Hrvatska zatvara granicu sa BiH, Srbijom i Crnom Gorom?

Donekle su to novinarima agencije Anadolija (AA) priznali i u Ministarstvu vanjskih i europskih (MVEP) poslova Republike Hrvatske.

Posebno je ovaj problem zabrinuo građane regije nakon ovosedmične odluke Vlade Hrvatske da stavi van snage bilateralni sporazum bivše Jugoslavije i Turske, te uvede vize za turske državljane od 1. aprila ove godine.

U sjedištu hrvatske diplomatije u Zagrebu, pak, pojašnjavaju da su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora navedene su u Dodatku II. Uredbi Vijeća (EZ) broj 539/2001, kao zemlje čijim državljanima nije potrebna viza za ulazak u države članice EU.

''Osim kada je riječ o nositeljima ne-biometrijskih putovnica BiH, ne-biometrijskih putovnica Crne Gore i putovnica što ih izdaje Koordinacijska uprava Republike Srbije, te će se hrvatski vizni sustav morati uskladiti i u tom pogledu. U ostalim slučajevima, kao i dosad, državljani Crne Gore i Srbije ulazit će u Republiku Hrvatsku bez vize, na osnovi valjane putovnice. Isto vrijedi i za državljane Makedonije'', kazali su agenciji Anadolija u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Možda će, ipak, u najtežem položaju biti građani Bosne i Hercegovine koja sa Hrvatskom ima granicu dugu čak hiljadu kilometara. Naime, oni su zapadno susjedstvo navikli ulaziti samo s osobnom kartom, a procedura prelaska granice više je bila formalna. U toj zemlji žive i desetine hiljada građana koji imaju dvojno državljanstvo. Posebno u Hercegovini, srednjoj Bosni i Bosanskoj krajini.

Naime, postojeći režim prelaženja državne granice između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine odvijao se sukladno Sporazumu između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o ukidanju viza iz 2003. godine. Time se dokumentom dopušta prelazak granice uz predočenje osobne iskaznice kao putne isprave.

''Nema dvojbe da takav način prelaženja granice omogućava bržu i lakšu graničnu kontrolu i promet na graničnim prijelazima'', konstatiraju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, te nagovještavaju skore izmjene takvog režima.

Kako poručuju iz zvaničnog Zagreba, s datumom pristupanja EU, Hrvatska će početi s pripremama za što skorije pridruživanje državama članicama elitnog evropskog kruga na čijem području se primjenjuje schengenski režim nadzora i kontrole državne granice.

''To će podrazumijevati i početak usvajanja standarda i pravila koji su bitno drugačiji od postojećih. Konkretno, kada je riječ o uvjetima prelaženja granice, to znači da će državljani trećih zemalja (izvan EU-a) morati imati valjanu putnu ispravu u koju će hrvatska granična policija morati pri svakom ulasku/izlasku, provodeći kontrolu, otiskivati ulazno/izlazni štambilj. Postojeći način prelaženja državne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine tako neće biti moguće primjenjivati osim u slučaju da bude izuzet od primjene pravila schengenskog režima'', kazali su AA u Ministarstvu.

No, za izuzimanje BiH od navedene obaveze, kako je pojašnjeno, bit će potrebno ishoditi jednoglasni pristanak svih članica EU, odnosno Vijeća EU, a na postavljeni prijedlog države članice, odnosno Republike Hrvatske.

''U interesu je Republike Hrvatske zadržati što je moguće otvoreniju granicu s Bosnom i Hercegovinom, isto kao i s Crnom Gorom i Srbijom. No, ništa manji interes ne postoji i kada je riječ o što bržem ispunjenju uvjeta za ulazak u jedinstveno Schengensko područje. Odluku o tom pitanju Hrvatska još nije donijela jer prije toga planira održati nekoliko sastanaka s predstavnicima Europske komisije (EK) i BiH'', zaključeno je.

Ugledni profesorFilozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Žarko Puhovski kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da će granica Hrvatske i BiH biti najduža granica EU uopće. Do sada je najduža bila poljsko-ruska granica.

