KULTURA DIJALOGA NA ZLATIŠTU: Da ga gleda Bog i čuvaju Srbi!

U noći sa subote na nedelju, 20-21. Septembra, na Zlatištu je podignut dugo najavljivani spomen-krst. Iako nije ni blizu najavljivanog krsta koji je trebao biti visok 26, a širok 18 metara, Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske je novinskoj agenciji SRNA rekao da je ovim Savez ispunio ranije dato obećanje o podizanju spomen-krsta na Zlatištu, čime su na najbolji način demantovane sve moguće spekulacije o odustajanju od njegovog podizanja.

Podigli smo spomen-krst da ga gleda Bog i da ga gledaju i čuvaju Srbi - poručio je Dukić. Dukić je ponovio da, kako je rekao, niko nema pravo da zabrani sjećanje na 6.500 ljudi stradalih u Sarajevu, kao "što niko nema pravo da poriče da je u tom gradu bilo 126 logora, gdje 5.000 stradalnika nikada nije dočekalo slobodu". 

Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva, kazao je za Novinsku agenciju Patria da je iznenađen i zatečen.

To je očito jedna u nizu provokacija, namjera da oni realizuju ono što su naumili. Da na Zlatištu postave taj krst i to spomen obilježje na mjesto sa kojeg su mnogi nevini građani Sarajeva ubijani, između ostalog i veliki broj djece. Ta provokacija ne bi trebala proći. To prije svega je državno zemljište, koliko ja znam, i mislim da bi nadležni trebali da učine sve u ovom slučaju kako se to ne bi održalo, kazao je Grabovica.

IZJEDNAČAVANJE ŽRTVE I AGRESORA

Kako je kazao Grabovica, lažima i izmišljotinama nastoji se pod svaku cijenu izjednačiti žrtva sa agresorima i zločincima i to je namjera sve vrijeme.

Gradnju krsta inicirala su udruženja logoraša iz RS-a 2003. godine „u znak sjećanja na sve srpske žrtve rata u okolini Sarajeva“.

Prema prvobitnom planu, spomen-krst na Zlatištu je trebao biti visok 26, a širok 18 metara, a na njemu su trebala biti uklesana imena 6.500 ljudi. U drugoj fazi se trebalo pristupiti izgradnji pravoslavne crkve, čime bi bio zaokružen memorijalni kompleks na Zlatištu. Betonski krst je trebao biti osvijetljen reflektorima.

Gradnju krsta inicirala su udruženja logoraša iz RS-a 2003. godine. Burna polemika oko podizanja ovog spomen-krsta vodila se u bh. medijima tokom 2008. godine, a Gojko Berić je u svom komentaru za Deutsche Welle te godine napisao:

Smatram da bi krst na Zlatištu imao jasnu poruku: Da se sarajevskim muslimanima stavi do znanja kako je tu na Trebeviću granica Dodikovog pravoslavlja. Smisao ovoga krsta je u tome. On predstavlja čistu političku provokaciju, izvor mnogih frustracija te etničkih i vjerskih tenzija kako bi se dokazalo da ova zemlja nije moguća i da u njoj zajednički život nije moguć.

PRKOS ŽRTVAMA

Rasprava oko krsta na Zlatištu ponovo se našla u žiži interesovanja 2012. godine – godine u kojoj su održani lokalni izbori. Građani Sarajeva su mogućnost gradnje ovog krsta shvatili kao provokaciju i „podizanje spomenika ubicama, a ne žrtvama“.

Moje mišljenje je da je to čista provokacija. Ubice prave sebi spomenik što su pobili pola Sarajeva, govorili su tada građani Sarajeva. U novembru 2012. godine su organizirani protesti protiv izgradnje spomen-krsta.

Ne želimo crkvu, krst, niti bilo koji drugi vjerski simbol na Zlatištu, poručili su tada članovi Organizacije Djeca i mladi u Sarajevu i Saveza mladih snaga pokreta za mir – Djeca Sarajeva.

Nećemo dozvoliti da dalje dijele našu zemlju. Borit ćemo se protiv toga da se na Zlatištu grade bilo kakvi vjerski simboli, pogotovo na mjestu odakle su snajperima, tenkovima, bombama i granatama ubijani građani Sarajeva. Nećemo dozvoliti ni krst, ni crkvu, niti mjesec i zvijezdu! Ako treba nešto da se gradi, onda ćemo dozvoliti da se izgradi spomen-ploča borcima koji su poginuli braneći Zlatište, poručila je Ivana Mostarac, osnivačica i koordinatorica Organizacije Djeca i mladi u Sarajevu.

Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo izjavila je te godine da smatra kako je podizanje krsta na Zlatištu „najobičniji prkos žrtvama“. Mislimo da je sramota postavljati takvo-spomen obilježje na mjestima sa kojeg su artiljerijom i snajperima ubijani građani Sarajeva, rekla je Kahrović za Anadolu Agency.

Sekretar Unije civilnih žrtava rata KS Muzafer Teskeredžić kazao je da će žrtve svojim tijelima zaustaviti sve one koji budu pokušali postaviti spomen-krst.

Ako se neko u ovom slučaju tjera inat, onda ćemo biti jako radikalni. Svojim životima ćemo spriječiti postavljanje spomen-križa! Dosta je više. U Sarajevu je ubijeno preko 11 hiljada građana, samo oko 1.600 djece je stradalo. Naši najmiliji su ubijani neivini i sada će neko da prkosi sa mjesta sa kojeg su ubijani. Nećemo to dozvoliti. Tijelima svojim ćemo da to spriječimo, rekao je Teskeredžić.

ČIJA JE PARCELA?

