Istražujemo
FZO RS u trećem digitalnom dobu: Milion maraka za Dodikovu firmu Prointer
Za samo godinu dana u dugove potonuli Fond zdravstvenog osiguranja RS sa „Prointerom“ sklopio tri ugovora vrijedna više od milion KM. Prošlogodišnji računari koštali 150.000, godišnje održavanje sistema 674.000, a najnovija oprema 260.000 KM.
Zdravstvo u Republici Srpskoj razvija se samo u virtuelnoj sferi, pod zastavom „Prointera“. Svi drugi pacijenti čekaju novo digitalno doba. Do tada Fond zdravstvenog osiguranja RS će ovoj firmi uplatiti novih 260.000 konvertibilnih maraka za računare i opremu, čime će jednogodišnji ceh premašiti milion KM.
Na sceni je ponovo diskutabilna nabavka, a novi poslovni dogovor direktora Dejana Kusturića sa ovom firmom, iza koje nezvanično stoji Igor Dodik, sin predsjednika RS Milorada Dodika, vrijedan je 258.998 KM. Ruka ruci pružena je 10. septembra i to za isporuku novog kontigenta računara i UPS-ova za koje će FZO dati 196.999 KM, dok će novi switch koštati 91.999 KM sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost.
Treći lot, gotovo simbolične vrijednosti od devet hiljada maraka, za nabavku URL-a dobila je još jedna poznata firma - „Lanaco“ Nebojše Nininća.
Prošlogodišnji računari – 150.000 KM
U dugove potonuli Fond o računarskoj mreži računa vodi gotovo kao NASA pa je i prošle godine od „Prointera“ kupio 85 računara vrijednih 150.000 KM. Jednostavna računica, za jedan računar plaćao je 1.762 KM.
Sve je moglo da košta i više jer su vrijednost nabavke prvo procijenili na 250.000 KM, ali su, nakon pitanja o opravdanosti kupovine, priznali da im se „potkrala greška“ od čak 100.000 KM. Uz to su dodali da, osim direkcije u Banjaluci, imaju još sedam kancelarija, 46 poslovnica i 18 ekspozitura u RS kojima je ova oprema potrebna.
„Pravilnikom o primjeni godišnjih amortizacionih stopa za budžetske korisnike, kojeg donosi Ministarstvo finansija RS, definisano je da je amortizaciona stopa za računarsku opremu 25 odsto, tako da je vrijednost računara četiri godine, odnosno po isteku četiri godine njihova vrijednost je nula. To praktično znači da bi računarska oprema trebalo da se obnavlja nakon četiri godine“, pravdali su se.
Ipak, tada su podvukli da „racionalno troše“ pa su „opredijeljeni da maksimalno koriste računare sve dok su u funkcionalnom stanju, odnosno dok mogu da podrže nove aplikacije i servise“.
„Iz tog razloga nabavljamo računare kako bismo zamijenili one nabavljene 2006. i 2007. godine. Inače, u FZO RS više od 70 odsto računara je starije od pet godina“, zaključili su prošle godine.
Za održavanje sistema 670.000 KM
Zadovoljni isporučenom robom u Fondu zdravstva početkom ove godine odlučili su da odriješe kesu za usluge banjalučkog „Prointera“ i njegovog beogradskog ogranka pa za održavanje poslovnog informacionog sistema sklapaju ugovor težak 674.000 KM.
Fond je po obavljenom poslu, s rokom plaćanja od samo deset dana, svakog mjeseca dužan da isplati 56.160 KM. Zanimljiv cjenovnik ovih IT stručnjaka posebno privlači pažnju. Za konsalting u poslu sa Fondom samo jedan član tima po satu firmi zarađuje 120 KM, a toliko i projekt menadžer. Tolika je i cijena stručnjaka za sistemsku analizu, ali i sistem inženjerskih poslova i projektovanje. Za administraciju podataka „Prointerov“ čovjek po satu je zarađuje 110 KM, a instruktor i programer po 95 KM.
U FZO su, ipak, tvrdili suprotno. Njihova računica i ona iz odluke o dodjeli ugovora nije se poklapala.
“Ugovorom o održavanju PIS-a predviđeno je plaćanje na mjesečnom nivou, što je bio slučaj i ranijih godina. Na godišnjem nivou za usluge održavanja biće izdvojeno 585.468 KM sa PDV-om, odnosno mjesečno 48.789 KM. Ranije je PIS FZO RS održavala firma ‘Lanaco’ po cijeni od 616.356 KM, odnosno mjesečno po cijeni od 51.363 KM”, tvrdili su u FZO RS, ali ugovor jeftiniji za 88.500 KM nikada nisu pokazali.
Poređenja radi, direktor Kusturić je u februaru ove godine naveo da obaveze FZO iznose 431 milion KM, a da potražuje 300 miliona KM. Kako je istakao, nastao je gap od 130 milion KM što je pokriveno milionskim kreditom kod „UniCredit“ i „Nove banke“.
Kako u Fondu zdravstva nisu zadovoljni pisanjem Žurnala, a iz Službe za odnose s javnošću nam je polovinom avgusta poručeno da „biraju kanale komuniciranja do ciljnih javnosti“, odnosno podobne medije, odgovori na naša pitanja ni ovoga puta nisu stigli. Fond zdravstvenog osiguranja RS sada poštujući zakon, i to onaj o slobodi pristupu informacijama, objasnio je proceduru slanja odgovora podsjećajući da bi sve to trebalo da odobre šefovi. Odobrenje od građana, čiji novac obilato, a neopravdano troše, nikada nisu zatražili.
(zurnal.info)
