“Ja spašavam živote a drugi uzimaju pare. E sad i ja uzimam.”

Prošlo je više od tri godine otkako je u Mostaru umrla odbojkašica Jasmina Bratić. Slučaj je dospio u brojne domaće i regionalne medije nakon tvrdnji njene porodice da je Jasmina umrla usljed ljekarske greške i nemara. Iako je njena porodica iznijela šokantnu priču o, kako tvrde, propustima u ljekarskim postupcima, nikada niko od ljekara nije odgovarao. Podsjetimo, Jasmina je u medicinskom centru Safet Mujić u Mostaru preminula dva i po mjeseca nakon poroda:

-Tokom trudnoće moja kćerka je imala vrijednosti željeza u krvi 27,6. I pored toga ljekari su joj dali tri različite vrste tableta za pritisak, ali i nitroglicerin za srce koje nikada nije imala bolesno, te bromerson i željezo. Iako nije imala njene nalaze, doktorica Emira Šetka mojoj kćerki je prepisala željezo, bez obzira što i na receptu piše da u slučaju predoziranja može doći do kome. Kćerka ju je upozoravala da to neće popiti jer ima visoko željezo, a ona joj je rekla da mora i u čašu soka joj usula deset miligrama željeza. Moja supruga i danas plače i krivi sebe što joj je, po nalogu doktorice, kupila to željezo. Nakon 40 minuta njeno stanje se zakomplikovalo, pala je u komu, tokom koje je dugo ostala bez kisika. Odvedena je u Tuzlu, tamo je bila mjesec i po, a zatim su je vratili u Mostar – prisjeća se Jasminin otac Fuad Redžić.

Iako je uskoro trebala biti otpuštena iz bolnice, dva i po mjeseca nakon poroda Jasmina je dobila sepsu i umrla. Njena porodica je uvjerena da je uzrok komplikacija kanila koju je doktor Dragan Milavić Jasmini mijenjao na svoju ruku:

-Doktor Milavić je na svoju ruku mijenjao kanilu, anesteziolog. Sjećam se da je zvao doktora Kresu i govori mu: Doktore Kreso, promijenite Jasmini kanilu i stavite veću, ali prije nego što promijenite pročitajte otpusno pismo iz Tuzle u kom piše da ste ovdje pogrešno stavili kanilu, da je imala krvarenje i da je imala dosta zgrušane krvi. A nije mu rekao da je on dan ranije mijenjao kanilu. Od tog dana je nastala sepsa. A Milavić je doktor kojem sam za liječenje svoje kćerke davao i novac, po sto maraka. Lično mi je rekao: Prije nisam uzimao pare, ali sada uzimam. Ja spašavam živote a drugi uzimaju pare. E sad i ja uzimam.

Jasmininu trudnoću vodio je doktor Senad Sarić u svojoj privatnoj klinici Arbor Vitae. Ujedno je i ljekar u centru Safet Mujić. Zbog toga je i on na listi ljekara koje je porodica Jasmine Bratić tužila. Tužba je podnesena tek ove godine, s obzirom na činjenicu da Fuad nije mogao naći sudskog vještaka koji bi radio na slučaju:

-Nakon Jasminine smrti nisam mogao naći adekvatne vještake jer su mi vještaci iz Tuzle vratili papire. I tada a i sada sam imao osjećaj da je u pitanju bila intervencija tadašnjeg federalnog ministra zdravstva Safeta Omerovića. Kantonalni tužilac Nijaz Mehmedbašić nije tada podigao optužnicu a na pitanja o slučaju odgovarao bi da ne zna za njega, da nije čuo. Tako niko nikada nije odgovorao i pošto sam vidio da i neće, odlučio sam ove godine sam podići privatnu tužbu u Osnovnom sudu u Mostaru kako ne bi došlo do zastare i prije par mjeseci sam to i učinio. Imao sam advokata koji je odustao i sada sam sam advokat svojoj Jasmini.

Iako su nakon Jasminine smrti iz bolnice naveli kako su je upozoravali da zbog visokog pritiska ne smije ostati trudna te odbacili bilo kakvu odgovornost ljekara, Fuad kaže:

-Posjedujem karton privatne klinike doktora Sarića i njegove supruge Grit Kirsten-Sarić, u kojem ne stoji da je trudnoća bila rizična i imam sve nalaze koji pokazuju da je sve bilo uredu. Imam i ljekara koji će posvjedočiti da je moja kćerka zbog nehigijene dobila i dekubitus i crve u kosi. Zbog toga tužim za nehumane uslove, za pogrešne lijekove, neadekvatne nalaze, medicinski centar dr Safet Mujić, doktora Sarića i doktoricu Kirsten-Sarić, doktora Milavića, doktoricu Šetku i doktora Haznadara.

