Svakim danom Federacija BiH je korak bliže definitivnom gubitku naftnih terminala u Pločama. Igre oko “Naftnih terminala FBiH” u Pločama, gdje se direktori i članovi nadzornih odbora smjenjuju kao na pokretnoj traci, međusobno optužujući jedne druge za kriminal i nestajanje miliona maraka, a Vlada FBiH pravi blesava, samo su vrh ledenog brijega.
Pitanje ko je, kada i koliko novca skrenuo u svoje džepove iskorišteno je samo za stvaranje magle koja bi trebala odvratiti pažnju od glavnog cilja čitave igre. Ključno pitanje je ko će postati vlasnik naftnih terminala u pločanskoj luci vrijednih desetine miliona maraka.
Izgubljena pravna bitka
Iako bi se na osnovu izjava domaćih političara dalo zaključiti da je vlasništvo FBiH nad terminalom nesporno, a da je problem samo eventualna zloupotreba položaja od strane direktora, sadašnjih i bivših, kako sada stvari stoje šanse da FBiH definitivno riješi pitanje vlasništva u svoju korist nisu baš prevelike.
Nakon što su izgubljene pravne bitke na hrvatskim sudovima, Vlada FBiH je konačno sredinom oktobra ove godine došla na genijalnu ideju, da bi možda ipak trebalo “eventualno angažovati renomiranu advokatsku kuću iz oblasti pomorskog prava Republike Hrvatske”. Ideja o angažovanju pravnih stručnjaka je dobra, samo dolazi prekasno.
Županijski sud u Dubrovniku je 26. juna ove godine presudio da 150.000 kvadratnih metara zemljišta u luci Ploče, koje su se do sada smatrali vlasništvom Naftnih terminala FBiH, spada u priobalni pojas, pomorsko dobro, koje po hrvatskim zakonima ne može biti u privatnom vlasništvu već je u vlasništvu države Hrvatske.
Koncesija umjesto vlasništva
U tom slučaju “Naftni terminali FBiH” u Pločama mogu se samo nadati da će dobiti koncesiju za nastavak svog dosadašnjeg posla, skladištenja nafte na ovom prostoru.
Što se tiče hrvatskog pravosuđa, priča o vlasništvu nad zemljištem u luci Ploče je završeno. FBiH teoretski ima još šansi i to posezanjem za vanrednim pravnim instrumentima, poput ustavne tužbe ili vlasničke tužbe, ali šanse da ishod ovih eventualnih tužbi bude u korist FBiH, praktično su minimalne.
Da sve bude zanimljivije, po hrvatskim zakonima za bavljenje skladištenjem nafte potrebna je i posebna energetska dozvola koja se u slučaju neispunjavanja svih propisanih uslova može u svakom trenutku oduzeti a terminali dati na korištenje drugoj kompaniji koja ispunjava te uslove.
Dodatan razlog za oduzimanje energetske dozvole “Naftni terminalima FBiH” može biti i blokada računa duže od 60 dana, što je trenutno izbjegnuto zahvaljujući uplati novca iz Sarajeva bukvalno u zadnji čas, ali je riječ samo o trenutačnom gašenju požara a ne o dugoročnom rješenju.
Misteriozna engleska kompanija Deltagrip
U čitavoj priči oko niza sumnjivih ugovora koji su čelni ljudi Terminala FBiH sklapali poslednjih godina, konstantno se pojavljuje misteriozna kompanija “Deltagrip” iz Londona, čiji su interesi izgleda jako bliski aktuelnom direktoru “Naftnih terminala FBiH” u Pločama, Josipu Tomiću.
Između ostalog, “Naftni terminali FBiH” u Pločama su od kompanije "Deltagrip" pozajmili i 2,2 miliona dolara a zauzvrat je kao garancija ponuđena hipoteka nad dijelom postrojenja u luci Ploče, o čemu su vlasnici, komapnija Terminali Federacije iz Sarajeva tek naknadno saznali.
Osim toga, cijena za zakup rezervoara za skladištenje nafte u Naftnim terminalima FBiH” u Pločama, koju je plaćao Deltagrip, bila je višestruko niža od cijene koju su plaćali ostali zakupci.
Ključno pitanje je ko zaista stoji iza londonske kompanije Deltagrip. Prema podacima iz londonskog registra kompanija do kojih je dosao Žurnal, na čelu Deltagrip-a su dvojica direktora, švajcarski državljanin Felice Ansaldi, te hrvatski biznismen sa austrijskim pasošem, Goran Bošković.
