Jedino BiH nije napravila napredak u borbi protiv korupcije

- Dovoljno je pratiti medije iz regiona da biste vidjeli da su susjedne zemlje ozbiljnije shvatile, prije svega procesuiranje korupcije i to one na najvišim nivoima vlasti, dok BiH do sada nije imala nijedan slučaj gdje je neki visoko pozicionirani zvaničnik završio u zatvoru zbog korupcije, ilustruje Korajlić.

Ona podsjeća da se, po Indeksu percepcije korupcije, na listi od 182 zemlje, BiH nalazi između 91. i 94. mjesta, koje dijeli sa zemljama kao štu su Zambija i Trinidad i Tobago.

U poređenju sa zemljama bivše Jugoslavije, BiH se nalazi iza Slovenije koja je na 35. mjestu, Hrvatske (66. mjesto), Makedonije (69. mjesto), Srbije (86. mjesto), dok je opet jedino UNMIK Kosovo iza BiH, na 112. mjestu.

U Transparency Internationalu upozoravaju da su posljedice korupcije nemjerljive.

-Mi imamo potpuno iskrivljeni način na koji funkcioniraju institucije, način na koji se (zlo)upotrebljavaju državna sredstva, način na koji ljudi dolaze do pozicija, do toga da kompletan sistem, usljed ovakve moralne degeneracije, ustvari funkcioniše u interesu šačice pojedinaca, konstatira Korajlić akcentirajući da se to odražava na svakog pojedinca u našoj državi.

- Posljedice korupcije vide se i po tome koliko je 'običnim ljudima' teško doći do posla, koliko je teško doći do osnovnih prava – obrazovanja, zdravstvene njege, i mnogo čega drugog. Suvišno je i govoriti koliko je korupcija unazadila ekonomiju države, uništila ambijent za strane investicije i upropastila već postojeća preduzeća, kroz netransparentnu i neodgovornu privatizaciju i neodgovorno poslovanje javnim preduzećima, ilustruje Korajlić.

Ona kao argument navodi i izvještaj Svjetske banke o „lakoći“ poslovanja u BiH, odnosno koliko je procedura neophodno kako bi se započeo posao i otvorila firma u našoj državi, te dobile dozvole za gradnju i poslovanje.

- Ogromna birokratija, koja je na svu tu svoju kompleksnost, još i opterećena koprupcijom će svakog ozbiljnog investitora odvratiti od ulaganja u ovu državu, jer ukoliko mora proći 20-ak prepreka i izvaditi isto toliko dozvola, a da mu pritom na svakom koraku još i traže nešto zauzvrat, taj isti investitor će odustati i svoj novac uložiti u neko perspektivnije tržište, kaže Korajlić.

U Transparency Internationalu smatraju da primjer našeg sjevernog susjeda može biti veoma slikovit i poučan za BiH.

- Hrvatska je, prije svega, ozbiljno shvatila ulazak u Evropsku uniju i uvjete koje mora da ispuni za priključenje. Najbolji način da pokaže tu ozbiljnost bilo je upravo kroz procesuiranje političke korupcije. U BiH, s druge strane, ne možemo govoriti o bilo kakvoj ozbiljnosti u ispunjavanju tih istih uvjeta jer nema stvarne političke volje za borbu protiv korupcije, zapažanje je Korajlić uz konstataciju da se u našim prilikama borba protiv korupcije koristi za unutarstranačke obračune.

- Do sada su se pokretali slučajevi samo onda kada je bilo neophodno ukloniti nekoga s političke scene. S druge strane, ni pravosuđe ne radi svoj posao, usljed političkih pritisaka, kao i zbog izražene samocenzure, gdje jednostavno postoji strah od procesuiranja osjetljivijih slučajeva, posebno ako su u njih umiješani oni koju su u tom trenutku na vlasti, navodi glasnogovornica Transparency Internationala za Fenu i podsjeća na slučajeve istraga o korupciji na najvišim nivoima koje se se uvijek završavale prekidima i obustavama istraga.

U Transparencyu zato upiru prstom u najveći problem BiH - neprovođenje zakona.

-Možemo imati najbolji zakonski okvir na svijetu koji neće imati nikakvog efekta jer te iste zakone ne provodimo. BiH, prema brojnim istraživanjima se nalazi među zemljama s najvećim jazom između zakona i njihove provedbe, a u isto vrijeme, sve se radi kako bi se i ovi zakoni koje imamo unazadili i kako bi se legalizovale zloupotrebe, kaže Korajlić ističući slučaj s posljednjim inicijativama za izmjene Zakona o sukobu interesa, Zakona o finansiranju političkih stranaka i Izbornog zakona, pa čak i nedavnom odlukom Suda BiH da se imovinski kartoni javnih zvaničnika više ne objavljuju.

- Dakle, na javnoj sceni pred očima građana mi imamo nastojanja da se sistematski ukinu bilo koji oblici odgovornosti onih koje biramo na izborima, naglašava ona.

U iskustvima zapadnih demokratija, najsvježiji primjeri ostavki u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i zemljama Skandinavije, presudan je pritisak javnog mnijenja koje je u funkciji očuvanja jasnog odnosa prema općem interesu i javnom novcu. U takvom kontekstu u Transparency Internationalu su svjesni stare matrice na kojoj kod nas funkcioniše javnost.

- Zemlje koje uzimamo za primjer imaju veoma dugu tradiciju građanskog aktivizma. Građani BiH se, s druge strane, tek trebaju naviknuti na taj koncept jer se kod nas još nije promijenilo shvatanje usađeno u prethodnom sistemu da su građani tu da služe institucijama i vlasti, umjesto da bude obrnuto. S druge strane, vlasti nemaju sluha za inicijative ono malo nevladinih organizacija koje pokušavaju nešto promijeniti, dok se u isto vrijeme medijske slobode guše kroz napade na medije, ili što je posebno popularno u zadnje vrijeme, kroz davanje donacija medijima i osiguranje njihove podrške kroz novac. Kada sve to spojite, dobijete otvoren put strankama na vlasti da praktično rade šta žele bez ikakvih posljedica i bez otvorene reakcije javnosti, zaključuje u razgovoru za Fenu glasnogovornica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić.

(Fena)