KAKO SE TROŠI NOVAC ZA IZBJEGLICE: Obnovljene crkve, fantomska sela i hodočasnički putevi

SIPA i dalje istražuje rad državne Komisije za izbjeglice i raseljenje osobe. Pronađeno je niz nepravilnosti, a neke su sasvim apsurdne, poput izgradnje sela koja su napuštena prije 30 godina, obnova naselja u kojima nije bilo ratnih razaranja, vodovoda u selima koja nisu povratnička...

Iako je još u junu prošle godine SIPA Tužilaštvu BiH podnijela Izvještaj o postojanju osnova sumnje o počinjenom kaznenom djelu protiv devet osoba iz državne Komisije za izbjeglice i raseljene, predsjednik Komisije Slavko Marin kaže kako ni sa njim ni sa ostalim članovima komisije "još uvijek niko nije razgovarao". Izvještaj koji je SIPA podnijela Tužilaštvu nastao je nakon uvida u dokumentaciju koja je izuzeta iz Komisije za izbjeglice i raslejene osobe. Još sredinom prošle godine bilo je poznato, o čemu su naširoko izvještavali i mediji, kako je pod istragom Mladen Božović, direktor Fonda za povratak, ali i još devet osoba.

Međutim, kako Žurnal saznaje, u ovom trenutku u Tužilaštvu postoje dva predmeta koja se odnose na moguće zloupotrebe ili nenamjenska trošenjima povratničkih sredstava. Jedan je u radu Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju Tužilaštva BiH i odnosi se na navode o nezakonitostima u okviru Državne komisije, ali ne i na sadašnje članove Komisije. Drugi slučaj je u radu Odjela III i odnosi se na članove Komisije koji su trenutno na kraju mandata: predsjednika Komisije Slavka Marina, Miladina Dragičevića, zamjenika predsjednika Komisije, Edina Mušića, zamjenika predsjednika Komisije, te Safeta Halilovića, Davora Čordaša, Omera Brankovića, Nevenka Hercega, Dragomira Kovača i Sinišu Kisića.

Nismo apotekari, mi smo političari

- Onoga trenutka kada je od nas zatražena dokumentacija mi smo je ustupili. U potpunosti smo otvoreni za sve vrste saradnje sa organima jer kod nas nije bilo nikakvih zloupotreba – kaže za Žurnal predsjednik Komisije Slavko Marin, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice:

- Odgovorno tvrdim da smo donosili proporcionalne odluke, da nije bilo zloupotreba i da smo u potpunosti radili sukladno Aneksu VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, Zakona o izbjeglim i raseljenim licima i Poslovniku o radu Povjerenstva. Do ovog trenutka, niko od istražnih organa nije razgovarao sa mnom. Sve odluke donosili smo jednoglasno, a bili smo i politički odgovorni jer ipak smo političko tijelo.

Istrage i medijski navodi o zloupotrebama počeli su, smatra Marin, nakon isteka prethodnog mandata direktoru Fonda za povratak Mlađenu Božoviću i "neriješenih personalnih odnosa u Fondu":

- Neka organi rade svoj posao, ne mogu to komentarisati kad ga možda još uvijek nisu završili. Lično sam ponosan na rad Komisije u proteklom mandatu i smatram da smo osigurali ravnomjernu raspodjelu sredstava. Nekima to možda smeta, sad su se tu odjednom našli i neki NVO-i koji se nisu našli u svemu tome, zna se ko se najviše oglašavao, ne želim sad pojedinačno navoditi – kaže Marin, očito ciljajući na istupe Unije za održivi povratak, koja posljednjih godina sve češće ukazuje na navodne neregularnosti u raspodjeli izbjegličkog novca.

Ono što je posebno isticano u upozorenjima Unije jeste i nenamjensko trošenje sredstava u smislu ostanka a ne povratka, o čemu je i Žurnal pisao više puta. Od izgradnje puteva i vodovoda u naseljima koja uopšte nisu povratnička ili obnavljanja vjerskih objekata u mjestima iz kojih pripadnici te konfesije nisu bili protjerani. Predsjednika Slavka Marina pitali smo kako tumači takvu raspodjelu novca. Kao primjer može poslužiti obnova crkve na Sokocu, od novca koji je namijenjen Srbima povratnicima:

- Ne mogu sada govoriti o konkretnim primjerima jer ih sve ne znam – kaže i dodaje:

- Ne može se sve apotekarski izvagati kada je riječ o povratku. Moramo gledati globalni interes i raditi na pomirenju i suživotu. U našoj Komisiji su ministri i ljudi iz Vlade, ne može svako ni sjediti u tom tijelu. Ponosan sam što smo radili bez naknade.

