Komemoracija za žrtve genocida u Srebrenici

14:00 - Početak vjerskog dijela komemoracije za 613 žrtava genocida u Potočarima počeo je izvođenjem Srebreničkog inferna Omladinskog hora Zenica, te učenjem kur'anske sure Ja-sin, koju su proučili učači iz BiH, a koja se uči za umrle.

Muftija tuzlanski Husein ef. Kavazović je dao instrukcije o klanjanju namaza i potvrdio je fetvu o spajanju podne i ikindije-namaza koja je dozvoljena u izuzetnim prilikama, te je učenjem ezana, kao poziva na molitvu, klanjan podne i ikindija-namaz koje je predvodio reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić.

Mustafa ef. Cerić je također proučio i dovu za umrle u kojoj je rekao da se „mi sjećamo, ali ne sa željom za osvetom i mržnjom. Za nas je sjećanje molitva za mir i pravdu kao i posvećenost toj misiji. Samo u svijetu mira i pravde za sve, možemo izbjeći ponavljanje grešaka i stravičnih zločina iz prošlosti“.

Usijedilo je klanjanje dženaza-namaza za 613 žrtva genocida koju je predvodio također Mustafa ef. Cerić.

Iznošenje tabuta od Musalle do mezarja propraćeno je čitanjem imena žrtava i donošenjem tekbira i salavata, nakon čega slijedi ukop uz učenje prigodnih kur'anskih sura na kaburima, a na kraju učenje i dove za umrle.

Dženaza i ukop identificiranih žrtava u Potočarima, kojoj  prisustvuje više desetina hiljada ljudi, bit će završeni puštanjem golubova u spomen žrtvama genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone UN-a" iz jula 1995. godine.

Do sada su u Memorijalnom centru Potočari ukopane 4.524 žrtve.

12:00 - Intoniranjem državne himne i "Poemom o Srebrenici" Abdulaha Sidrana danas je u Memorijalnom centru Potočari počela komemoracija u znak odavanja počasti nevinim žrtvama genocida u Srebrenici ubijenih jula 1995. godine.

Predsjednik Organizacionog odbora Ćamil Duraković zahvalio je svima koji su došli danas da na bolji svijet isprate 613 žrtava genocida i još jednu, 16. u nizu, godinu od genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.  

"Meni je svaka od njih ista. Samo što sad imam duplo više godina i što naše majke postaju starice koje umiru u nadi da će naći kosti svoje djece. Svaku od ovih 16, mi preživjele žrtve genocida osjećamo duboko u našim dušama. Ako smijem reći da je ova 16. za nijansu lakša od ostalih jer je iza rešetaka monstrum i zločinac Ratko Mladić, glavni osumnjičeni za genocid u Srebrenici", kazao je on.

Iskazao je uvjerenje da će se, kroz sudski proces, dokazati kako individualna krivica, tako i institucionalna odgovornost Republike Srbije prije svega, a potom i entiteta Republika Srpska, za genocid u BiH.

Naglasio je da, kad se odaje počast žrtvama genocida u Srebrenici ustvari odaje počast, u genocidu ubijenim Bošnjacima iz cijele sjeveroistočne Bosne. 

Uime preživjelih žrtava Srebrenice još jednom je osudio i pozvao sugrađane i međunarodnu zajednicu da jednom za svagda stanu ukraj poricanju genocida.

Zvaničnicima i drugim gostima zahvalio je što su došli da s porodicama žrtava podijele tugu i bol, ali ih i pozvao da ih se sjete i drugim, a ne samo u julskim danima. 

"Vaša pomoć u ovim teškim vremenima je neophodna jer Srebrenica mora živjeti. Srebrenica želi naprijed, ali zbog genocida i teških posljedica koje je ostavio, to neće moći sama“, istakao je Duraković.

Na komemorativnom skupu obratili su se domaći i međunarodni zvaničnici. 

Nakon podne-namaza bit će klanjana zajednička dženaza za 613 identifikovanih žrtava srebreničkog genocida koju će predvoditi reisu-l-ulema BiH Mustafa Cerić. 

Tabuti s posmrtnim ostacima 613 žrtava bit će spušteni u kabure iskopane u potočarskom mezarju.

...

Šesnaest godina nakon ubistava više od 7.000 srebreničkih muškaraca i dječaka, Haški tribunal i Sud BiH izrekli su samo jednu pravosnažnu presudu za genocid.

