Novinarima i medijima ne vjeruje 43,4 posto građana, pokazuju rezultati online ankete našeg magazina.
Još porazniji podatak je da onome što mediji objavljuju vjeruje tek manjina čitalaca, gledalaca i slušalaca, 13,1 posto, što je definitivno pokazatelj katastrofalnog stanja, kako u samim medijima tako i u čitavom društvu.
- Sigurno je da ima puno razloga za nizak nivo povjerenja građana prema domaćim medijima. Radi se posljedici stanja u kome se nalaze bh.mediji ali i ukupnog stanja u našem društvu, tako da ne zavisi sve isključivo od medija. Vjerovatno je jedan od glavnih problema kvalitet domaćih medija, pri čemu je ključ za izlazak iz ovakvog stanja veći profesionalizam novinara, kaže u razgovoru za Žurnal, Mehmed Halilović, zamjenik Ombudsmena Federacije BiH za medije.
Najveću grupu ipak čine oni koji medijima vjeruju “djelimično”. Zavisno od toga da li ste optimista, koji čašu vidi do pola punu ili pesimista, za koga je čaša uvijek poluprazna, ova najveća grupacija, sa svojim “uslovnim povjerenjem” može donekle popraviti ukupnu sliku kada je riječ o povjerenju građana u medije.
Ipak, ni najveći optimisti ne mogu ignorisati više od 40 posto građana koji medijima ne vjeruju. Najbolji pokazatelj (ne)povjerenja građana u medije su i simbolični tiraži bh. štampanih medija u odnosu na tiraže u susjednim državama, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, za šta jedini krivac sigurno nisu samo prazni džepovi bh. građana. Razlog je mnogo jednostavniji, barem kada je riječ o štampanim medijima.
Ako je medijima prvenstvena zadaća da informišu a građani ponuđenim informacijama ne vjeruju, onda je sasvim logično da građani ne vide nikakav razlog da svoj novac potroše na kupnju takvih novina ili magazina. Utoliko prije što podjednako nepozdane informacije mogu dobiti besplatno, na radiju, TV i pogotovo na Internetu.
(zurnal.info)
">Novinarima i medijima ne vjeruje 43,4 posto građana, pokazuju rezultati online ankete našeg magazina.
Još porazniji podatak je da onome što mediji objavljuju vjeruje tek manjina čitalaca, gledalaca i slušalaca, 13,1 posto, što je definitivno pokazatelj katastrofalnog stanja, kako u samim medijima tako i u čitavom društvu.
- Sigurno je da ima puno razloga za nizak nivo povjerenja građana prema domaćim medijima. Radi se posljedici stanja u kome se nalaze bh.mediji ali i ukupnog stanja u našem društvu, tako da ne zavisi sve isključivo od medija. Vjerovatno je jedan od glavnih problema kvalitet domaćih medija, pri čemu je ključ za izlazak iz ovakvog stanja veći profesionalizam novinara, kaže u razgovoru za Žurnal, Mehmed Halilović, zamjenik Ombudsmena Federacije BiH za medije.
Najveću grupu ipak čine oni koji medijima vjeruju “djelimično”. Zavisno od toga da li ste optimista, koji čašu vidi do pola punu ili pesimista, za koga je čaša uvijek poluprazna, ova najveća grupacija, sa svojim “uslovnim povjerenjem” može donekle popraviti ukupnu sliku kada je riječ o povjerenju građana u medije.
Ipak, ni najveći optimisti ne mogu ignorisati više od 40 posto građana koji medijima ne vjeruju. Najbolji pokazatelj (ne)povjerenja građana u medije su i simbolični tiraži bh. štampanih medija u odnosu na tiraže u susjednim državama, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, za šta jedini krivac sigurno nisu samo prazni džepovi bh. građana. Razlog je mnogo jednostavniji, barem kada je riječ o štampanim medijima.
Ako je medijima prvenstvena zadaća da informišu a građani ponuđenim informacijama ne vjeruju, onda je sasvim logično da građani ne vide nikakav razlog da svoj novac potroše na kupnju takvih novina ili magazina. Utoliko prije što podjednako nepozdane informacije mogu dobiti besplatno, na radiju, TV i pogotovo na Internetu.
Novinarima i medijima ne vjeruje 43,4 posto građana, pokazuju rezultati online ankete našeg magazina.
Još porazniji podatak je da onome što mediji objavljuju vjeruje tek manjina čitalaca, gledalaca i slušalaca, 13,1 posto, što je definitivno pokazatelj katastrofalnog stanja, kako u samim medijima tako i u čitavom društvu.
- Sigurno je da ima puno razloga za nizak nivo povjerenja građana prema domaćim medijima. Radi se posljedici stanja u kome se nalaze bh.mediji ali i ukupnog stanja u našem društvu, tako da ne zavisi sve isključivo od medija. Vjerovatno je jedan od glavnih problema kvalitet domaćih medija, pri čemu je ključ za izlazak iz ovakvog stanja veći profesionalizam novinara, kaže u razgovoru za Žurnal, Mehmed Halilović, zamjenik Ombudsmena Federacije BiH za medije.
Najveću grupu ipak čine oni koji medijima vjeruju “djelimično”. Zavisno od toga da li ste optimista, koji čašu vidi do pola punu ili pesimista, za koga je čaša uvijek poluprazna, ova najveća grupacija, sa svojim “uslovnim povjerenjem” može donekle popraviti ukupnu sliku kada je riječ o povjerenju građana u medije.
Ipak, ni najveći optimisti ne mogu ignorisati više od 40 posto građana koji medijima ne vjeruju. Najbolji pokazatelj (ne)povjerenja građana u medije su i simbolični tiraži bh. štampanih medija u odnosu na tiraže u susjednim državama, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, za šta jedini krivac sigurno nisu samo prazni džepovi bh. građana. Razlog je mnogo jednostavniji, barem kada je riječ o štampanim medijima.
Ako je medijima prvenstvena zadaća da informišu a građani ponuđenim informacijama ne vjeruju, onda je sasvim logično da građani ne vide nikakav razlog da svoj novac potroše na kupnju takvih novina ili magazina. Utoliko prije što podjednako nepozdane informacije mogu dobiti besplatno, na radiju, TV i pogotovo na Internetu.
(zurnal.info)
Žurnal
Povjerenje u medije i novinare u BiH palo je na niske grane, pa se gotovo polovica ispitanika u anketi našeg magazina izjasnila da medijima jednostavno - ne vjeruje.
