Zapošljavanje u USK: Legislativa omogućava koruptivnu praksu

Pravilnik daje rukovodiocima diskreciono pravo odabira kandidata, favoriziranim kandidatima pruža mogućnost da se unaprijed upoznaju sa ispitnim pitanjima, a broj izvršilaca koji se primaju u radni odnos nije uslovljen pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta

Zakonodavstvo u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru i dalje sadrži potencijalno koruptivne odredbe, a praksa zapošljavanja u javnim institucijama, ustanovama i preduzećima dokazuje da se legislativne manjkavosti obilato koriste za koruptivno zapošljavanje. Analiza zakonodavnog okvira u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru u Unsko-sanskom kantonu, koju je izradio i predstavio Helsinški odbor za ljudska prava, lider ACCOUNT Sektorske grupe “zapošljavanje”, pokazuje da i pored obimne legislative i dalje postoje manjkavosti i porozne tačke, prvenstveno u pogledu diskrecionog prava rukovodioca.

KORUPTIVNE TAČKE

Konkretno, Pravilnik o uslovima i načinu odabira kandidata za prijem u organ državne uprave na određeno vrijeme daje rukovodiocu diskreciono pravo da odabere kandidata bez objektivno utvrđenih smjernica. Takođe, vrijeme pripreme pitanja od strane konkursne komisije nije ograničeno, čime se favoriziranim kandidatima omogućava da se ranije upoznaju sa ispitnim pitanjima.

Potencijalno koruptivna tačka je i činjenica da Pravilnikom nije određeno trajanje ugovora na određeno vrijeme, a naročito je zabrinjavajuća odredba prema kojoj broj izvršilaca koji se primaju u radni odnos na određeno vrijeme nije uslovljen brojem izvršilaca predviđenih pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa za to radno mjesto. U praksi, ovakva regulativa znači mogućnost zaposlenja velikog broja državnih službenika koji su politički podobni rukovodiocima.

NEZAVISNOST KOMISIJA

“Legislativa kojom je regulisano zapošljavanje u javnom sektoru u USK omogućuje rukovodiocu da izabere jednog od više kandidata koji su ostvarili jednak broj bodova na osnovu usmenog intervjua bez objektivno utvrđenih smjernica. Također, tri člana komisije za odabir kandidata su iz organa državne službe, čime se dovodi u pitanje nepristrasnost i nezavisnost komisije. Nužno je da se proces zapošljavanja u državnu službu učini trasnparentijim, da se diskreciona ovlaštenja rukovodioca organa uprave ukinu, čime bi se prevenirala korupcija” - kaže Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

Kantonalni ministar pravde i uprave u Vladi USK Nikola Findrik ukazuje na pozitivne iskorake.

“Kad je riječ o zapošljavanju, mi smo u našem kantonu uveli novitete, prvenstveno u pogledu principa meritornosti kada je riječ o odabiru između dva najbolja kandidata za zaposlenje. Također, ukinuli smo intervju, koji sada postoji samo kao izuzetak. Smatram da je državna služba prije svega javna služba i da trebaju biti birani najbolji kandidati, koji će svoje obaveze obavljati u interesu javnosti i građana, od kojih se i finansiraju”- ocjenjuje Findrik.

Edin Kulenović, zamjenik gradonačelnika Bihaća smatra da je “glavni problem institucionalni pravni partikularizam” “Naime, ministarstvo je donijelo 20-ak podzakonskih akata i zakon. Umjesto da postoji konzistentnost i jedan zakon o držanoj službi na nivou Federacije BiH, da se stvaraju lijepe prakse i da se urede radni odnosi, mi danas imamo različita rješenja u svim kantonima i nekonzistentnu državnu upravu” - ocjenjuje Kulenović.

PRIVIDNA OBJEKTIVNOST

Prema rezultatima ACCOUNT Analize, koja obuhvata pregled legislative u sedam kantona Federacije BiH, USK je usvojio obimnu legislativu. Temelj kantonalnog zakonodavnog okvira čini Zakon o državnoj službi u Unsko-sanskom kantonu, a usvojeno je i nekoliko pravilnika koji između ostalog regulišu način polaganja stručnog ispita namještenika u organima državne službe; postupak izbora i prijema pripravnika i volontera u organe državne službe, i slično.

“Moram reći da je u odnosu na sve druge kantone u Federaciji BiH, USK otišao korak dalje u dobrom smjeru. Na primjer, izbor pripravnika i volontera u organe državne službe je donekle objektivizovan i posjeduje veću dozu nepristrasnosti, jer izbor i listu kandidata daje Agencija za državnu službu i rukovodilac mora primiti u radni odnos pripravnika sa najvećim brojem bodova na listi. Također, postoji i mogućnost ulaganja žalbe nezavisnom tijelu, što u mnogome doprinosi pravnoj sigurnosti”- kaže Ćuskić, ali i dodaje:

“Međutim, već pomenuti Pravilnik o uslovima i načinu odabira kandidata za prijem u organ državne uprave na određeno vrijeme pruža velike mogućnosti za zloupotrebu i korupciju u organima državne službe”.

(zurnal.info)