Inzko je poražen, nisam ja

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik predložio je Narodnoj skupštini RS da povuče svoju raniju odluku o održavanju referenduma o državnom Sudu i Tužilaštvu BiH.

Obrazlažući svoj prijedlog poslanicima parlamenta RS, Dodik je rekao da se na ovakav korak odlučio posle dogovora sa visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku i bezbijednost Ketrin Ešton o početku “strukturalnog dijaloga” o pravosuđu u BiH.

INZKO JE KAMPANJAC

“Referendum za sada nije neophodan”, kazao je on, dodajući da bi već u ponedeljak u BiH trebalo da dođe evropski komesar sa proširenje Štefan File kako bi započeo dijalog o reformi pravosuđa.

Dodik je ponovio da je referendum “legalan i legitiman instrument i demokratski mehanizam izražavanja volje građana”, koji treba treba obavezno koristiti u vezi sa svim vitalnim pitanjima za RS. Prema njegovim riječima, postojeći zakon o referendumu treba dopunuti odredbama koje će definisati slučajeve kada je održavanje referenduma obavezno.

“To je pitanje statusa RS u okviru BiH, promjene Ustava BiH, ulazak u vojno-političke strukture. Referendumskoj odluci naroda u tim slučajevima treba dati obavezujući karakter”, naveo je Dodik.

On je podsjetio da je Narodna skupština 13. aprila donijela odluku o raspisivanju referenduma o državnom Sudu i Tužilaštvu, ali da je ta odluka izazvala “reakciju visokog predstavnika, koji je odmah počeo kampanju optuživanja i pretnji”.

Dodik je naveo da je visoki predstavnik Valentin Incko ultimativno tražio od parlamenta RS poništavanje odluke o referendumu, tvrdeći da je ona antidejtonska.

“Netačnim i zlonamjernim tumačenjima, Valentin Incko je u inostranstvu uporno predstavljao da se radi o referendumu koji krši Dejtonski sporazum i kojim počinje secesija RS. Za to je tražio podršku, ali je nije dobio u međunarodnoj zajednici”, kazao je Dodik.

On tvrdi da je Incko “neistinito i tendenciozno predstavio zalaganje RS da se djelovanje Tužilaštva i Suda BiH uskladi sa ustavnom pozicijom i ostvarivanjem pravde za sve, bez obzira na nacionalnost počinilaca ratnih zločina”.

PRAVDA, LAŽI I VIDEO TRAKE

Predsjednik RS tvrdi da Incko nije dobio podršku Savjeta bezbjednosti UN-a niti Evropske unije (EU), koja je samo konstatovala da je referendum u RS “korak u pogrešnom pravcu” i ponudila dijalog o rješavanju problema u pravosuđu BiH. Dodik i dalje smatra da je RS postupila legalno i legitimno raspravljajući o radu državnog Suda i Tužilaštva, navodeći da je te pravosudne institucije nametnuo visoki predstavnik, da nemaju dejtonski niti ustavni osnov i da za entiteti nikada nisu dali saglasnost za njihovo uspostavljanje.

On je ocijenio da su Sud i Tužilaštvo BiH svojim radom kreirali sliku o karakteru rata u BiH i Republici Srpskoj kao udruženom zločinačkom poduhvatu nastalom na etničkom čišćenju, uz komandnu odgovornost političkih i vojnih ličnosti na svim nivoima, dok su “rijetki optuženi Bošnjaci bili samo pojedinci, bez udruživanja i komandne odgovornosti”.

“Umjesto pravde za sve dobili smo nepravdu, umjesto istine dobili smo laži i zaštitu zločina učinjenih Srbima”, kazao je Dodik.

On je takođe naglasio da državni Sud i Tužilaštvo nisu procesuirali zločine nad srpskim narodnom u BiH, a da su pojedine strane sudije pred odlazak iz BiH obustavljale strage o zločinima počinjenim nad Srbima.

“Na tome se vidi namjera nametnutog pravosuđa u BiH. To je bila suština zbog čega smo tražili da se pitanje pravosuđa stavi na dnevni red”, kazao je Dodik.

On je odbio mogućnost uspostavljanja Vrhovnog suda BiH, te zatražio redefinisanje uloge Visokog sudskog i tužilačkog saveta BiH, koji bi, osim na državnom nivou, trebalo da postoji i na nižim nivoima vlasti.

(zurnal.info)