Kome je Mujezinović poklonio 80 miliona maraka (1)

Pod egidom ulaganja u razvoj, oživljavanja proizvodnje te otvaranja radnih mjesta, Kanton Sarajevo je prvih poslijeratnih godina posuđivao novac javnim preduzećima i općinama, pa čak i onima čije je sjedište izvan Kantona Sarajevo. Tako je 1996.,1997., te 1998. godine, iz budžeta Kantona Sarajevo podijeljeno navodno više od 80 miliona maraka! I ničeg spornog u tome ne bi bilo da je skoro deceniju i po kasnije novac vraćen te da je na terenu danas vidljiva logika tadašnjih poteza prvih poslijeratnih kantonalnih Vlada.

NOVAC U DŽEPOVIMA PRIVATIZACIJSKIH MEŠETARA

Ispostavilo se, međutim, da je novac ulagan u preduzeća za koja je već tada bilo jasno da im zbog tržišnih zakona nema spasa. Ulagano je i u razvoj općina u Federaciji ali su kriteriji odabira korisnika novčanih pozajmica bili isključivo političke naravi. Jedan od ilustrativnijih primjera čudnih kriterija Vlade tadašnjeg kantonalnog premijera Mustafe Mujezinovića po kojima je novac dijeljen je pozajmica od 300.000 maraka, data 1997. godine preduzeću Gumitehnika iz Sarajeva. Danas skoro da nema sagovornika koji bi se sjetio zbog čega je ova firma uopće bila na spisku prioriteta Kanton Sarajevo. Jedan od sagovornika Žurnala, bivši član jedne od poslijeratnih kantonalnih Vlada, kaže da ni tada nije bilo nekih razumnih pojašnjenja za pomoć ovoj firmi.

Danas u Agenciji za privatizaciju Kantona Sarajevo kažu da je jedini trag koji još imaju o preduzeću Gumitehnika, odluka da se 2000-te proda javnim upisom dionica.

Potom nam u registru privrednih subjekata Općinskog suda u Sarajevu kažu da je firma brisana iz registra još u februaru 2007. godine. Na bivšoj adresi Gumitehnike je firma Bosnaplast ali i tamo kažu da samo borave na bivšoj adresi Gumitehnike nakon što su kupili njihove zgrade 2003. godine. Zgrade je te godine rasprodala SAB banka zbog naplate dugovanja Gumitehnike. Bivšem direktoru ove firme danas "ni traga ni glasa".

Iako su jedno od rijetkih preduzeća koje je "kredit" vratilo, ništa manje zanimljiv primjer nije ni Energoinvest. Tri su bivše Energoinvestove firme 1997. godine dobile ukupno 2,45 miliona maraka, navodno kredita od Kantona Sarajevo. Pojašnjenje za finansijsku pomoć firmama Specijalne armature, ELOP i Livnicu, bilo je obećanje tadašnjeg direktora Energoinvesta, Ediba Bukvića, da će otvoriti nova radna mjesta za prve demobilisane borce koji su skinuli uniforme Armije BiH. U Specijalne armature, (iako su se izdvojili iz Energoinvesta još prije rata), uloženo je oko 450.000 maraka te po milion maraka u ELOP i Livnicu.

Za Specijalne armature kredit koji je iznosio 450.000 maraka i upotpunosti je vraćen 13. juna 2007. godine. Platili smo i kamatu u iznosu od 171.234 maraka. Za Livnicu u ELOP smo imali kreditno zaduženje ukupno dva miliona. Taj je dug vraćen, također, u junu 2007. godine. Dakle, Energoinvest je za ukupan kredit od 2.450.000 KM vratio glavnicu i uplatio Kantonu Sarajevo kamate u ukupnom iznosu od 1.300.000 maraka, kazao je za Žurnal, Dževad Ganić, finansijski direktor Energoinvesta.

Dakle, Energoinvest spada u rijetke primjere da je novac uopće vraćen, međutim, upravo je to veoma zanimljivo. Evo i zašto. Prema podacima sindikata metalaca u Federaciji, sve tri pomenute firme privatizirane su još prije 2007. godine kada Enegoinvest, po tvrdnji finansijskog direktora Ganića, vraća pozajmicu. Kasnije su sve tri firme ugašene. Danas, dakle, te firme uopće ne postoje pa se postavlja pitanje, zašto je Enegoinvest uopće zadržao obavezu vraćanja novca Kantonu Sarajevo, odnosno zašto tu obavezu nisu preuzeli kupci koji su firme ranije privatizirali? Čije je to dugove 2007. godine platio Energoinvest? U čijim je džepovima, u konačnici, završilo onih oko 2,5 miliona iz kantonalnog budžeta?

Jedan od, također zanimljivijih "prioriteta" tadašnje Vlade Kantona Sarajevo je i Općina Bugojno. Iako nije riječ o općini sarajevskog Kantona, iz nekog je razloga Vlada tadašnjeg premijera Mujezinovića, uz zeleno svjetlo tadašnjeg ministra finansija Kemala Kozarića, 1997. godine odlučila dati milion maraka za razvoj Bugojna. Novac je vraćen Kantonu Sarajevo ali tek nakon 12 godina. Milion koji je 1997. godine potpisao tadašnji načelnik Dževad Mlaćo, vratila je 2005. godine nova uprava i to nakon što je Kanton Sarajevo sudskim putem zatražio povrat novca. 

Kada sam došao na poziciju načelnika općine 2004. godine, zatekao sam taj problem. Međutim, tvrdim vam da je dug u cijelosti vraćen Kantonu Sarajevo 2005. godine, kaže za Žurnal sadašnji načelnik Bugojna, Hasan Ajkunić.

Ajkunić nije mogao reći kako je novac potrošen i kako se općina Bugojno prvih poslijeratnih godina uopće našla na spisku prioriteta Vlade Kantona Sarajevo.

(U drugom dijelu istraživanja čitajte: Da li su u Agrokomercu, novčanu pozajmicu od 1.036.000 KM "vratili" svojim atraktivnim poslovnim prostorima na Baščaršiji, čiji su vlasnici danas navodno i neki visoki dužnosnici SDA?)

(zurnal.info)