LAGUMDŽIJA: Domaći političari ne mogu naći rješenje za presudu "Sejdić i Finci"

Lideri sedam političkih partija u Bosni i Hercegovini bez podrške Evropske komisije sami ne mogu pronaći rješenje za implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazbourgu u predmetu "Sejdić i Finci".

Kazao je ovo danas zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Zlatko Lagumdžija gostujući kao uvodničar na nedjeljnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" o temi "Implementacija presude 'Sejdić i Finci' u procjepu etničkog i građanskog".

Izrazio je uvjerenje da sami lideri u narednih nekoliko dana neće moći pronaći rješenje, ali smatra da bi lideri uz pomoć Evropske komisije, kroz već ponuđene modele, mogli doći do rješenja, jer je liderstvo Evropske komisije neophodno u tom procesu.

Istaknuo je da je sada pitanje kako doći do modela koji će omogućiti da se građansko i nacionalno počnu "susretati" da bi u konačnici BiH ulaskom u Evropsku uniju bila država koja je civilno društvo u kojoj pripadnici svih etničkih grupa uživaju ista prava.

- Pitanje šta je danas moguće uraditi. Da li će ostati status quo, koji mnogi priželjkuju, ili će se napraviti pomak u kojem će se zadovoljiti suština presude "Sejdić i Finci", a to je da bude pravno "čista", da zadovoljava vrijednosti Evropske unije te vrijednosti na kojima treba počivati nova, historijski poznata, BiH - naglasio je Lagumdžija.

Podsjeća da je svaki Ustav odraz političke volje, a ta politička volja nalazi se u Parlamentarnoj skupštini BiH, naglašavajući da ta većinska politička volja danas želi zadržati status quo ili da potcrta segregaciju umjesto saradnje u BiH.

Najavio je da će pokrenuti širi dijalog o ovoj temi i evropskim vrijednostima u BiH u koji će biti uključene sve političke snage, nevladine organizacije, sindikati, akademska zajednica i građani kako bi se vidjelo "šta je to BiH 2020. godine", po uzoru na program Evropske unije 2020. godine.

- S obzirom da je BiH podijeljena ne samo po političkim i nacionalnim šavovima, nego i unutar nevladinog sektora, akademske zajednice i ljevice, potrebno je okupljati sve snage koje imaju svoje identitete i programe da kritički budu jedni prema drugima ne bi li BiH 2020. ličila na Evropsku uniju 2020. - zaključio je Lagumdžija.

U narednih šest mjeseci SDP će pokrenuti širu razmjenu mišljenja o temi "kako građansko u BiH uvoditi, za početak ravnopravno nacionalnom, a onda da građansko više ne znači negiranje nacionalnog".

On ističe da se sada došlo do modela koji je SDP još ranije, od takozvanog "aprilskog paketa" zagovarao, a to je jedan predsjednik BiH, tri potpredsjednika koji se biraju u parlamentu BiH.

Dodaje da u BiH postoje dvije politike od kojih je jedna ona koja nastoji da i dalje dominira nacionalno te da kroz presudu "Sejdić Finci" institucionalizira podjele u bh. društvu, a druga politika je ona koja nastoji da otvori integriranja BiH koje za cilj imaju - BiH kao civilno i građansko društvo u kojoj se uvažavaju temelju BiH nastali u ZAVNOBiH-u.

- Naša snaga je u tome da pokušamo uvesti i građansko u zemlju koja je u Daytonu postavljena "na krive noge" - smatra lider SDP-a BiH.

Govoreći o izvještaju Evropske komisije o napretku BiH koji će javnosti biti prezentiran u srijedu, 16. oktobra, Lagumdžija kaže da sankcije za BiH neće dovesti do promjene, a naglašava da će promjene u BiH donijeti samo pomirenje građanskog pokreta unutar sebe.

Predsjednik "Kruga 99" Adil Kulenović je danas kazao da bi samo temeljnije promjene Ustava BiH mogle riješiti i pitanje implementacije ove presude, a da je najprihvatljivije rješenje da BiH ima jednog predsjednika ili brojnije Predsjedništvo BiH, ali tako da se osigura da svaki čovjek može birati i biti biran.

Jedan od podnositelja apelacije u predmetu "Sejdić i Finci", Jakob Finci kaže da je žalosno što se četiri godine nije pronašlo rješenje za nešto što se čini kao jednostavan pravni problem, a od toga je napravljen vrhunski politički problem.

Naglasio je da će se ovo pitanje riješiti tek onda kada se prevaziđu lični animoziteti među političarima i egocentrizam, jer se u BiH kompromis smatra porazom, a ne normalnim političkim dogovorom.

(Fena)