Tužilac se ne sjeća slučaja Jasmine Bratić

Bez obzira na tvrdnje kako je mostarskim ljekarima davao novac, nikada istražni organi nisu pokucali na njegova vrata kako bi provjerili rečeno. Šta je uopšte obaveza, službena dužnost tužioca u situaciji kada svakog dana svjedočimo novim potresnim pričama o posljedicama ljekarskih grešaka? Da li je medijski istup porodice dovoljan da zainteresuje nadležne i navede ih na provjeru da li je zaista došlo do ljekarske greške?

Komentar smo zatražili od glavnog tužioca Tužilaštva hercegovačko-neretvanskog kantona Nijaza Mehmedbašića. Pitali smo ga da li su medijski natpisi za Tužilaštvo osnova za pokretanje istrage:

-Zavisi od toga kakva je posljedica, o čemu se radi, da li je teška povreda prava... Mislim da mi do sada nismo imali slučaj da na osnovu medijskih natpisa pokrećemo slučajeve.

S obzirom da je u nadležnosti ovog tužilaštva bio i slučaj Jasmine Bratić zanimalo nas je i da li je 2008. pokretana istraga o tom slučaju i sa kakvim rezultatima:

-Zaista se ne mogu sjetiti tog slučaja – rekao je tužilac Mehmedbašić.

Godine 2008. u BiH vjerovatno nije bilo medija koji nije prenio priču o sudbini Jasmine Bratić.

Navodi o procesuiranju ljekara susreću se sporadično. Uglavnom rezultiraju odbacivanjem optužnica.

Potvrđuje to i slučaj doktora Ibrahima Cere iz Zenice. U septembru 2006. u Zenici je umrla Vidosava Blagojević. Sin i kćerka, tvrdeći kako je umrla zbog ljekarske greške slučaj prijavljuju policiji i kantonalnom tužilaštvu. Tužilaštvo je istraživalo direktora Aliju Striku, neurologa Ahmeta Ćerima i načelnika hirurgije dr. Ibrahima Ceru.

Dvije godine kasnije, nakon smrti Zeničanke Anice Anić, njena porodica Kantonalnom tužilaštvu prijavljuje doktora Ibrahima Ceru, tvrdeći kako je smrt nastupila usljed nemara.

U Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona kažu kako su obje prijave protiv doktora Cere odbačene:

-22.12.2009. službenom zabilješkom ustanovljeno je kako nema osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo u slučaju liječenja Vidosave Blagojević i doktor Cero nije procesuiran. A 24.11.2010. donesena je naredba o neprovođenju istrage jer nema osnova krivičnog djela nesavjesnog liječenja u slučaju Anice Anić i doktor Cero nije procesuiran.

U ovom tužilaštvu smatraju kako obaveza tužioca u smislu reagovanja na novinske natpise nije jasno definisana:

-Provjera navoda je obaveza svih nas, ne bih mogao precizirati šta je tačno dužnost tužioca. Prevashodno je to obaveza policije a tužilac reguje po tim prijavama. To, naravno, ne znači da naši tužioci neće ili ne reaguju i samoinicijativno. Najtačnije je da zapravo nema tačne definicije, obaveze tumačimo iz Zakona o krivičnom postupku – kaže za Žurnal Sanjin Kulenović, glasnogovornik Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona.

A u članu 45 spomenutog zakona kaže se kako je “osnovno pravo i dužnost tužioca otkrivanje i gonjenje učinilaca krivičnih djela koja su u nadležnosti suda”, te kako tužilac ima pravo i dužnost da “odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je učinjeno krivično djelo preduzme potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i provođenja istrage, pronalaženja osumnjičenog, rukovođenja i nadzora nad istragom, kao i radi upravljanja aktivnostima ovlašćenih službenih osoba vezanih za pronalaženje osumnjičenog i prikupljanje izjava i dokaza”... “zahtijeva dostavljanje informacija od državnih organa, preduzeća, pravnih i fizičkih osoba u Federaciji”...