Prvu presudu za krivično djelo genocida izreklo je Apelaciono vijeće Suda BiH kada je osudilo Milorada Trbića, nekadašnjeg pomoćnika načelnika za bezbjednost Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), na 30 godina zatvora.

Nepravosnažnim presudama pak Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) u Haagu i Sud BiH su za zločine počinjene u julu 1995. u Srebrenici do sada osudili 26 osoba na ukupno 445 godina te dvije doživotne kazne zatvora, navodi BIRN Justice Report.

Na doživotne kazne zatvora zbog genocida, Haški tribunal je u junu 2010. godine nepravosnažno osudio Ljubišu Bearu, nekadašnjeg načelnika za bezbjednost Glavnog štaba VRS-a, i Vujadina Popovića, bivšeg pomoćnika načelnika za bezbjednost Drinskog korpusa VRS-a.

Prema presudama koje su izrečene u Haagu i Sudu BiH, u Srebrenici je tokom jula 1995. godine ubijeno više od 7.000 muškaraca, dok su žene i djeca, njih oko 25.000, transportovani na teritoriju koja je bila pod kontrolom Armije BiH (ABiH).

Mjesta na kojima su izvršena ubistva više stotina muškaraca i dječaka jesu Zemljoradnička zadruga u Kravici (općina Bratunac), Dom kulture u Pilici i Vojna ekonomija Branjevo, škole u selima Orahovac, Petkovci i Ročevići, kao i obala rijeke Drine kod Kozluka (općina Zvornik).

Apelaciono vijeće Suda BiH u presudi Trbiću navodi da je on, s Bearom, Popovićem, Dragom Nikolićem i drugima, učestvovao u ostvarenju zajedničkog plana čija je “svrha bila zarobljavanje, zatvaranje i pogubljenje po prijekom postupku svih vojno sposobnih muškaraca Bošnjaka iz Srebrenice koji su dovedeni u zonu odgovornosti Zvorničke brigade VRS-a”.

- Trbić je po prijekom postupku pogubio desetine muškaraca, da bi zastrašio, obuzdao i kontrolisao ostale zarobljenike. On je svjesno i hotimično omogućio koordinaciju organizovanih likvidacija, stoji u presudi Trbiću.

Dragu Nikolića, bivšeg načelnika bezbjednosti Zvorničke brigade, Haški tribunal je nepravosnažno osudio na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici.

- Pretresno vijeće je zaključilo da, iako nije imao genocidnu namjeru, Nikolić jeste učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu ubijanja s namjerom progona, imao je saznanja o genocidnoj namjeri drugih i zato je znatno doprinio genocidu, navedeno je u Nikolićevoj presudi.

Zajedno s Bearom, Popovićem i Nikolićem, za pomaganje u genocidu, istrebljenju i progonu, na 19 godina zatvora osuđen je Radivoje Miletić, bivši načelnik Odjeljenja za operativno-nastavne poslove u Glavnom štabu VRS-a, i Milan Gvero, tadašnji pripadnik Glavnog štaba VRS-a, na pet godina zatvora.

Istom presudom izrečena je kazna u trajanju od 13 godina i Vinku Pandureviću, bivšem komandantu Zvorničke brigade Drinskog korpusa VRS-a, te 17 godina Ljubomiru Borovčaninu, nekadašnjem zamjeniku komandanta Specijalne brigade policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), za zločine protiv čovječnosti počinjene u Srebrenici.

S obzirom da se Odbrana i Tužilaštvo nisu žalili na presudu Borovčaninu, ona je postala pravosnažna. U presudi Borovčaninu zaključeno je da su pripadnici vojske i policije Republike Srpske učestvovali u ubistvima preko 1.000 Bošnjaka u Kravici, te da Borovčanin “nije preduzeo nužne mjere da kazni svoje potčinjene zbog ubistva zatočenika”.

Šestorici pripadnika Drugog odreda Specijalne policije Šekovići, nad kojima je Borovčanin imao kontrolu, pred Sudom BiH su u oktobru 2009. godine izrečene pravosnažne presude za pomaganje pri činjenju genocida. Na 33 godine zatvora osuđen je Milenko Trifunović, na 32 godine Brano Džinić i Aleksandar Radovanović, dok je kazna u trajanju od 28 godina izrečena Petru Mitroviću, Slobodanu Jakovljeviću i Branislavu Medanu.

