Komemoracija za logoraše

U Spomen području Jasenovac, kod spomenika Cvijet danas se u nazočnosti visokih hrvatskih državnih dužnosnika održava komemoracija u znak sjećanja na 67. obljetnicu proboja logoraša iz tog koncentracijskog logora.

Jasenovac je bio najveći sabirni i radni logor u NDH, osnovan u drugoj polovici 1941.

Od 1073 logoraša, koliko ih je 22. aprila 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo ih je samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istog dana 1945., počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.

Na obilježavanju proboja u Spomen području Jasenovac i komemoraciji sudjeluje i hrvatski državni vrh - premijer Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, koji će održati i govore, te ministri Gordan Maras, Mirando Mrsić, Tihomir Jakovina i Željko Jovanović.

Okupljenima se prva obratila predsjednica Savjeta Spomen područja Jasenovac Katica Sedmak, koja je poseban pozdrav uputila preživjelim zatočenicima Jasenovačkog i 70-ak drugih logora u kojima su se na području NDH događali ratni zločini.

Logoraši su krenuli u proboj na dogovoreni znak Ante Bakotića, a maloborjni preživjeli, tek njih stotinjak ponijeli su u svojoj duši doživotnu traumu ali i obvezu da za buduće generacije sačuvaju sjećanje na žrtve i na proživljene strahote da se slični užasi nikada više ne ponove, istaknula je Sedmak.

Rekla je kako je dosad u logoru Jasenovac evidentirano 82.085 mrtvih na deset lokaliteta, a žrtve su bile Srbi, Romi, Židovi, Hrvati, antifašisti. Među ubijenima je i 20.038 djece mlađe od 14 godina a da nije bilo humanista ta brojka bi bila veća i strašnija, rekla je Sedmak.

Predstavnica zatočenika i preživjela logorašica Brigita Knežević kazala je u prigodnoj riječi, kako Spomen područje Jasenovac treba uvijek podsjećati na žrtve koje su tu položile svoje živote te da se zlo nikad ne ponovi. Život i budućnost treba graditi u ljubavi i toleranciji, i takav zavjet moramo ostaviti za buduće naraštaje, kazala je Brigita Knežević.

U molitvi nakon obraćanja sudjelovat će predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj, a nakon toga će biti položeni vijenci i odana počast u podnožju spomenika Cvijet.

(Fena)