Kako se do savršenstva usavršio Džemail Ćibo

Džemail Ćibo, pomoćnik federalnog ministra za raseljene osobe i izbjeglice, ne samo da je "u malom prstu imao" Zakon o državnoj službi FBiH pa je znao da o trošku poreskih obveznika može da položi i pravosudni ispit, već je 2006. godine završio i seminar koji će mu kasnije olakšati testiranje. Ćibine "pripreme" za test koštale su poreske obveznike 600 KM a polaganje ispita dodatnih 880 KM. Naredne godine je Džemail Ćibo odlučio da upiše i postdiplomski studij. Zašto ne? Kad ima pravo po Zakonu o državnoj službi. A tamo lijepo piše: da je službenik zakonski obavezan da se u toku rada neprestano osposobljava i da ima pravo na novac za te svrhe.

JE LI TO "POJEFTINILO" ŠKOLOVANJE?

Ćibo nije jedini koji je Zakon o državnoj službi FBiH shvatio itekako ozbiljno. Godine 2007. upisuje postdiplomski studij i već za prvi semestar od Ministarstva dobija 2.000 KM. Godinu kasnije će mu ponovo biti odobrena isplata za sufinansiranje studija, ovaj put 3.500 KM!

Ne znamo da li je školovanje "pojeftinilio", pomoćnik ministra postao skromniji ili su u Ministarstvu odlučili racionalnije trošiti javni novac, ali se 2009. godine Ćibi za nastavak postdiplomskog studija isplaćuje "samo" 1.500 KM.

Potrudio se pomoćnik ministra i "još više poštovati" Zakon o državnoj službi pa se usput edukovao o međunarodnim revizijskim standardima, o aktuelnim propisima koji reguliraju radne odnose... Ali troškovi za seminare su sitnica,  966 KM. Stručno usavršavanje pomoćnika ministra Ćibe, za proteklih sedam godina je poreske obveznike Federacije koštalo 9.446 KM!

Koliko su zakoni u našoj zemlji pisani "za čovjeka" ponajbolje oslikava naredna priča. Fikreta Redžepagić nije pomoćnica ministra, samo je državni službenik ali je imala jednaka prava kao i kolega Ćibo. Što se stručne spreme tiče "s obrazom" može stati rame uz rame s kolegom. Redžepagićka je 2003. godine završila seminar za efikasne poslovne sekretare. Pa se odlučila informatički usavršiti i iste godine stiče licencu ECDL. Koštalo je to poreske obveznike još 970 KM.

Pa kad već imamo odlične zakone zašto ne bi upisala i postdiplomski studij? A odmah nakon upisa, 2006. godine, Ministarstvo joj studij sufinansira sa 1.000 KM. Naredne godine dobija još toliko pa 2009. i 2010. godine po 400 KM.

Niko, međutim, nije bio tako uporan u usavršavanju i poštivanju zakonskih obaveza kao Merima Hadžiahmetović. Ova je uposlenica Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica samo u 2004. godini pohađala dva seminara za poslovne sekretare. Koštalo je to poreske obveznike 820 KM. Pa je Hadžiahmetovićka iste godine upisala i fakultet. Odmah je dobila novac za upisininu. Isplaćeno joj je 900 KM.

Godine 2006. Hadžiahmetović prati još dva seminara: za osposobljavanje osoblja u administraciji i za edukaciju o poslovnom ponašanju u administraciji. Ponovo trošak od 980 KM. Uz to je, za fakultet također dobila još 1.000 KM. Dakle, 3.700 KM koštalo nas je stručno usavršavanje Merime Hadžiahmetović, koja je valjda sve te kvalifikacije morala da ima kako bi uopće radila posao za koji je plaćena.

SAMO SMO LEGALISTI

Reći će vjerovatno ova tri uposlenika Ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice što i o drugima ( vidi tabelu) detaljnije ne pišemo. Međutim, riječ je samo o primjerima. Jer, niti su Ćibo, Redžepagićka i Hadžiahmetovićka prvi, a vjerovatno ni posljednji kojima zakoni, ovakvi kakvi su, idu naruku. Za školovanje uposlenika samo ovog federalnog ministarstva, od 2003. godine do danas, iz budžeta je potrošeno 66.128 KM!

Žurnalovo istraživanje i ukazuje na to da je vrijeme da se analiziraju zakoni a posebno način na koji se primjenjuju. O internim pravilnicima, planovima, da ne govorimo.

U toj nam nakani umnogome olakšavaju odgovorima iz Ministarstava, uglavnom identičnim, ali navest ćemo "dodatak" iz dopisa koji smo dobili iz Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica: navedena sredstva su izdvajana u skladu sa internim Pravilnicima o stručnom obrazovanju i usavršavanju uposlenika Ministarstva i Planom stručnog obrazovanja državnih službenika i namještenika Ministarstva, a sve u cilju dodatnog osposobljavanja i usavršavanja uposlenika za obavljanje zadatih poslova, a radi uspješnije i kvalitetnije realizacije programskih aktivnosti Ministarstva".

Nadalje pišu nam iz Ministarstva: "napominjemo, da je Zakonom o državnoj službi u Federcaiji BiH ( Službene novine Federacije BiH, br 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06) i Zakonom o namještenicima u organima državne službe u Federaciji BiH (Službene novine Federacije BiH, br 49/05) propisana zakonska obaveza državnih službenika i namještenika da se u toku rada neprestano stručno osposobljavaju za uspješno i pravilno obavljanje poslova svog radnog mjesta, kao i da uposlenici imaju pravo na naknadu za troškove edukacije".

STALNO USAVRŠAVANJE U federalnom Ministarstvu rada i socijalne politike za sedam godina odobrene četiri isplate

Emiri Slomović, operateru u federalnom Ministarstvu rada i socijalne politike, 2005. godine isplaćeno je 2.400 KM za sticanje više stručne spreme za posao koji obavlja. I ovaj primjer nameće pitanje kako je uposlenica uopće mogla biti zaposlena na to radno mjesto, ako do tada nije imala potrebnu stručnu spremu.

Ostale tri isplate izvršene su 2003., 2004., i 2005. godine, kuriru i dvojici vozača. Kuriru Salki Mašiću je Ministarstvo sa 725 KM pomoglo vanredno školovanje u Mješovitoj srednjoj školi Vogošća za sticanje višeg stepena stručne spreme (KV). Vozačima Admiru Borčaku i Erminu Đuderija, isplaćeno 355 KM, odnosno 650 KM za "stručno usavršavanje u okviru vrste stručne spreme koja je predviđena kao uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je imenovani namještenik raspoređen".

{szakitable filter="table" zebra="#eef" width="800"} ...

{/szakitable}

(zurnal.info)