Prvu presudu za pomaganje u izvršenju genocida izreklo je Žalbeno vijeće Haškog tribunala Radislavu Krstiću 2004. godine.

Naredne godine je pred Tribunalom u Haagu osuđen i Dragan Jokić, bivši načelnik inžinjerije Zvorničke brigade VRS-a, i to na sedam godina zatvora, a zajedno s Jokićem Sud je izrekao kaznu i Vidoju Blagojeviću, bivšem komandantu Bratunačke brigade VRS-a.

Blagojević je osuđen na 15 godina, zbog pomaganja i podržavanja ubistava, te zbog toga što nije spriječio potčinjene koji su učestvovali u obezbjeđivanju muškaraca u školi “Vuk Karadžić” u Bratuncu, a gdje je ubijeno najmanje 50 osoba.

Za ova ubistva je 2010. pred Sudom BiH osuđen na sedam godina zatvora Mladen Blagojević, bivši pripadnik Vojne policije Bratunačke lake pješadijske brigade VRS-a.

Iste godine Vijeće Suda BiH izreklo je kaznu i Marku Boškiću, nekadašnjem pripadniku Desetog diverzantskog odreda VRS-a, osudivši ga na 10 godina zatvora zbog učešća u ubistvima više stotina muškaraca.

Krivicu za ubistva počinjena na Vojnoj ekonomiji Branjevo - gdje je po prijekom postupku strijeljano više od 800 ljudi - pred Tribunalom u Haagu priznao je Dražen Erdemović, bivši pripadnik Desetog diverzantskog odreda VRS-a, u martu 1998. godine.

- Poštovani sude, ja sam to morao da radim. Da sam odbio to da radim, ubili bi i mene s tim ljudima. Kad sam odbijao da radim, rekli su mi: "Ako ti je žao, stani i ti s njima da i tebe ubijemo", rekao je Erdemović, kojem je Haški tribunal izrekao zatvorsku kaznu u trajanju od pet godina.

Momir Nikolić, bivši pomoćnik komandanta za bezbjednost Bratunačke brigade, u martu 2006. također je priznao krivicu za učešće u zločinu u Srebrenici i osuđen je na 20 godina zatvora. Tri godine kasnije, za isto djelo krivicu priznaje i Dragan Obrenović, pomoćnik komandanta za bezbjednost Bratunačke brigade, kojem je izrečena kazna u trajanju od 17 godina.

- Kriv sam za sve što sam onda učinio. Bolno pokušavam da to izbrišem i da budem onakav kakav onaj put nisam bio, rekao je Obrenović priznavajući krivicu.

Pred Sudom BiH, zbog zločina u Srebrenici prvi je priznao krivicu Vaso Todorović, bivši pripadnik Drugog odreda Specijalne policije Šekovići, a osuđen je 2008. na šest godina zatvora.

Milivoje Ćirković, nekadašnji pripadnik Centra za obuku “Jahorina” pri MUP-u RS-a, u septembru 2010. – nakon priznanja krivice da je ubio jednog zarobljenika bošnjačke nacionalnosti ispred Zemljoradničke zadruge u Kravici – osuđen je na pet godina zatvora.

Za isto djelo je, godinu dana kasnije, krivicu priznao i Zoran Kušić, također bivši pripadnik Centra za obuku “Jahorina”, te je osuđen na pet godina.

Krivicu za ubistvo 10 muškaraca bošnjačke nacionalnosti u mjestu Sandići (općina Bratunac) priznao je Dragan Crnogorac, nekadašnji pripadnik Centra za obuku na Jahorini, te je u maju ove godine osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 13 godina.

Pred Haškim tribunalom se za genocid u Srebrenici sudi Radovanu Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku RS-a, i Zdravku Tolimiru, pomoćniku komandanta Glavnog štaba VRS-a za obavještajno-bezbjednosne poslove.

Za zločine počinjene u Srebrenici trenutno je u toku suđenje i Momčilu Perišiću, načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije, te Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, čelnicima Državne bezbjednosti Srbije.

Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba VRS-a, čeka početak suđenja pred Haškim tribunalom, gdje će mu se, između ostalog, suditi i za genocid.

Pred Sudom BiH se za genocid i zločine počinjene u Srebrenici trenutno sudi 14-orici optuženih, podsjeća BIRN-Justice Report.

(Fena)