„Preduzeća, banke i država trebaju međusobno usklađivati svoje interese poštujući potrebe i položaj drugih“, jedno je od načela socijalističkog samoupravljanja kojim je prije četrdesetak godina uveden pojam „dogovorne ekonomije“. Pripisuje se Edvardu Kardelju, tadašnjem članu Predsjedništva SFRJ i Predsjedništva CK SKJ. Mnogo šta se od tada promjenilo u ekonomiji i politici na ovim prostorima, ali ne i te krilatica koja sada naravno ima neko drugo značenje i namjere.
Prije mjesec dana ozvaničeno je kako telekomunikaciona kompanija „BH Telecom“ osniva novu firmu „ESP BH“ , a partneri su „Raiffeisen banka“ te IT firme „Comtrade“ i „QSS“. BH Telecom i Raiffeisen banka sa po 3,825 miliona maraka uloga imaju po 45 posto vlasništva dok sa uloženih po 425 hiljada maraka Comtrade i QSS imaju po 5 posto vlasništva.
Djelatnost je izgradnja i implementacija platforme koja pravnim i fizičkim licima omogućava pouzdano povezivanje kako bi plaćali robu i usluge, režijske račune te slali novac drugim korisnicima putem posebne mobilne aplikacije.
„ A šta je tu sporno“, odgovora protupitanjem članica Nadzornog odbora BH Telekoma Svetlana Cenić.
Pitanje Žurnala je bilo jednostavno: „Po kojem kriteriju je BH Telecom, kojem je 90 posto vlasnik Federacija BiH izabrao partnere za osnivanje nove firme?
„Comtrade je predstavio ideju, koju smo nekoliko mjeseci razmatrali i prihvatili. Oni su predložili ovu banku za partnera jer su uspješno do sada s njima poslovali. Ovo je dobar projekat, nema ništa sporno“, pojašnjava Cenić.
Dolazimo do trenutka kada je jasno da smo karikirali krilaticu „dogovorna ekonomija“ u ovom slučaju. Dogovorilo se tako državno preduzeće sa privatnom firmom iz Srbije (Comtrade d.o.o je registrovan u Sarajevu, formalno je u vlasništvu "Comtrade programske rešitve Ljubljana", a koja je dio Comtrade grupacije kojom iz Beograda upravlja osnivač Veselin Jevrosimović). Ovdje očito nije bilo mjesta za jedinu domaću, „Union banku“, ali ima za stranu, jer je „to Comtrade predložio“.
Sarajevski Comtrade ima milionske poslove uglavnom sa Poreznom upravom FBiH i Lutrijom BiH, dakle institucijama kojima suvereno upravlja SDA, dok u BH Telecomu upravljački kadar (trenutno) dijeli sa SBB-om. Žurnal je nedavno pisao kako firme iz Srbije i Hrvatske sve više preuzimaju poslove u IT sektoru, a time i mogući uvid u važne podatke.
Firma „QSS“ najbolje posluje sa Elektroprivredom BiH i prošli je mjesec u konzorciju sa banjalučkom firmom „Lanaco“ dobila milion maraka vrijedan posao održavanja ORACLE softverskih Iicenci. Ime njenog vlasnika Isana Selimovića može se pronaći u Nadzornom odboru Društva za upravljanje fondovima ''Market Investment Group“, a predsjednik odbora bio je Edin Mulahasanović.
Posjetimo, Mulahasanović je bio direktor Fabrike duvana Sarajevo i to u vrijeme još uvijek pravno nerazjašnjene prodaje FDS, u kojoj je naročita nepoznanica kupac većeg broja dionica putem skrbničkog računa u... Raiffeisen banci.
Prema tvrdnjama ponavalaca ovog sektora koje je Žurnal konsultovao, ne vjeruju da novoformirana firma može biti brzo profitalna. Podsjetimo, dobit „BH Telecoma“ je prema podacia FIA od 136 miliona 2010. spala na 57 miliona za prošlu godinu.
Iako negiraju da osnivanje navedene zajedničke firme može biti označeno kao uvod u privatitaciju BH Telekoma „na mala vrata“, znajući kako su federalni premijer Fadil Novalić i družina iz matične mu SDA „odradili“ navedenu FDS ili namjeravali slično sa „Sarajevo osiguranjem“, teško je vjerovati da sutra neće osvanuti neki skrbnički račun u partnerskoj banci koji kupuje dionice i preko istih „ulazi“ u BH Telekom.
I šta je tu sporno, rekli bi pojedini. Ništa, ništa novo što se nije dešavalo i proteklih dvadesetak godina. Sve je po zakonu...
(zurnal.info)