Naše jezero a njihova struja: Korist od Buškog blata i dalje ima samo Hrvatska

Opština Tomislavgrad prošle je godine naplatila od Hrvatske elektroprivrede tek nešto više od 840.000 maraka za korištenje vode iz Buškog blata, jedne od najveće vještačke vodene akumulacije u Evropi. Ovaj iznos tek je zanemarivi dio iznosa koji bi elektroprivreda susjedne države trebala plaćati, godinama upozoravaju u Tomislavgradu i Livnu, opštinama na čijem se prostoru jezero nalazi.

Najviše vode iz Buškog jezera koristi hidroelektrana Orlovac, koja se nalazi u Hrvatskoj, nedaleko od granice sa Bosnom i Hercegovinom. Zaradu tokom posljednjih 20 godina Hrvatska elektroprivreda mjeri u iznosima od više stotina miliona maraka dok su opštine naplatile iznose od jedva nekoliko desetina miliona maraka iako se jezero nalazi u BiH.

Objašnjenje koje godinama ponavljaju iz Hrvatske je da hidroelektrana Orlovac proizvodi struju samo po potrebi, kada je sistem opterećen i kada nema dovoljno struje pa Buško blato, kojim je krajem 1960-ih godina potopljeno 55 kvadratnih kilometara zemljišta, služi kao osiguranje da će Hrvatska uvijek imati dovoljno struje.

Direktne koristi od minimalnih naknada za korištenje vode još manje od opština imaju mjesne zajednice u blizini jezera.


Bez vode pored jezera

Nekadašnji dopredsjednik mjesne zajednice Kazaginac koja se nalazi u Tomislavgradu Milan Ćurković kaže da mjesne zajednice u blizini jezera nemaju koristi od potopljenog zemljišta.

- Općina dobija taj novac i onda ga kroz budžet raspoređuje jednako svim mjesnim zajednicama – kaže Ćurković i dodaje da bi za četiri tomislavgradske mjesne zajednice ovaj novac bio od velike koristi: Struja nam je loša.

Ćurković objašnjava da instalacije struje u pojedinim mjesnim zajednicama nisu mijenjane od kada su napravljene 1964. godine.

- Mi se sa tim borimo 20 godina – objašnjava Ćurković i dodaje da su stubovi od struje i dalje drveni.

Mjesna zajednica Vinica godinama se bori sa nedostatkom vode iako se nalazi u blizini jezera i vodovoda koji sa obližnjih brda vodu odvodi u Hrvatsku.

Dok je do 2014. godine bio delegat u državnom Domu naroda Krunoslav Vrdoljak je koristio delegatsko pravo i postavljao pitanja o ovom sporu. On smatra da bi dvije opštine trebale dobivati godišnje oko 25 miliona maraka od Hrvatske elektroprivrede za korištenje vode iz Buškog blata.

- Tolika je šteta što se ne koristi plodno tlo – kaže Vrdoljak i objašnjava da bi taj novac mnogo značio za zajednice sa jednom od najvećih stopa iseljavanja stanovništva u BiH: Možete li zamisliti šta bi to značilo za ove dvije općine koje su postale sirotinjske.

Poput većine naših sagovornika, Vrdoljak kaže kako je stekao dojam da se ovaj problem namjerno ne želi riješiti.

Iz odgovora Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nakon delegatskih pitanja, Vrdoljak nije saznao ono što do tada već nije znao. Nikakav ugovor o korištenju vode iz Buškog jezera ne postoji između Bosne i Hercegovine i Hrvatske elektroprivrede odnosno države Hrvatske.

Jedini ugovor koji je Hrvatska elektroprivreda potpisala za korištenje vode je onaj iz posljednjih dana Herceg-Bosne. Na osnovu njega je hidroelektrana Orlovac plaćala dvije naknade, 0,0078 tadašnjih njemačkih maraka po metru kvadratnom potopljenog zemljišta i 0,00078 maraka po kubnom metru vode u jezeru.

Način plaćanja vode iz jezera promijenjen je Zakonom o hidroakumulacijama Federacije iz 2002. godine. Umjesto zemljišta i vode, naknada se obračunava po količini proizvedene struje odnosno 0,005 maraka po kilovat-satu.

Izmjenama zakona 2009. godine naknada je povećana na 0,01 marku po proizvedenom kilovat-satu struje.


Uskoro zajednička sjednica

Bivši federalni parlamentarac iz Livna Ante Čolak godinama je zagovarao povećanje naknade ali i dalje smatra da je naknada za korištenje vode nedovoljna. On objašnjava da je u vrijeme Jugoslavije naknada bila regulisana sporazumom dvije državne elektroprivrede koji je bio ovjeren u državnoj skupštini.

- Dio energije je dobijala Bosna i Hercegovina a lokalne zajednice su dobijale naknade po dva osnova – objašnjava Čolak i dodaje da su naknade bile “kudikamo izdašnije”.

Sporazum koji je potpisan 1995. godine nikada nisu usvojila opštinska vijeća, kaže Čolak.

S obzirom da je zbog gradnje jezera iseljeno oko 20.000 ljudi Čolak smatra da bi najpravednija raspodjela bila udio u proizvedenoj struji. On također smatra da bi naknada koju Hrvatska elektroprivreda plaća dvijema opštinama trebala iznositi 25 do 30 miliona maraka godišnje.

- Niko ne osporava da je Hrvatska bila investitor u gradnji jezera ali oni godišnje imaju više od 100 miliona maraka čiste dobiti – kaže Čolak i dodaje da zbog jezera pojedina naselja imaju problem sa poplavama.

U analizi površina, slivova i količina vode za hidroelektranu Orlovac napravljenoj u opštini Tomislavgrad 2010. godine ističe se da je zbog neizgrađenih objekata za poboljšanje režima voda u Duvanjskom polju samo 2010. godine bilo više od 1,6 miliona maraka štete zbog poplava.

Objektima u BiH Hrvatska elektroprivreda upravlja preko firme Crpna stanica Buško blato koja je registrovana u BiH. Koliko je zbunjujući ovaj slučaj pokazuje i primjer iz 2013. godine kada je Crpna stanica raspisala tender za remont turbine na koji su se prijavile dvije kompanije iz Karlovca. Jedna od kompanija nezadovoljna rezultatom tendera žalila se hrvatskoj Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javnih nabavki. Ova je komisija morala odbiti žalbu i objasniti hrvatskoj kompaniji da je Crpna stanica registrovana u BiH i da nemaju nadležnost da odlučuju o njihovim javnim nabavkama.

U novembru 2016. godine ovo pitanje konačno je došlo na dnevni red državnih vlasti. Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić najavio je da će na narednoj zajedničkoj sjednici dvije državne vlade BiH i Hrvatske pokrenuti pitanje korištenja vode iz Buškog jezera.

On je potvrdio da ne postoji međudržavni sporazum o korištenju Buškog blata.

Na sastanku Zvizdića i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Briselu sredinom decembra 2016. godine dogovorena je zajednička sjednica vlada krajem marta 2017. godine.

(zurnal.info)