Prije dvije godine Komisija je za obnovu puta prema Ajvatovici izdvojila 100.000 KM. Zato što se, pisalo je u obrazloženju, 2010. godine navršava 500 godina obilježavanja. Ne bi se tu imalo mnogo šta prigovoriti da taj novac nije uzet od bošnjačkih povratnika. Marin kaže kako to ni u kom slučaju nije nenamjensko trošenje sredstava jer "su ljudi prognani iz Donjeg Vakufa":

- Ponavljam da moramo gledati globalni interes, a taj put povezuje mnogo stvari, on je od općeg dobra. Možda ćemo jednom i vi i ja njime proći.

Kuće za napušteno selo

Činjenica je kako Tužilaštvo, čak iako sve bude legalno, ima mnogo posla da barem provjeri sve sumnje i navode u neregularnosti. Podsjetit ćemo, primjera radi, na slučaj iz 2008, kada su fočanska udruženja upozoravala na raspodjelu sredstava za povratak izbjeglih u tom gradu. Prvi na meti kritika tada je bio član Komisije Dragomir Kovač, porijeklom iz Foče. Navodno je iz sredstava Komisije tada izdvojeno po 15.000 njegovim bliskim rođacima za povratak u selo Glušci koje je napušteno još 1973. godine.

Žurnal je pisao i o obnovi Općine Stolac, za što je izdvojeno čak 300.000 KM od hrvatskog povratničkog novca, ali i o obnovi vjerskih objekata u nekim mjestima koja nisu bila pod ratnim dejstvima.

U analizi utroška povratničkog novca namijenjenog za održivi povratak Unije za održivi povratak navedeno je kako su načini i metode trošenja novca za održivi povratak u 2010. iz Fonda za povratak od strane Komisije za izbjeglice i raseljene osobe zabrinjavajući. Novac se raspoređuje po nacionalnom paritetu, smatraju u Uniji i nenamjenski troši za finansiranje ostanka:

Državna komisija je samo u 2010. u Zvorniku u naselja za ostanak nenamjenski utrošila 500.000 KM, Istočnu Ilidžu 530.000 KM, Sokolac 360.000 KM, Višegrad 380.000 KM, Vlasenicu 260.000 KM, Miliće 180.000 KM... "Hrvatska kvota" od 2,3 miliona za podršku povratničkim projektima usmjerila je svega 660.000 a ostatak za izgradnju vjerskih objekata. Sa "bošnjačkih" spiskova i tabela vidljivo je da je i u ovom slučaju bilo nenamjenskog trošenja. Potpuno je nerazumljivo usljed čega je za sanaciju gradskih ulica u kozarskoj Dubici izdvojeno 80.000 KM te po kojim je kriterijima za izgradnju puta od Faletića do Vratnika u Starom Gradu odobreno 400.000 KM. Za projekte zapošljavanja od 5,9 miliona izdvojeno je samo 280.000 KM.

Da li je i u kojoj mjeri zaista bilo zloupotrebe u proteklim godinama i decenijama, pokazat će rad Tužilaštva BiH. U ovom trenutku u Ministarstvu i Komisiji, kako kaže jedan od članova Komisije za izbjeglice i raseljene osoba, "SIPA još uvijek vršlja".

           Dolazi li Nevenko Herceg na sjednice Komisije?

- Jedini koji nije odgovoran za neregularnosti u radu je Nevenko Herceg – kaže za Žurnal Zijad Nuhanović iz Unije za održivi povratak:

- I to zbog toga što nikada nije prisustvovao sjednicama Komisije.

Kako kaže jedan od članova Komisije Herceg se na sjednici pojavio samo jedanput:

- Tada je pitao da li će se rad u Komisiji dodatno plaćati. Kada je čuo da neće, nikada više nije došao.

S obzirom da na dan objave teksta nismo uspjeli dobiti ministra okoliša i turizma Nevenka

Hercega, pitali smo predsjednika Komisije Slavka Marina da li su ti navodi istiniti:

- Ma to upoće nije tačno! Gospodin Nevenko Herceg je izuzetno ozbiljan i profesionalan i prisustvuje sjednicama. On je ministar i to vrlo konstruktivan ministar u radu naše Komisije.

(zurnal.info)