Fornalno, ovaj hrvatsko – švajcarski dvojac samo obavlja direktorske funkcije, dok je nominalno jedini vlasnik kompanije "Deltagrip" druga kompanija “Arethvsa”, koja je takođe društvo sa ograničenom odgovornošću i o kojoj ne postoje detaljniji podaci.
Ko će “poklopiti” terminale
Razumljivo, za preuzimanje terminala u Pločama zainteresovana je i INA, ne toliko što su joj ovi skladišni prostori zaista neophodni, već da bi spriječila da ih koristi konkurencija na bh. Tržištu, poput slovenačkog Petrola. U igru se uključuje i novi igrač, ruski Lukoil, koji nakon propalog strateškog parrtnerstva sa slovenačkim “Petrolom” izgleda pokušava da samostalno ugrabi dio kolača na naftnom tržištu BiH, za šta bi mu terminali u Pločama odlično poslužili.
I dok je u borbi za naftne terminale u Pločama pobjednik još uvijek neizvjestan, gubitnik je poznat, FBiH i svi građani BiH.
(zurnal.info)
">Svakim danom Federacija BiH je korak bliže definitivnom gubitku naftnih terminala u Pločama. Igre oko “Naftnih terminala FBiH” u Pločama, gdje se direktori i članovi nadzornih odbora smjenjuju kao na pokretnoj traci, međusobno optužujući jedne druge za kriminal i nestajanje miliona maraka, a Vlada FBiH pravi blesava, samo su vrh ledenog brijega.
Pitanje ko je, kada i koliko novca skrenuo u svoje džepove iskorišteno je samo za stvaranje magle koja bi trebala odvratiti pažnju od glavnog cilja čitave igre. Ključno pitanje je ko će postati vlasnik naftnih terminala u pločanskoj luci vrijednih desetine miliona maraka.
Izgubljena pravna bitka
Iako bi se na osnovu izjava domaćih političara dalo zaključiti da je vlasništvo FBiH nad terminalom nesporno, a da je problem samo eventualna zloupotreba položaja od strane direktora, sadašnjih i bivših, kako sada stvari stoje šanse da FBiH definitivno riješi pitanje vlasništva u svoju korist nisu baš prevelike.
Nakon što su izgubljene pravne bitke na hrvatskim sudovima, Vlada FBiH je konačno sredinom oktobra ove godine došla na genijalnu ideju, da bi možda ipak trebalo “eventualno angažovati renomiranu advokatsku kuću iz oblasti pomorskog prava Republike Hrvatske”. Ideja o angažovanju pravnih stručnjaka je dobra, samo dolazi prekasno.
Županijski sud u Dubrovniku je 26. juna ove godine presudio da 150.000 kvadratnih metara zemljišta u luci Ploče, koje su se do sada smatrali vlasništvom Naftnih terminala FBiH, spada u priobalni pojas, pomorsko dobro, koje po hrvatskim zakonima ne može biti u privatnom vlasništvu već je u vlasništvu države Hrvatske.
Koncesija umjesto vlasništva
U tom slučaju “Naftni terminali FBiH” u Pločama mogu se samo nadati da će dobiti koncesiju za nastavak svog dosadašnjeg posla, skladištenja nafte na ovom prostoru.
Što se tiče hrvatskog pravosuđa, priča o vlasništvu nad zemljištem u luci Ploče je završeno. FBiH teoretski ima još šansi i to posezanjem za vanrednim pravnim instrumentima, poput ustavne tužbe ili vlasničke tužbe, ali šanse da ishod ovih eventualnih tužbi bude u korist FBiH, praktično su minimalne.
Da sve bude zanimljivije, po hrvatskim zakonima za bavljenje skladištenjem nafte potrebna je i posebna energetska dozvola koja se u slučaju neispunjavanja svih propisanih uslova može u svakom trenutku oduzeti a terminali dati na korištenje drugoj kompaniji koja ispunjava te uslove.
Dodatan razlog za oduzimanje energetske dozvole “Naftni terminalima FBiH” može biti i blokada računa duže od 60 dana, što je trenutno izbjegnuto zahvaljujući uplati novca iz Sarajeva bukvalno u zadnji čas, ali je riječ samo o trenutačnom gašenju požara a ne o dugoročnom rješenju.