''Sve je to Hrvatska imala sa Slovenijom i to je izazivalo veliki šok. Prvo, pograničnom stanovništvu, a potom i čitavom stanovništvu. Hrvatska će višestruko pooštriti mjere kontrole i privatnika, a i robe. To će otežati komunikaciju. Osim toga, imate Hrvate u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, iako je to je veći problem za one koji misle nacionalistički. Za mene je problem to što svi građani BiH, Srbije i Crne Gore dolaze u situaciju da EU, koja bi načelno trebala označavati ukidanje granica i ublažavanja poteškoća u prometu, ovom dijelu svijeta predstavlja, zapravo, otežavanje komunikacije. To se prvi puta vidjelo kada je Slovenija ušla u EU'', kazao je Puhovski za AA.

Puhovski smatra da ovo pitanje mora biti stavljeno na dnevni red ili će ''hiljade ljudi iz BiH u narednim godinama patiti''.

"BiH mora hitno učiniti ono što Hrvatska nije učinila kada je Slovenija prije deset godina ulazila u EU – mora zatražiti uvođenje trake za putnike iz EU i one koji to nisu. Ta traka bi se ostavljala za susjednu državu. Mi u Hrvatskoj smo se godinama mučili na granici sa Slovenijom jer Hrvatska nije na vrijeme pregovarala o tome sa Slovenijom. Čini mi se da BiH ponaša sada kao Hrvatska prije 10 godina. To će značiti gnjavažu za tisuće ljudi u narednim godina", upozorio je Puhovski, smatrajući da se malo govori o običnom životu.

Vlasti u Bosni i Hercegovini još nisu uputile zvanično obavještenje građanima da li će se uvjeti putovanja i boravka u toj zemlji promijeniti i nakon 1. jula kada bi Hrvatska trabala da uđe u EU.

Nije uspio ni pokušaj novinara agencije Anadolija da od nekoliko državnih institucija u BiH dobiju informaciju koja bi dala odgovor na pitanja da li građani sa bh. pasošima mogu očekivati promjene u uvjetima za prelazak granice sa Hrvatskom nakon 1. jula ili, pak, da li s hrvatske strane dolaze naznake da će do promjena u režimu prekograničnog kretanja doći.

Analitičari ističu kako sama činjenica o neupućenosti državnih organa dovoljno govori koliko se ovom problemu nedovoljno pristupa.

Nakon što smo upit poslali Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) BiH, odgovorio je šef Službe za odnose s javnošću Nebojša Regoje:

''Za pitanja iz vašeg upita nadležna je Komisija za integralno upravljanje granicom, odnosno gospodin Miro Džakula, i njegov zamjenik Pešto iz Ministarstva sigurnosti, dok MVP BiH nema nadležnosti za ova pitanja''.

Ista pitanja pokušali smo proslijediti Džakuli, ali je od glasnogovornika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, čiji je Džakula, također, direktor, stigao odgovor ''kako je za odgovore nadležna Granična policija BiH“.

Međutim, glasnogovornica Graničnepolicije Sanela Dujković je „predložila“ da odgovor tražimo od već spomenutog Ministarstva vanjskih poslova BiH, čime se krug tradicionalnog balkanskog ''prebacivanja loptice'' zatvara.

''S obzirom na činjenicu da se radi o problematici koja je uređena bilateralnim sporazumom Republike Hrvatske i BiH, predlažemo da odgovor na ovo pitanje tražite od nadležnog Ministarstva vanjskih poslova BiH. Granična policija BiH je agencija za provođenje zakona i podzakonskih propisa i međunarodnih ugovora. Granična policija BiH ne raspolaže saznanjima da je pokrenuta inicijativa za izmjenu odredbi Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske od 05. decembar 2003. godine koji regulira pitanje prelaska državne granice s ličnom kartom'', odgovoreno nam je.

Stvaranje nove regije sa sjedištem u Beogradu

Profesor Puhovski objašnjava da se regija Zapadnog Balkana od 1. jula redefinira i da Hrvatska više ne pripada regiji.

''To je ono što ljudi nikako da razumiju. Sada imamo novu regiju kojoj je nedvojbeni centar Beograd. To ima raznih političkih implikacija. Predstavnici međunarodnih institucija za ovaj dio svijeta već idu u Beograd. Jer će Hrvatska biti pod upravom EU. S jedne strane, čitava regija će biti odsječena od Zapada. S druge, bit će uspostavljena unutrašnja orijentacija na Beograd kao centar. S treće strane, svaki političar će znati da put kroz EU ide kroz Zagreb. To su shvatiti svi, osim predsjednika Srbije Tomislava Nikolića'', objašnjava Puhovski.

(Anadolija)