Istražujemo
KOBNE ODLUKE SLUŽBENICE ČOJO: Pomor ovaca zbog neispravnih vakcina iz Bugarske!
Nakon pomora u Marićevom stadu vakcina je upućena na vještačenje u Zagreb, gdje je potvrđeno da je u cjepivu osim bacilius antraksa bilo i bacilus suptilusa, što se nije smjelo desiti
Željko Marić iz Kneževa imao je veliko stado ovaca. U jako kratkom vremenu, došlo je do pomora većeg dijela stada i to nakon što su ovce vakcinisane protiv antraksa, vakcinama koje je Vlada Republike Srpske nabavila u Bugarskoj.
KAKO JE POBIJENA STOKA
Za samo mjesec dana, od početka oktobra do početka decembra prošle godine, uginulo mu je 46 ovaca, a mnoge od njih pobacile su jagnjad, tako da Marić tvrdi da je izgubio oko 200 grla. Prema njegovom opisu, ovce bi se prvo ukočile, potom počele posrtati i prevrtati se i na kraju bi uginule. Šteta se procjenjuje na 225. 000 maraka. Marić traži da mu se šteta nadoknadi i ona bi trebalo da bude namirena iz entitetskog budžeta. Problem je što će i ovoga puta građani Republike Srpske platiti nemar, aljkavost i nestručnost osoba, koje obavljaju značajne javne funkcije. Krenimo redom.
Resor za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske, na čijem čelu je pomoćnica ministra Radmila Čojo, je nakon prošlogodišnjih majskih poplava pripremio Naredbu o sprovođenju mjera zaštite životinja od zaraznih i parazitskih bolesti u RS (objavljena u Službenom glasnik Republike Srpske br: 17/14). Tom naredbom naloženo je preventivno vakcinisanje stoke, kako na područjima koja su bila zahvaćena poplavama, tako i u ostalim dijelovima Republike, uz obrazloženje da se kretanjem životinja stvaraju pogodni uslovi i za kretanje i širenje bolesti.
Kroz razvojni program UN-a obezbijeđene su vakcine protiv antraksa, šuštavca i parašuštavca za goveda, ovce i koze, koje su uskladištene u Veterinarskom institutu Republike Srpske “Dr Vaso Butozan“ Banjaluka, odakle se i vrši distribucija vakcina.
Prve količine pristiglih vakcina upućene su na područja koja su najviše stradala u poplavama, uz obrazloženje da se na taj način žele preduprijediti rizici oboljevanja životinja od zaraznih bolesti. Vakcinisanje životinja finansira se iz budžeta RS. Poštujući ovu naredbu, veterinari su cijepili Marićeve ovce vakcinom protiv antraksa. Ubrzo su se pojavile komplikacije i počeo je pomor ovaca. Šta se zapravo desilo?
Stručnjaci tvrde da se vakcine protiv antraksa ne smiju davati stadu koje se nalazi na području na kojem nema antraksa. Marićeve ovce nikada nisu imale problema sa antraksom. Još gore. Antraks je u Marićevo stado dospio vakcinisanjem ovaca. Krajem decembra, nadležni iz Ministarstva poljoprivrede su posjetili Marićevo imanje u Imljanima kod Kneževa, a potom i pregledali ostatke njegovog stada kod Prnjavora, gdje je bilo na ispaši.
Nakon pomora u Marićevom stadu vakcina je upućena na vještačenje u Zagreb, gdje je potvrđeno da je u cjepivu osim bacilius antraksa bilo i bacilus suptilusa, što se nije smjelo desiti.
ŠTA JE PREĆUTALA POMOĆNICA
Pomoćnica ministra poljoprivrede RS Radmila Čojo je početkom januara svu odgovornost za uginuće Marićevog stada pokušala prebaciti na veterinara iz Kneževa, koji, navodno, nije znao vakcinisati ovce. Ona je tada novinarima prećutala, a već je imala tu informaciju, da je Veterinarski institut “Dr Vaso Butozan” iz Banjaluke potvrdio da vakcina nabavljena iz Bugarske u sebi, osim bacila antraksa, ima i bacilus suptilis, što se nije smjelo desiti, te da je to osnovni razlog oboljevanja ovaca.
Odgovornost Radmile Čojo leži i u činjenici da nije smjela predložiti donošenje Naredbe o mjerama zaštite životinja od zarazNih bolesti, među kojima je i antraks, u područjima u kojim nije bilo antraksa. Globalni je trend da se izbjegava preventivno vakcionisanje životinja, a posebno da se one cijepe vakcinama koje nisu prethodno provjerene. Ovako, čovjeku je zbog neispravne vakcine uništeno stado i nanesena šteta od 225 hiljada maraka.
U ovogodišnjem budžetu Ministarstva poljoprivrede predviđeno je 377.000 KM za Fond za suzbijanje zaraznih bolesti. Iz tog Fonda će se Mariću, vjerovatno, nadoknaditi dio štete, ali to sigurno neće biti 225 hiljada maraka, koliko ona iznosi. Zbog neogovornosti i nemara odgovornih ljudi u Ministarstvu poljoprivrede, prije svih Radmile Čojo, koja rukovodi resorom za veterinarstvo, Mariću je uništeno stado, a kolika god da bude odšeta, nju će platiti poreski obveznici.
Radmila Čojo, naravno, ostaće na istoj funkciji, mada već duže vrijeme donosi odluke koje su sporne sa stanovišta zdravlja životinja i ljudi i koje, pri tome, koštaju bužet RS.
AFERE RADMILE ČOJO
Pitanje je koliko će budžet Republike Srpske koštati afera “Pekabesko”, jer je pravni zastupnik ove makedonske kompanije u RS najavio tužbu protiv Ministarstva poljoprivrede, koje je u decembru prošle godine na kraće vrijeme zabranilo promet prehrambenih proizvoda “Pekabeska”, jer je u njima, kako je tada navedeno, otkriven sadržaj fosfata koji ima kancerogeni učinak.
Pomoćnica ministra poljoprivrede Radmila Čojo je povodom ove afere “zaratila” sa Kancelarijom za veterinarstvo BiH, koja je izrazila sumnju u tačnost laboratorijskih nalaza “Pekabeskovih” proizvoda, ali i zatražila od Čojo da objavi imena ostalih kompanija za koje je takođe, navodno, utvrđeno da su uvezli mesne prerađevine sa povišenim nivoom fosfata.
Pitanje je zašto je Čojo pomenula samo makedonsku kompaniju, a ne, na primjer, “Naturu” iz Teslića, čiji je vlasnik Vlado Đurić, jedan od finansijera SNSD-a, ili kompanije iz susjednih zemalja, kao što su “Vindija” iz Hrvatske ili “Zlatiborac” iz Srbije
Radmila Čojo ostaće upamćena i po tome što je dozvolila da Dragan Vasiljević, vlasnik firme „Farmland“, najmanje dvije godine direktno ugrožava živote građana Republike Srpske, prodajući im zaraženo mlijeko i meso. “Farmland” je u martu prošle godine iz Njemačke uvezao oko stotinu steonih junica, za koje se utvrdilo da boluju od opakih bolesti leptospiroze, plavog jezika i kju groznice. Uginulo je najmanje 11 junica od tih opakih bolesti, ali je Čojo zahtijevala da se ostatak stada pusti iz karantina, pozivajući se na falsifikovane dokumente, koje im je dostavio Vasiljević.
(zurnal.info)
