Kad je država na rasprodaji i muzeji mogu biti tržni centri

Zemaljski muzej BiH, zajedno s ostalih šest institucija kulture od državnog značaja već 15 godina traže da im se riješi pravni status.
Sve su ove institucije upozoravale na situaciju kroz zvanične akte svim odgovornim na svim razinama vlasti, kao i javne istupe.
- Ako ostane ovakvo stanje apsolutne nezainteresovanosti, neuplaćivanja sredstava ovim institucijama ili uplaćivanje nedovoljnog iznosa, te kašnjenja uplata, ove će se institucije ukinuti same po sebi. Ako po nekoliko mjeseci ljudi ne dobiju plate i ne mogu se plaćati režije, ljudi će sami otići iz tih institucija – rekao je još u septembru ove godine direktor Zemaljskog muzeja, Adnan Busuladžić.
Na najavu zatvaranja Zemaljskog muzeja, reagovali su zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo.

Danis Tanović zastupnik Naše stranke u Skupštini KS-a, tom prilikom je rekao da je to vrlo pogubno za društvenu i kulturnu zajednicu u BiH, a posebno jer se zatvaraju institucije za koje su se borci, na koje se svi pozivaju, borili zbog čega se i postavlja pitanje zbog čega je bila ta njihova borba.
Glumac i zastupnik u Savezu za bolju budućnost BiH u Skupštini KS-a Izudin Bajrović apelirao je na jednoj od sjednica da Skupština i Vlada KS-a učine nešto da se ne bi zatvarale ove institucije.
- Grad čine institucije kulture, a ne tržni centri. Naša obaveza i odgovornost je upravo zbog toga još veća da bismo sačuvali naš identitet i moramo učiniti i više nego što možemo da spriječimo kulturocid i uništavanje nas kao naroda – kazao je tom prilikom Bajrović.
Predsjedavajuća Skupštine KS-a Mirjana Malić podsjetila je da KS kontinuirano pomaže sedam institucija kulture od državnog značaja, te da Skupština KS-a može samo nastaviti lobirati i apelirati na državne i federalne vlasti u rješavanju ove problematike.

Umjetnik i ministar kulture i sporta KS-a Ivica Šarić naglasio je da su sve te institucije bile do 2002. godine na budžetu Kantona Sarajevo koji je bio osnivač, međutim, tada su one prebačene na federalni nivo. Dodao je da problem nije samo finansijske prirode nego i pravne te je pozvao Skupštinu KS-a da podnesu inicijativu prema višim nivoima vlasti za veće angažiranje u ovoj problematici.

Zatvaranje Zemaljskog muzeja BiH predstavlja udarac na državu Bosnu i Hercegovinu, rekao je zamjenik ministra civilnih poslova BiH Senad Šepić, komentirajući najavu da će Zemaljski muzej biti zatvoren.
- Jasno da su odgovorni svi oni koji nisu bili u mogućnosti da postignu politički dogovor, jer ova zemlja već više od godinu dana nema novu vladu, niti budžeta – kazao je Šepić.
Zbog situacije u kojoj se Muzej nalazi direkno su ugroženi eksponati Muzeja poput npr. Sarajevske hagade ali i ostali kojima treba poseban sistem zaštite.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1888. godine i najstarija je moderna kulturna i naučna ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog tipa. Prva ideja o osnivanju muzeja javila se još 1850. godine ali od ideje do realizacije protekle su skoro 4 pune decenije, a u međuvremenu na prostoru Bosne i Hercegovine su se smijenile dvije carevine - Osmansku je zamijenila Austro - Ugarska carevina.
Bosna i Hercegovina, kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, privlačila je radoznalost mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i kvazi naučnika, što je već prvih godina okupacije rezultiralo raznošenjem spomenika kulture iz naših krajeva. To je doprinijelo poduzimanju konkretnijih mjera u cilju ostvarivanja dugo prisutne ideje o osnivanju muzeja, što se ogledalo u osnivanju Muzejskog društva nakon čega je 1. februara 1888. godine Zemaljska vlada osnovala Zemaljski muzej za Bosnu i Hercegovinu. Za direktora Muzeja imenovan je vladin savjetnik Kosta Hörmann.

Poslije zastoja izazvanog iscrpljujućim četvorogodišnjim ratom (1914.-1918.), slijedi period prve zajednice južnoslovenskih naroda Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Jugoslavije (1918.-1945.) koji karakterizira osjetan pad aktivnosti u svim osnovnim djelatnostima Zemaljskog muzeja, kao posljedica izgradnje hegemonističkog i centralističkog sistema vlasti koga diktira Dvor i velikosrpska buržoazija. U tom periodu Bosna i Hercegovina se našla na marginima društveno-ekonomskih, političkih i kulturnih tokova. Agonija Zemaljskog muzeja za Bosnu I Hercegovinu nije ovim završena. Drugi svjetski rat (1941.-1945.) nije pružao mogućnosti za rad i razvoj Zemaljskog muzeja BiH, te on doživljava najnižu tačku djelovanja.

Početni period stabilizacije Zemaljskog muzeja BiH, po završetku Drugog svjetskog rata, odvijao se sporo i trajao je sve do početka šezdesetih godina.

Agresija na Bosnu i Hercegovinu i dugotrajni rat koji slijedi nisu donijeli Muzeju samo zastoj u razvoju, već i direktna razaranja 4 zgrade muzejskog kompleksa i Botanički vrt. Muzejski predmeti, uključujući bogat bibliotečki fond, su fizički spašeni zahvaljujući, prije svega, ljudima koji nisu napuštali Muzej ni u najtežim situacijama.

(zurnal.info)