Izglasano nepovjerenje Vladi FBiH

O incijativi za izglasavje nepovjerenja Vladi FBiH izjasnit će se se i Dom naroda 15. februara također na vanrednoj sjednici u Sarajevu. 

Iz opozicione Stranke demokratske akcije najavljeno je da će većina iz Bošnjačkog kluba delegata pokrenuti tada pitanje vitalnog nacionalnog interesa. 

Osim većinske odluke o nepovjerenju Vladi, na dašanjoj burnoj sjednici Predstavničkog doma, na incijativu poslanika Mirka Pejanovića (SDP), od predsjednika Federacije Živka Budimira zatraženo je da provede sve Ustavne aktivnosti za što skorije imenovanje nove Vlade FBiH. Usvojeni su i zaključci koje su predložili poslanički klubovi Socijal-demokrateske partije, Saveza za bolju budućnost BiH, Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske demokratske zajednice 1990.

Prema tim zaključcima Fedealna vlada kojoj je izglasano nepovjernje nastavlja raditi sa smanjenim ovlastima što podrazumjeva ograničavanje njenog rada samo na neophodne aktivnosti koje osiguravaju izvršavanje preuzetih međunarodnih obaveza te koje su potrebne za nužno funkcioniranje Federacije i njenih institucija, odnosno za spriječavanje mogućih šteta za Federaciju.

Do izbora nove Vlade, Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje ne može donositi odluke i druge akte kojima se stvaraju dodatna finansiska opterećenja za Federaciju, usvajati programe utroška sredstava bez saglasnosti Parlamenta FBiH te odluke i riješenja koja se odnose na sva imenovanja iz nadležnosti Vlade FBiH, naredni je prihvaćeni zaključak koji su inicirale navedene četiri stranke.

Sledećim njihovim odobrenim zaključkom, Predstavnički dom zaduzuje premijera FBiH da dostavi spisak nadzornih i upravnih odbora te članova uprave u preduzećima, agencijama, institucijama i zavodima čiji je mandat istekao. Predstavnčki dom će izvršiti imovanja vršilaca dužnosti na te pozicije, a nakon izbora nove Vlade, ona će provesti postupak izbora stalnih članova, zaključeno je također.

Za praćenje provođenja navedenih zaključaka zadužiju se predsjedavajući Predstavnickog doma i premijer FBiH koji o tome treba redovno da izvještavaju Predstavnicki dom Parlamenta Federacije BiH, navedeno je. 

Ovakvim zaključcima parlamentarne većine, tokom rasprave na današnjoj sjednici suprostavila se opozicija, u prvom redu Stanka demokratske akcije, ali i pojedini poslanici iz manjih opozicionih stranaka. Ibrahim Nadarević iz poslaničkog kluba SDA rekao je da posljednji od ovih zaključaka predsjedavajućeg Predstavnickog doma i federalnog premijera stavljaju u ulogu „gestapovaca“ koji uhode rad vladinih ministara i o tome izvještavaju poslanike. Na ovu izjavu reagirao je predsjedavajući Predstavničkog doma Fehim Škaljić, rekavši da on nikada nije bio špijun i da to neće biti ni dalje. 

Ova situacija nije jedina koja je izazvala burne polemike između stranka pozicije i opozicije na današnjoj osmosatnoj sjednici. 

Prije nego je utvrđen dnevni red, opozicija je prigovorila parlamentarnoj većini da sjednica nije ni sazvana u skladu s poslovnikom jer, prema njihovim tvrdnjama, nije istekao obavezni 30-odnevni rok za izjašnjavanje same Vlade o incijativi potekloj iz parlamenta, za izglasavanje nepovjerenja njenom sadašnjem sazivu. 

Iz opozicionih redova traženo je pomjeranje ove sjednice za 22. februar, jer je po njihovim tvrdnjama incijativa porotokolisana u Vladi 21. januara. Parlamentarna većina kao i federalni premijer Nermin Nikšić utvrdili su međutim da postoje dokazi prema kojim je ova incijativa protokolisana u Vladi 11. januara što znači da je jučer istekao rok za dostavljanje vladinog mišljenja. 

Naredna situacija koja je po tvrdnjama iz opozicije bila veoma sporna na današnjoj sjednici jeste odluka koju je parlamentarna većina donijela glasanjem da se vladini misnstri ne obrate danas parlamentu, što je zahtijevala opoziciona Stranka demokratske akcije. 

Inicijativu za izglasavanje nepovjerenja sadašnjem sazivu Federalne vlade pokrenule su stranke aktuelne parlamentarne većine - Socijaldemokratska partija BiH, Savez za bolju budućnost BiH i Hrvatska demokratska zajednica BiH te Hrvatska demokratska zajednica 1990.

U Predstavničkom domu je 56 od 98 poslanika potpisalo takav prijedlog, a u Domu naroda 35 od 58 delegata.

Potpisnici zahtijevaju da budući Vladin kadrovski sastav odgovara stranačkom sastavu navedene stranačke "četvorke", odnosno aktuelne parlamentarne većine.

Nova većina na parlamentarnom nivou u Federaciji proglašena je ljetos nakon što je najuticajnija Socijaldemokratska partija BiH objavila raskid koalicije u Bosni i Hercegovini sa Strankom demokratske akcije.

U sazivu Federalne vlade su i nakon toga ostali ministri iz "stare" koalicije, koju su, osim ovih dviju stranaka, činile i Narodna stranka "Radom za boljitak" te Hrvatska stranka prava. 

(Fena)