U javnosti je često ponavljano da krst na ovoj koti iznad Sarajeva neće biti podignut. Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Paddy Ashdown je 2000. godine stavio zabranu na raspolaganje ovom lokacijom, koju je skinula Komisija za državnu imovinu 12 godina kasnije. Sadašnji Visoki predstavnika Valentin Inzko je tražio preispitivanje ove odluke, ali je Komisija donijela odluku da se oko 11 hektara zemljišta na Zlatištu dodijeli Republici Srpskoj.

Iako Durić tvrdi da Savez logoraša RS posjeduje dokumentaciju da je državno zemljište dodijeljeno Savezu logoraša RS, predsjedavajući Komisije za državnu imovinu BiH Zvonimir Kutleša rekao je da odluku o izuzeću parcele na Zlatištu nije potpisao, jer je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko zatražio da je Komisija preispita, uz sugestiju da ne bude donesena.

Komisija je zaključila da do daljnjeg ostane status quo, dok se to na neki način ne riješi i dok visoki predstavnik ne promijeni stav, rekao je Kutleša, dodajući da se ne nada da će Inzko promijeniti mišljenje.

On je potvrdio da je Komisija početkom prošle godine, na prijedlog nekih članova koji su povukli svoj glas za izuzimanje od zabrane raspolaganja, raspravljala o tome i da nije donijela nikakav zaključak.

Savez logoraša je odluku o podizanju spomen-krsta na Zlatištu donijelo u decembru 2013. godine, a za svoju su odluku dobili i podršku Vlade RS-a. Ovo je zvanično potvrdio ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić.

OHR MOŽE DA PRIČA ŠTA GOD HOĆE

Đokić je istakao da "inicijativa o izgradnja spomen-krsta na Zlatištu ima smisla i treba je posmatrati u širem kontekstu, postići punu saglasnost u vezi sa tim da bi to bilo mjesto gdje će se na dostojanstven način moći pomenuti svaka žrtva koja je stradala u ovom ratu".

Izgradnju krsta na Zlatištu iznad Sarajeva podržao je i Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg u Domu naroda parlamenta BiH.

Znam da će u političkom Sarajevu biti mnogo vike zbog ovoga. Radimo ovo da sačuvamo uspomenu na naše žrtve, a to nam pravo niko ne može uskratiti. OHR nam ne može zabraniti volju, patriotizam i ljubav prema Republici, kao ni potrebu da ovim spomenikom odamo poštu nevino stradalim sarajevskim Srbima. OHR može da priča šta god hoće, ali nigdje ne piše da je to obavezujuće za Savez logoraša, rekao je Košarac, koji je bio gost sjednice Predsjedništva Saveza logoraša.

OHR je ponovo reagovao u junu ove godine, kada je saopćio da se "vjerski simboli ne smiju koristiti da bi se namjerno inicirala međuetnička napetost".

U priču o spomen-krstu su se osim OHR-a, umiješali i Evropska unija, ali i turski premijer Redžep Erdoan.

Redžep Erdogan je u avgustu ove godine za lokalni radio u Istanbulu izjavio da "neće dozvoliti izgradnju krsta na Zlatištu iznad Sarajeva", te naglasio da će to biti samo jedan od poteza kojim će "ispuniti svoje predizborno obećanje da će pružati snažnu podršku bratskoj Bosni i Hercegovini".

KO JE ERDOAN?

Savez logoraša entiteta RS na lažima zasniva razlog za dizanje krsta na Zlatištu iznad šeher Sarajeva, zamislite da ljudi iz tog saveza tvrde da je u Sarajevu bilo 126 logora u Sarajevu u kojem su držani Srbi, što je totalna ludost i laž, poput laži kojim se koriste Izraelci kada žele da ubijaju Palestince. Istina je da su u toku rata stradali i Srbi u Sarajevu, ali su stradali od svojih sumanutih sunarodnjaka koji su ih bombardovali sa brda, prokomentarisao je Erdogan za Istanbulski radio.

Dukić je rekao da je odbio sastati se sa predstavnicima OHR-a i Evropske komisije u vezi sa podizanjem spomen-krsta u Sarajevu.

Ko je Erdoan da zabrani Srbima da izgrade spomen-krst na svojoj zemlji, kako bi mogli da se poklone sjenima srpskih žrtava u proteklom otadžbinskom ratu?, pita Dukić.

Niko nema pravo da nam zabrani da na tom prostoru, koji ne ugrožava ama baš ništa, podignemo spomen-obilježje, pa čak ni visoki predstavnik u BiH koji se sada javlja i sugeriše da se van snage stavi ili ne donese odluka, rekao je Dukić.

Zlatište, dio Trebevića, je dominantna kota iznad Sarajeva, na kojoj su tokom četverogodišnje opsade grada bili položaji vojske Republike Srpske. Mnogi civili, građani Sarajeva svih nacionalnosti, ubijeni su snajperskom ili mitraljeskom vatrom upravo sa položaja na Zlatištu.

POLITIČKA SMICALICA

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Staša Košarac izjavio je da ga ne interesuju reakcije iz Sarajeva niti reakcije OHR-a. 

To je njihov problem, rekao je Košarac.

Načelnik Opštine Istočni Stari Grad iz SDS-a Bojo Gašanović rekao je za Dnevni Avaz da je riječ o političkoj smicalici SNSD-a. 

To je uradio neko ko nije nikakav Srbin. Ako si nekakav čovjek koji to želi uraditi, onda se moraju ispoštovati procedure i protokol. Tu treba doći vladika da to blagoslovi, postoji neki običaj, a ne na takav način, preko noći. Mene kao načelnika niko nikada nije pitao o tome, a Opština nikakve papire nije davala, rekao je Gašanović, i dodao da način na koji je krst postavljen “ne dolikuje Srbima”.

(zurnal.info)