Istok. On istovremeno upozorava da se hraniteljstvo u BiH suočava sa ogromnim problemima, a jedan od najvećih su neadekvatne naknade koje se izdvajaju za ovu populaciju. Iako zakon jasno propisuje da se hraniteljskim porodicama svakog mjeseca na području ovog kantona isplaćuju mjesečne naknade za smještaj djeteta u hraniteljsku porodicu, tokom 2003, 2004 i 2005. godine, tvrdi Maleškić, u periodu od avgusta do januara naredne godine naknade nisu isplaćene. Zbog toga su hranitelji iz Doboj Istoka i Gradačca tužili nadležni centar za socijalni rad:
- Bio je to prvi put da se neko na taj način suočio sa centrom za socijalni rad – prisjeća se Ferid Maleškić:
- Tada smo i naplatili taj novac, ali samo hranitelji s naše i gračaničke opštine. Svi drugi su novac izgubili jer je u međuvremenu došlo do zastare.
Ni marka od Opštine
Udruženje hranitelja u BiH jedina je nevladina organizacija koja nije dobila ni jednu marku iz budžeta Opštine Doboj Istok, iako je u programu Opštine jasno navedeno kako će, u skladu s nadležnostima, podsticati aktivnost Centra za socijalni rad i udruženja građana kojima je osnovni cilj socijalna zaštita i humanitarna djelatnost.
Ferid, koji je i sam hranitelj, prije nekoliko godina pokrenuo je inicijativu za istupanje iz krovnog udruženja hranitelja Tuzlanskog kantona Familija, smatravši kako svoj posao ne rade adekvatno:
- Imali smo udruženje hranitelja koje nije naše. Tražio sam spisak svih donacija koje su došle, a nakon toga je zatražena moja smjena. Nikad spisak nije izašao niti će izaći jer se zna koliko je novca pokradeno.
Od tada, kako kaže, sa šačicom entuzijasta, pokušava djeci bez roditeljskog staranja smještenoj u hraniteljskim porodicama na bilo koji način poboljšati kvalitet života. Prošle godine registrovali su Udruženje hranitelja u BiH. Uspjeli su osigurati besplatne frizerske i stomatološke usluge za djecu iz hraniteljskih porodica s područja Doboj Istoka:
- U ovom trenutku imamo pošiljku odjeće koju ne možemo podijeliti jer nam centar za socijalni rad ne da spiskove djece smještene u hraniteljsku porodicu, već hoće da oni dijele tu pomoć. E, pa neće, podijelit ćemo je mi, a ako preostane dat ćemo u Merhamet ili neko drugo dobrotvorno društvo, samo ne njima da oni dijele.
Direktorica Centra za socijalni rad Zefija Sinanović kaže kako potrebe za dostavljanjem spiskova jednostavno nema jer je opština u kojoj žive malena, svi se poznaju, i on (Maleškić, op. aut.) dobro zna koje su to hraniteljske porodice.
Vlast želi siromašne građane
Ferid je autor projekta Profesionalno hraniteljstvo u Bosni i Hercegovini, koji je ušao među 30 najboljih poslovnih projekata u takmičenju Business Start-Up Centre (BSC Zenica).
Hraniteljstvo ili porodični smještaj predstavlja jedan od vidova zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja, pored usvojenja, starateljstva i smještaja u ustanove za brigu o djeci. Hraniteljstvo je privremeni odnos a ne trajni, kao što je to usvojenje.
Hraniteljska porodica je porodica u koju je odlukom centra za socijalni rad zbrinuto dijete, a čine je hranitelj, i sve osobe koje žive sa hraniteljem u istom domaćinstvu. U Udruženju hranitelja imaju sasvim jasnu viziju kako bi se mogli riješiti svi problemi koji prate ovu populaciju u BiH.