Misteriozna engleska kompanija Deltagrip
U čitavoj priči oko niza sumnjivih ugovora koji su čelni ljudi Terminala FBiH sklapali poslednjih godina, konstantno se pojavljuje misteriozna kompanija “Deltagrip” iz Londona, čiji su interesi izgleda jako bliski aktuelnom direktoru “Naftnih terminala FBiH” u Pločama, Josipu Tomiću.
Između ostalog, “Naftni terminali FBiH” u Pločama su od kompanije "Deltagrip" pozajmili i 2,2 miliona dolara a zauzvrat je kao garancija ponuđena hipoteka nad dijelom postrojenja u luci Ploče, o čemu su vlasnici, komapnija Terminali Federacije iz Sarajeva tek naknadno saznali.
Osim toga, cijena za zakup rezervoara za skladištenje nafte u Naftnim terminalima FBiH” u Pločama, koju je plaćao Deltagrip, bila je višestruko niža od cijene koju su plaćali ostali zakupci.
Ključno pitanje je ko zaista stoji iza londonske kompanije Deltagrip. Prema podacima iz londonskog registra kompanija do kojih je dosao Žurnal, na čelu Deltagrip-a su dvojica direktora, švajcarski državljanin Felice Ansaldi, te hrvatski biznismen sa austrijskim pasošem, Goran Bošković.
Fornalno, ovaj hrvatsko – švajcarski dvojac samo obavlja direktorske funkcije, dok je nominalno jedini vlasnik kompanije "Deltagrip" druga kompanija “Arethvsa”, koja je takođe društvo sa ograničenom odgovornošću i o kojoj ne postoje detaljniji podaci.
Ko će “poklopiti” terminale
Razumljivo, za preuzimanje terminala u Pločama zainteresovana je i INA, ne toliko što su joj ovi skladišni prostori zaista neophodni, već da bi spriječila da ih koristi konkurencija na bh. Tržištu, poput slovenačkog Petrola. U igru se uključuje i novi igrač, ruski Lukoil, koji nakon propalog strateškog parrtnerstva sa slovenačkim “Petrolom” izgleda pokušava da samostalno ugrabi dio kolača na naftnom tržištu BiH, za šta bi mu terminali u Pločama odlično poslužili.
I dok je u borbi za naftne terminale u Pločama pobjednik još uvijek neizvjestan, gubitnik je poznat, FBiH i svi građani BiH.
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.
Istražujemo
Kako je FBiH izgubila naftne terminale u Pločama
Svakim danom Federacija BiH je korak bliže definitivnom gubitku naftnih terminala u Pločama. Igre oko “Naftnih terminala FBiH” u Pločama, gdje se direktori i članovi nadzornih odbora smjenjuju kao na pokretnoj traci, međusobno optužujući jedne druge za kriminal i nestajanje miliona maraka, a Vlada FBiH pravi blesava, samo su vrh ledenog brijega.
Pitanje ko je, kada i koliko novca skrenuo u svoje džepove iskorišteno je samo za stvaranje magle koja bi trebala odvratiti pažnju od glavnog cilja čitave igre. Ključno pitanje je ko će postati vlasnik naftnih terminala u pločanskoj luci vrijednih desetine miliona maraka.
Izgubljena pravna bitka
Iako bi se na osnovu izjava domaćih političara dalo zaključiti da je vlasništvo FBiH nad terminalom nesporno, a da je problem samo eventualna zloupotreba položaja od strane direktora, sadašnjih i bivših, kako sada stvari stoje šanse da FBiH definitivno riješi pitanje vlasništva u svoju korist nisu baš prevelike.
Nakon što su izgubljene pravne bitke na hrvatskim sudovima, Vlada FBiH je konačno sredinom oktobra ove godine došla na genijalnu ideju, da bi možda ipak trebalo “eventualno angažovati renomiranu advokatsku kuću iz oblasti pomorskog prava Republike Hrvatske”. Ideja o angažovanju pravnih stručnjaka je dobra, samo dolazi prekasno.
Županijski sud u Dubrovniku je 26. juna ove godine presudio da 150.000 kvadratnih metara zemljišta u luci Ploče, koje su se do sada smatrali vlasništvom Naftnih terminala FBiH, spada u priobalni pojas, pomorsko dobro, koje po hrvatskim zakonima ne može biti u privatnom vlasništvu već je u vlasništvu države Hrvatske.