Osiguranje ljekara od profesionalne odgovornosti

U BiH je prije nekoliko godina počela i praksa osiguranja ljekara od profesionalne odgovornosti. U brojnim osiguravajućim kućama bolnice, komore ili sindikati osiguravaju svoje uposlenike ili članove od eventualne odgovornosti prilikom obavljanja ljekarskog posla. Primjera radi, Ljekarska komora Tuzlanskog kantona je 1.156 ljekara, doktora medicine i stomatologije, osigurala od profesionalne odgovornosti kod Croatia osiguranja d.d. Ljubuški.

Ovaj ugovor znači da su članovi Komore kao osiguranici osigurani od profesionalne odgovornosti za štetu koju bi prilikom obavljanju svoje registrovane ljekarske djelatnosti, ili usljed neispunjenja, manjkavog ispunjenja ili zakašnjenja u ispunjenju svojih profesionalnih/ugovorenih obaveza mogli prouzrokovati pacijentu ili trećoj osobi kao oštećenom. Premija osiguranja iznosi 1,00 KM mjesečno, odnosno za godinu dana 12,00 KM i plaća je Komora kao ugovarač osiguranja. Svota osiguranja po štetnom događaju iznosi 5.000 KM a osiguranjem su obuhvaćeni rizici i osigurani slučajevi na koji nastanu na području BiH.

To znači da osigurani ljekari ili klinike u kojima rade neće plaćati eventualnu naknadu povrijđenom ili porodici umrlog utvrđenu tokom sudskog procesa, čak i ako se dokaže da je povreda ili smrt nastala zbog – nemara.

Iako je Komora doktora medicine Republike Srpske još početkom ove godine najavila osiguranje ljekara iz RS-a sa tom praksom prije je počeo Sindikat doktora medicine Republike Srpske. Ljekari članovi, njih 1.620, osigurano je preko Uniqa osiguranja iz Sarajeva a odštetnih zahtjeva do sada nije bilo. Doktor Miodrag Simić, predsjednik Sidikata, kaže kako formulacije iz ugovora nisu sporne pa podatak da se osiguravaju i greške nastale usljed nemara ili neobavljanja dužnosti naziva uobičajenim:

- To je praksa svuda u svijetu, to je titpično pravni žargon. Naši ljekari sigurno neće namjerno pogriješiti jer su to patriote koje rade za ovu zemlju. A naš rad je non-stop pod lupom, stalno se govori o našim greškama. Niko ne govori o odlivu ljekara i tome da jedan ljekar pokriva izuzetno veliki broj pacijenata.

Preko Uniqa osiguranja osigurani su i ljekari iz Bijeljine i to već tri godine. U Sindikatu kažu kako do sada ni tu nisu isplaćivani odštetni zahtjevi.

U Ugovoru sa Uniqom stoji, između ostalog i osiguranje u slučaju:

“Liječnička pogreška: bilo koja tjelesna povreda, mentalna povreda, bolest, oboljenje ili smrt pacijenta koju prouzrokuje liječnik ako pri pružanju zdravstvene zaštite ne postupi prema pravilima zdravstvene struke i njenim moralnim i etičkim načelima.”

Osiguranje od profesionalne odgovornosti nudi i Dunav osiguranje. Darko Stupar, direktor Direkcije za osiguranje Banja Luka kaže kako njihova kuća trenutno pregovara sa nekim zdravstvenim ustanovama:

-Sve je veći broj zdravstvenih institucija koje žele da zaključe ugovor sa našom kućom, jer polisom Dunav osiguranja pokriveni su štetni događaji nastali usljed nehotične ljekarske greške učinjene protivno propisima i standardima medicinske struke; propusta ljekara ili ostalog medicinskog osoblja, a što za posljedicu ima nepovoljan ishod liječenja. Minimalna suma osiguranja iznosi 10.000 a maksimalna 200.000 eura.

U ,,rukama’’ ljekara je ljudsko zdravlje i ljudski život, dodaje Stupar i kaže kako je u zapadnim zemljama obavezno osiguranje od ljekarske odgovornosti prije zaposlenja:

-Za ovaj vid osiguranja sa našom osiguravajućom kućom zainteresovani su radiolozi, dermatolozi, internisti, oftamlozi, plastični hirurzi, zubni ljekari i ostali ljekari koji rade u zdravstvu. Dunav osiguranje u roku od 14 dana isplaćuje naknadu iz osiguranja, a po osnovu vansudskog poravnanja ili sudske odluke.

(zurnal.info)