S obzirom da se veliki broj djece bez roditeljskog staranja nalazi u domovima za nezbrinute, a trenutno se 99% djece bez roditeljskog staranja nalazi u srodničkim porodicama, njihov prijedlog je da država donese zakon po kojima bi hraniteljima bilo uplaćivano PIO i zdravstveno osiguranje, odnosno da se osnuju Servisi hraniteljstva koji bi pratili da li hranitelji poštuju odredbe potpisanog ugovora, odnosno da li država poštuje odredbe potpisanog ugovora.
U zapadnim državama praksa svojevrsnog zapošljavanja članova hraniteljskih porodica dovela je do smanjenja broja nezbrinute djece, a u Sloveniji, objašnjava Ferid, više nama domova za nezbrinutu djecu:
- Pokrećemo inicijativu da se sada zakonski riješi taj problem, ali dok je ova vlast tu neće to proći jer ova vlast neće uspješne i bogate građane, ona voli što siromašnije.
Djeci smještenoj u hraniteljskim porodicama preko ovog udruženja može se pomoći na različite načine:
- Odjećom koju su vaša djeca iznosala, hranom, donacijom, ili ako imate vikendicu u koju ih možete pozvati da borave... a nekad nam je dovoljna i lijepa riječ, neka pomogne kako ko može – kaže Ferid.
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.
Istražujemo
Hranitelji u BiH: Država odobrava posao “nacrno”
Hranitelji iz Doboj Istoka i Gradačca prvi su tužili Centar za socijalni rad zbog neisplaćenih naknada. Dobili su proces i povratili novac ali je u svim ostalim slučajevima došlo do zastare
Hraniteljske porodice u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku praktično rade “nacrno” i to pod pokroviteljstvom države. Svaka od ovih porodica koja na smještaj prima jedno ili više djece, sklapanjem ugovora sa centrom za socijalni rad potpisuje dokument kojim se verifikuje skoro pa radni odnos, ali to ne podrazumijeva da će zauzvrat dobiti sve beneficije koje nosi i radni odnos. Ova upozorenja za Žurnal iznosi Ferid Maleškić, predsjednik Udruženja hranitelja u BiH iz općine Doboj Istok. On istovremeno upozorava da se hraniteljstvo u BiH suočava sa ogromnim problemima, a jedan od najvećih su neadekvatne naknade koje se izdvajaju za ovu populaciju. Iako zakon jasno propisuje da se hraniteljskim porodicama svakog mjeseca na području ovog kantona isplaćuju mjesečne naknade za smještaj djeteta u hraniteljsku porodicu, tokom 2003, 2004 i 2005. godine, tvrdi Maleškić, u periodu od avgusta do januara naredne godine naknade nisu isplaćene. Zbog toga su hranitelji iz Doboj Istoka i Gradačca tužili nadležni centar za socijalni rad:
- Bio je to prvi put da se neko na taj način suočio sa centrom za socijalni rad – prisjeća se Ferid Maleškić:
- Tada smo i naplatili taj novac, ali samo hranitelji s naše i gračaničke opštine. Svi drugi su novac izgubili jer je u međuvremenu došlo do zastare.
Ni marka od Opštine
Udruženje hranitelja u BiH jedina je nevladina organizacija koja nije dobila ni jednu marku iz budžeta Opštine Doboj Istok, iako je u programu Opštine jasno navedeno kako će, u skladu s nadležnostima, podsticati aktivnost Centra za socijalni rad i udruženja građana kojima je osnovni cilj socijalna zaštita i humanitarna djelatnost.
Ferid, koji je i sam hranitelj, prije nekoliko godina pokrenuo je inicijativu za istupanje iz krovnog udruženja hranitelja Tuzlanskog kantona Familija, smatravši kako svoj posao ne rade adekvatno:
- Imali smo udruženje hranitelja koje nije naše. Tražio sam spisak svih donacija koje su došle, a nakon toga je zatražena moja smjena. Nikad spisak nije izašao niti će izaći jer se zna koliko je novca pokradeno.