Koncesija umjesto vlasništva
U tom slučaju “Naftni terminali FBiH” u Pločama mogu se samo nadati da će dobiti koncesiju za nastavak svog dosadašnjeg posla, skladištenja nafte na ovom prostoru.
Što se tiče hrvatskog pravosuđa, priča o vlasništvu nad zemljištem u luci Ploče je završeno. FBiH teoretski ima još šansi i to posezanjem za vanrednim pravnim instrumentima, poput ustavne tužbe ili vlasničke tužbe, ali šanse da ishod ovih eventualnih tužbi bude u korist FBiH, praktično su minimalne.
Da sve bude zanimljivije, po hrvatskim zakonima za bavljenje skladištenjem nafte potrebna je i posebna energetska dozvola koja se u slučaju neispunjavanja svih propisanih uslova može u svakom trenutku oduzeti a terminali dati na korištenje drugoj kompaniji koja ispunjava te uslove.
Dodatan razlog za oduzimanje energetske dozvole “Naftni terminalima FBiH” može biti i blokada računa duže od 60 dana, što je trenutno izbjegnuto zahvaljujući uplati novca iz Sarajeva bukvalno u zadnji čas, ali je riječ samo o trenutačnom gašenju požara a ne o dugoročnom rješenju.
Misteriozna engleska kompanija Deltagrip
U čitavoj priči oko niza sumnjivih ugovora koji su čelni ljudi Terminala FBiH sklapali poslednjih godina, konstantno se pojavljuje misteriozna kompanija “Deltagrip” iz Londona, čiji su interesi izgleda jako bliski aktuelnom direktoru “Naftnih terminala FBiH” u Pločama, Josipu Tomiću.
Između ostalog, “Naftni terminali FBiH” u Pločama su od kompanije "Deltagrip" pozajmili i 2,2 miliona dolara a zauzvrat je kao garancija ponuđena hipoteka nad dijelom postrojenja u luci Ploče, o čemu su vlasnici, komapnija Terminali Federacije iz Sarajeva tek naknadno saznali.
Osim toga, cijena za zakup rezervoara za skladištenje nafte u Naftnim terminalima FBiH” u Pločama, koju je plaćao Deltagrip, bila je višestruko niža od cijene koju su plaćali ostali zakupci.
Ključno pitanje je ko zaista stoji iza londonske kompanije Deltagrip. Prema podacima iz londonskog registra kompanija do kojih je dosao Žurnal, na čelu Deltagrip-a su dvojica direktora, švajcarski državljanin Felice Ansaldi, te hrvatski biznismen sa austrijskim pasošem, Goran Bošković.
Fornalno, ovaj hrvatsko – švajcarski dvojac samo obavlja direktorske funkcije, dok je nominalno jedini vlasnik kompanije "Deltagrip" druga kompanija “Arethvsa”, koja je takođe društvo sa ograničenom odgovornošću i o kojoj ne postoje detaljniji podaci.
Ko će “poklopiti” terminale
Razumljivo, za preuzimanje terminala u Pločama zainteresovana je i INA, ne toliko što su joj ovi skladišni prostori zaista neophodni, već da bi spriječila da ih koristi konkurencija na bh. Tržištu, poput slovenačkog Petrola. U igru se uključuje i novi igrač, ruski Lukoil, koji nakon propalog strateškog parrtnerstva sa slovenačkim “Petrolom” izgleda pokušava da samostalno ugrabi dio kolača na naftnom tržištu BiH, za šta bi mu terminali u Pločama odlično poslužili.
I dok je u borbi za naftne terminale u Pločama pobjednik još uvijek neizvjestan, gubitnik je poznat, FBiH i svi građani BiH.
(zurnal.info)
Svakim danom Federacija BiH je korak bliže definitivnom gubitku naftnih terminala u Pločama.
Nakon što su izgubljene pravne bitke na hrvatskim sudovima, Vlada FBiH je konačno sredinom oktobra ove godine došla na genijalnu ideju, da bi možda ipak trebalo “eventualno angažovati renomiranu advokatsku kuću iz oblasti pomorskog prava Republike Hrvatske”. Ideja o angažovanju pravnih stručnjaka je dobra, samo dolazi prekasno.
