S padom komunizma nije došao i "kraj historije", mada su mnogi time prijetili i zapomagali, ali nije došlo ni do onoga čemu su se mnogi političari moje generacije nadali, piše bivši sovjetski lider: svijeta bez utrke u naoružavanju, regionalnih sukoba, sterilnih ideoloških sukoba.
Nije počelo "zlatno stoljeće" kolektivne sigurnosti, racionalnog raspolaganja resursima, nije došao kraj siromaštvu, a čovjek još uvijek ne živi u harmoniji s prirodom.
Ono što je pad Zida omogućio, i što je veoma dragocjeno, jeste komunikacija – između zemalja s različitim kulturama, tradicijama i političkim sistemima.
Političari iz prošlog stoljeća, navodi Gorbačov, ponosni su što su izbjegli globalni nuklearni sukob, ali svijet od 1989. nije postao sigurnije mjesto za život; na odbranu se u mnogim zemljama troši više nego u vrijeme hladnog rata, međunarodne odnose i dalje odlikuje politika "čvrste ruke", a terorizam je nova prijetnja globalnoj stabilnosti.
Pad Berlinskog zida, prije dva desetljeća, doveo je između ostalog do uvjerenja da će se zapadni model demokratije širiti gotovo "mehanički" na zemlje koje imaju drugačija društvena uređenja i tradiciju od zapadnih.
Današanja globalna ekonomska kriza, međutim, pokazala je da "zapadni model" i kapitalizam ne mogu biti jedini mogući pravac razvoja za cijelu planetu, piše Gorbačov u Guardianu u subotu, zaključujući da bi u današnjem svijetu, na ruševinama "starih" ideologija, trebalo "jasnije definirati čak i koncept društvenog napretka".
(Fena)