Od tada, kako kaže, sa šačicom entuzijasta, pokušava djeci bez roditeljskog staranja smještenoj u hraniteljskim porodicama na bilo koji način poboljšati kvalitet života. Prošle godine registrovali su Udruženje hranitelja u BiH. Uspjeli su osigurati besplatne frizerske i stomatološke usluge za djecu iz hraniteljskih porodica s područja Doboj Istoka:
- U ovom trenutku imamo pošiljku odjeće koju ne možemo podijeliti jer nam centar za socijalni rad ne da spiskove djece smještene u hraniteljsku porodicu, već hoće da oni dijele tu pomoć. E, pa neće, podijelit ćemo je mi, a ako preostane dat ćemo u Merhamet ili neko drugo dobrotvorno društvo, samo ne njima da oni dijele.
Direktorica Centra za socijalni rad Zefija Sinanović kaže kako potrebe za dostavljanjem spiskova jednostavno nema jer je opština u kojoj žive malena, svi se poznaju, i on (Maleškić, op. aut.) dobro zna koje su to hraniteljske porodice.
Vlast želi siromašne građane
Ferid je autor projekta Profesionalno hraniteljstvo u Bosni i Hercegovini, koji je ušao među 30 najboljih poslovnih projekata u takmičenju Business Start-Up Centre (BSC Zenica).
Hraniteljstvo ili porodični smještaj predstavlja jedan od vidova zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja, pored usvojenja, starateljstva i smještaja u ustanove za brigu o djeci. Hraniteljstvo je privremeni odnos a ne trajni, kao što je to usvojenje.
Hraniteljska porodica je porodica u koju je odlukom centra za socijalni rad zbrinuto dijete, a čine je hranitelj, i sve osobe koje žive sa hraniteljem u istom domaćinstvu. U Udruženju hranitelja imaju sasvim jasnu viziju kako bi se mogli riješiti svi problemi koji prate ovu populaciju u BiH.
S obzirom da se veliki broj djece bez roditeljskog staranja nalazi u domovima za nezbrinute, a trenutno se 99% djece bez roditeljskog staranja nalazi u srodničkim porodicama, njihov prijedlog je da država donese zakon po kojima bi hraniteljima bilo uplaćivano PIO i zdravstveno osiguranje, odnosno da se osnuju Servisi hraniteljstva koji bi pratili da li hranitelji poštuju odredbe potpisanog ugovora, odnosno da li država poštuje odredbe potpisanog ugovora.
U zapadnim državama praksa svojevrsnog zapošljavanja članova hraniteljskih porodica dovela je do smanjenja broja nezbrinute djece, a u Sloveniji, objašnjava Ferid, više nama domova za nezbrinutu djecu:
- Pokrećemo inicijativu da se sada zakonski riješi taj problem, ali dok je ova vlast tu neće to proći jer ova vlast neće uspješne i bogate građane, ona voli što siromašnije.
Djeci smještenoj u hraniteljskim porodicama preko ovog udruženja može se pomoći na različite načine:
- Odjećom koju su vaša djeca iznosala, hranom, donacijom, ili ako imate vikendicu u koju ih možete pozvati da borave... a nekad nam je dovoljna i lijepa riječ, neka pomogne kako ko može – kaže Ferid.
(zurnal.info)
Hranitelji iz Doboj Istoka i Gradačca prvi su tužili Centar za socijalni rad zbog neisplaćenih naknada. Dobili su proces i povratili novac ali je u svim ostalim slučajevima došlo do zastare
Hranitelji iz Doboj Istoka i Gradačca prvi su tužili Centar za socijalni rad zbog neisplaćenih naknada. Dobili su proces i povratili novac ali je u svim ostalim slučajevima došlo do zastare
- Bio je to prvi put da se neko na taj način suočio sa centrom za socijalni rad – prisjeća se Ferid Maleškić:
