Reforma zdravstva: Kome smeta Studentska poliklinika u Sarajevu?

Reforma zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo upalila je crveni alarm u Zavodu za zaštitu zdravlja studenata Univerziteta u Sarajevu. Planirane reformske mjere, definisane kao finansijska racionalizacija poslovanja i jasnije trasiranje puta pacijenata do zdravstvene usluge, za studentsku polikliniku bi mogle značiti zatvaranje.   

- Govori se i razgovara o reformi zdravstva, ali 08.juna 2016. godine, na sastanku koji je održan kod premijera Kantona Sarajevo, a kome su prisustvovali direktori svih zdravstvenih ustanova u kantonu i kantonalna ministrica zdravstva, ostali smo ipak iznenađeni riječima premijera: „Sledeći put kad se sastanemo nećemo više biti u ovom sazivu, ovdje više neće biti prisutni neki direktori, a i nekih institucija neće biti“. Ove riječi su nas sve u momentu frapirale, ljudi su se našli zatečeni, jer mi smo u obavezi ne samo prema našim zaposlenima, nego i prema svojim pacijentima i prema generacijama iza nas. Tako nas je ta vijest stavila u poziciju alarmantnog i argumentovanog djelovanja da sačuvamo Zavod – kaže za „Žurnal“  dr.sc.med. Žana Pozderac, v.d. direktorice Zavoda za zaštitu zdravlja studenata.

MMF KAO ARGUMENT

Studentska poliklinika postoji od 1949. godine. Osnovana je i koncipirana kao dio univerzitetske zajednice, kao zdravstvena i edukativna institucija. Pruža opštu primarnu i specijalističko-konsultativnu zdravstvenu zaštitu studentima, profesorima i osoblju Univerziteta Sarajevo. Važan segment rada su i preventivni programi.  Jedan od proklamovanih ciljeva reforme zdravstva je jasno definisanje puta pacijenta kroz zdravstveni sistem i skraćenje dijagnostičkog puta. U Zavodu za zaštitu zdravlja studenata, gdje je otvoreno 39.498 medicinskih kartona i tokom posljednje 2014/2015. akademske godine realizovano 50.505 posjeta, taj put je, čini se, već jasan i kratak.

- Mladi ljudi u Zavodu imaju objedinjenu i dostupnu zdravstvenu zaštitu.  Mi na jednom mjestu  imamo specijalistu neuropsihijatra, psihologa, socijalnog radnika, ginekologa, oftamologa,  internistu, kardiologa, dermatovenerologa, specijalistu urgentne medicine i specijalistu medicine rada. Imamo jako dobru stomatološku službu sa protetskim laboratorijem i dobro opremljenu laboratoriju. Svojevremeno smo imali čak i svoj rentgen kabinet. Ovaj koncept zdravstvene zaštite mladih treba zadržati, ne samo zato što mi na jednom mjestu imamo objedinjenu dijagnostiku, već i zato što mladi svoje zdravstvene probleme treba da dijele sa svojom generacijom, a ne u porodičnoj medicini, koja je opterećena i pedijatrijskim i gerijatrijskim pacijentima, dugim redovima, zakazivanjima i čekanjima  – ocjenjuje Pozderac.

Sa kojim argumentima na sastancima i u razgovorima o reformi zdravstva nastupaju vlasti, premijer i Ministarstvo zdravlja KS?

- Najviše se govori o finansijama, o nekim uštedama, o MMF-u. Međutim, nama je to sve neutemeljeno jer je Zavod ipak ostvarivao i velike prihode. Evo recimo, prošle godine smo imali 12.000 upisa na fakultete i studentske domove, što je donijelo prihode i našoj instituciji i kantonu. Ova institucija nije nikada bila u minusu, ona je finansijski rentabilna. Dakle, ako se traže neka finansijska opravdanja ili greške, mi ih nemamo – navodi Pozderac.

ANALIZA STANJA

Do kraja juna, na osnovu analize postojećeg stanja, trebao bi biti usvojen dokument koji će jasno definisati nadležnosti zdravstvenih ustanova u KS. Ko i na koji način radi analizu stanja u Zavodu?

- Imali smo niz sastanaka u kantonu.  Analizu rade različite komisije, potom komisijski izvještaji idu u Skupštinu KS . Zasada su sve komisije jednoglasno prihvatile naše izvještaje. Posljednja komisija koju smo imali je Komisija za mlade KS. Tu su bili i predstavnici mladih svih političkih stranaka koje čine Skupštinu KS, i dobili smo i tu jednoglasnu podršku za nastavak rada. Čak su sa Zavodom potpisali sporazum o saradnji.

Ministrica zdravstva  KS je u medijskim istupima izjavila da su analize stanja pokazale prekobrojnost timova porodične medicine, i to i u zdravstvenim ustanovama koje nemaju nadležnost da pružaju tu vrstu usluga. Među tim ustanovama je navela i studentsku polikliniku. Da li pružate usluge porodične medicine?

- Mi nemamo specijalistu porodične medicine. Pružanje usluga porodične medicine i specijalista porodične medicine nisu u Statutu Zavoda, niti u sistematizaciji radnih mjesta. Znači, mi to ne radimo. Naša primarna djelatnost je pružanje zdravstvenih usluga studentima,  profesorima univerziteta i drugom osoblju Univerziteta u Sarajevu. Mi smo svoju primarnu djelatnost počeli da gubimo sa konceptom porodične medicine, jer su pacijenti počeli da prebacuju kartone u domove zdravlja. Porodična medicina je preuzimala našu djelatnost i naše poslove, a ne obrnuto.  Sad opet imamo povratak pacijenata u Zavod, jer su u domovima zdravlja čekanja, a studentu treba usluga odmah.

Zavod ima 49 zaposlenih, od toga je 35 osoba medicinski kadar. Ima li prostora za racionalizaciju poslovanja kroz eventualno smanjenje broja zaposlenih?

- Sam broj zaposlenih pokazuje da mi nismo prevelik tim. Mi bismo mogli samo da se širimo, jer ima prostora da se širimo i jačamo svoje usluge. Zavod je, na primjer, od 2009. godine uveo 24-časovni holter - monitoring srca i krvnog pritiska. Od 2008. godine u Zavodu se primjenjuje ultrazvučna dijagnostika abdomena, štitne žljezde, dojki. Na ovaj način smo rasterećivali druge zdravstvene ustanove, gdje su dugi redovi za određene dijagnostičke procedure.

U SJENI SUDSKE PRESUDE

Kakva je uloga Univerziteta u Sarajevu? Da li Univerzitet može uticati na ishod položaja studentske poliklinike?

- Zavod je i osnovan kao dio univerzitetske zajednice. Ovde treba da se liječe studenti i profesori i osoblje univerziteta, da vrate svoje kartone iz domova zdravlja kod nas. Mi imamo i ideju da Zavod uđe i u nastavno-naučnu bazu. U tom smislu uputili smo dopis dekanima fakulteta, Rektoratu i Senatu Univerziteta u Sarajevu  i dobili smo pozitivne informacije. Postoji raspoloženje da se ostvari ovaj plan.

Na čelu ste Zavoda u mandatu vršioca dužnosti. Konkurs za izbor direktora još nije raspisan. Koliko činjenica da rukovodstvo Zavoda nije u punom mandatu i kapacitetu slabi poziciju Zavoda u procesu reforme zdravstva?

- Pozicije Zavoda su sigurno oslabljene ovom okolnošću.

Kao uposlenica Zavoda svojevremeno ste, tokom mandata prethodnih rukovodilaca, ukazivali na nezakonitosti u poslovanju Zavoda, zbog čega ste bili izloženi i mobingu. U oktobru prošle godine dobili ste spor pred Opštinskim sudom u Sarajevu, za nanesenu duševnu bol, povredu časti i ugleda, slobode i prava ličnosti, te pretrpljen strah. Rijetki su pojedinci koji se suprotstave manjkavostima sistema i istraju u toj borbi. Smatrate li da bi ova okolnost mogla imati uticaja na epilog položaja Zavoda, da se pod krinkom reforme zdravstva i eventualnog ukidanja Zavoda zapravo vodi obračun sa Vama lično?

- Presude  za mobing se rijetko dodjeljuju, procesi jako dugo traju i teško su dokazivi.  Već i sama činjenica da je Opštinski sud u Sarajevu  25.oktobra 2015. godine donio ovu presudu zorno dokazuje da se u Zavodu nešto odigralo. Što se mene lično tiče, ja sam se čitav život borila za nauku, struku i pacijenta. Imam plemenite i humanističke ideje, i sve to što se odigralo nije izazvano sa moje strane. Moja pozicija je uvijek bila da unaprijedim svoje medicinsko znanje i kroz to da unaprijedim zdravlje pacijenata, da unaprijedim svoje radno mjesto i ukupnu instituciju. Otkud animozitet prema vrijednostima koje bi trebalo da su priznate i poštovane, to je neka druga priča.

(zurnal.info)