Nakon deset godina zabrinutosti: Kako će se provesti Zakon o zabrani negiranja genocida

Poslije nekoliko godina obećanja, visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko konačno je iskoristio bonske ovlasti i donio Odluku kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH, a kojim se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, veličanje ratnih zločinaca i njihovih zlodjela.

Kako je navedeno, zakon stupa na snagu za osam dana. Prema novim stavkama člana 145a, predviđene su zatvorske kazne za one koji podstiču na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba, javno odobre, poreknu, grubo umanje ili pokušaju opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, dodijele priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin…

Čitavu odluku možete pročitati OVDJE.

Visoki predstavnik Valentin Inzko u saopćenju je objasnio zbog čega je odlučio iskoristiti bonske ovlasti.

“Građani Bosne i Hercegovine dugo su čekali da njihovi izabrani predstavnici sami zakonski urede ovo veoma ozbiljno pitanje. Međutim, svako nastojanje da se to učini bilo je blokirano! Tokom tog razdoblja situacija se pogoršavala, a sada već izmiče kontroli! Pojedini politički lideri otvoreno veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince, uz iznošenje raznih teorija zavjere, negiraju da se genocid u Srebrenici uopće i dogodio, a pojedini građani slijede njihove signale i narativ. Dugo sam se nadao da će ljudskost i zdrav razum prevladati, ali, nažalost, svjedočimo eskalaciji veličanja ratnih zločinaca i osporavanju pravosnažnih presuda Krivičnog suda kojeg su osnovali Ujedinjeni narodi. Osim što takvo ponašanje predstavlja izrugivanje vladavine prava, duboko sam uvjeren da je to sijanje sjemena za potencijalne nove sukobe. Stoga smatram da je sada nužno urediti materiju zakonskim rješenjima“, naveo je, između ostalog, Inzko.

Odluku visokog predstavnika pozdravili su članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić, kao i mnogi drugi bh. političari poput Denisa Zvizdića, Bakira Izetbegovića, Ćamila Durakovića, Saše Magazinovića… Svi, uglavnom, ističu da je riječ o civilizacijskoj odluci.

Očekivano, iz entiteta Republika Srpska uslijedile su oštre reakcije, i pozicije i opozicije. Najburnije je reagirao član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je sazvao i konferenciju za medije na kojoj je, po ko zna koji put, negirao genocid i pozvao sve političke subjekte u RS na dogovor.

„Mislim da trebamo odbaciti ovo, zabraniti djelovanje Suda i Tužilaštva BiH na prostoru Republike Srpske, odbaciti njegovu nadležnost, braniti Republiku Srpsku putem naših sistema bezbjednosti, odbaciti djelovanje SIPA-e na prostoru Republike Srpske, odbaciti bilo kakvu mogućnost da se bilo ko procesuira pred organima Bosne i Hercegovine, a pravosuđe Republike Srpske odvojiti iz sistema koji do sada postoji. To su mjere koje ću ja predložiti, da li će Parlament to prihvatiti vidjet ćemo“, rekao je Dodik najavljujući da će se naredne sedmice održati sjednica Narodne skupštine RS.

Prijetnje Milorada Dodika nije nešto na šta nismo navikli. Sjetimo se samo organizovanja neustavnog referenduma, a redovno prijeti i referendumom o nezavisnosti s porukom da to neće uraditi ako se „vrati izvorni Daytonski sporazum“. Podsjetimo se i da je nedavno kazao kako je „veoma brzo moguće ponovo mobilizovati vojsku Republike Srpske“, te je nekoliko puta dovodio u pitanje čitav pravosudni sistem BiH, Oružane snage države, OSA-u BiH…

Danas je otišao i korak dalje i rekao je kako je „spreman da se proglasi samostalnost RS već iduće sedmice, pa šta bude.“ Pored toga, poslao je i direktnu poruku Valentinu Inzku: „Gospodine Inzko, nije se desio genocid. Imate li svoje sudije i tužioce, pošaljite, hajde da vidimo?!“

Ono što više zabrinjava od njegovih izjava jeste nereagiranje policijskih i pravosudnih institucija BiH. Upravo zbog toga je pitanje hoće li i kako će se zakon koji je donio Inzko provoditi na teritoriji Republike Srpske.

Almin Dautbegović, redovni profesor krivičnog prava i advokat, ističe kako će zakon biti teško provodiv.

„Ako se negiranje genocida nastavi kao do sada, operativno će biti teško provodiv, ko će to operativno izvesti? Bit će provodiv na teritoriji Federacije BiH, a tamo gdje se negira bit će teško, gotovo nikako provodivo. Kada je riječ o provođenju zakona, prvenstveno je odgovornost policije i policijskih struktura, SIPA-e pa dalje. Policija je čuvar sistema, same države, ona treba raditi svoj posao. Pitanje je samo šta će doći i hoće li doći do Tužilaštva“, govori Dautbegović.

U izvještaju Memorijalnog centra Srebrenica, u periodu od maja 2020. do maja 2021. godine identificirana su čak 234 čina negiranja genocida u javnom, odnosno medijskom prostoru u BiH i regiji. Najviše ih je zabilježeno u Srbiji (142), u BiH (60, od čega 57 u RS) i Crnoj Gori (19).

No, čak i da negatori genocida nastave s istom praksom, pitanje je koliko će i hoće li uopće biti procesa, ističe Dautbegović.

„Ovdje se ne radi o pretrpanosti suda, radi se o tome hoće li uopće biti tih predmeta pred Sudom BiH, hoće li biti uopće mogućnosti da se privede neko iz recimo Prijedora, Bijeljine, Nevesinja… pred Sud BiH, s relevantnim dokazima da je neko u nekoj formi, u nekom momentu negirao genocid. Pitanje je hoće bi uopće biti procesa, posebno protiv visokih funkcionera zbog kojih je i donesen zakon. Ne mislim da će biti tu neke masovnosti procesa. Ali, vidjet ćemo šta će biti“, objašnjava on.

Nakon što je objavljena odluka visokog predstavnika, reagiralo je i Tužilaštvo BiH. U svom saopćenju ističu da će „biti formiran predmet u kojem će se pratiti i evidentirati sve objave pojedinaca, grupa ili udruženja u kojima se iznose stavovi o negiranju genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina iznesene nakon stupanja na snagu ovih dopuna Krivičnog zakona.“

Podsjetimo još jednom, zakon stupa na snagu za osam dana. Valentin Inzko, nakon što je preko deset godina iskazivao zabrinutost, odlazi donoseći zakon koji je trebao biti donesen mnogo godina ranije. S druge strane, novi visoki predstavnik Christian Schmidt dužnost bi trebao preuzeti 1. augusta. Njemački političar koji, ako je vjerovati pisanjima medija, dolazi kako bi pokušao reformirati BiH, tako će stići u vrijeme možda i najveće političke krize u zemlji nakon rata.

(zurnal.info)