Milionsko skladište soli koje će ugušiti kompaniju

Solana u Tuzli planira izgraditi moderno i skupo skladište kreditom koji bi mogao ugušiti razvoj firme u narednih pet godina, pokazuju dokumenti do kojih je došao Žurnal.

Najveći domaći proizvođač soli planira kreditom od 10 miliona maraka izgraditi takozvano visokoregalsko skladište za svoje proizvode iako se ovo skladište ne uklapa u plan razvoja kompanije. Svi dosadašnji godišnji planovi odnosili su se na razvoj i povećanje proizvodnje. Solana bi zbog izgradnje skladišta mjesečno trebala otplaćivati gotovo 200.000 maraka mada kompanija ne zarađuje ni približno toliko. U prošloj godini ova je tuzlanska firma zaradila nešto više od milion maraka. Ukoliko počne izgradnju skladišta u narednih pet godina će morati samo na ovaj kredit odvajati gotovo dva miliona maraka godišnje.

Direktor kompanije Izudin Kapetanović nije bio raspoložen da razgovara sa novinarima Žurnala o tome kako će kompanija vraćati kredit čija je godišnja rata veća od profita. Uz sve to, Solana novac skupo plaća. Kamata na ovaj kredit iznosi 14 posto.

“Dakle, pored osnovnih pozicija u investiciji Visokoregalnog skladišta, pojavljuju se i dodatni troškovi investiranja iz tuđih izvora finansiranja, odnosno rashoda perioda za kamate po osnovu kredita u iznosu od 1.460.697,30 KM, tako da ukupna investicija s finansijskog aspekta iznosi 11.460.697,30 KM”, navodi se u informaciji o ulaganju za dioničare Solane.

Skladište umjesto proizvodnje

Prva rata kredita Solani bi mogla dospjeti već 15. juna ove godine ali je dioničarima predstavljena i mogućnost da otplata počne prvog dana 2013. godine. Plan otplate kredita u dokumentima u posjedu Žurnala nije predstavljen. Nije do kraja jasno od kojeg će novca Solana isplaćivati svoj kredit. Jedna od mogućnosti mogla je biti da se od starih potraživnja isplaćuje novi kredit ali je Solana početkom 2012. godine otpisala više od četiri miliona koja su joj dugovala preduzeća u BiH i inostranstvu.

Dobit kompanije se smanjuje u posljednje tri godine. Nakon što je 2007. godine, po prvi put od 1995. godine, kompanija imala dobit i počela je uvećavati iz godine u godinu, od 2010. godine profit Solane pada. Prošlogodišnji profit je manji za pola miliona maraka u odnosu na 2009. godinu ali ni taj, rekordni profit, ne bi bio dovoljan za otplatu dva miliona godišnje.

Uprava Solane tek je nedavno predstavila plan da u krugu tvornice u Tuzli napravi skladište za so. U planovima za 2012. godinu ovo se skladište nigdje ne spominje. Tri glavna cilja Solane, po ovom dokumentu, su povećanje ekonomičnosti, povećanje rentabilnosti i povećanje produktivnosti.

“Prije svega kroz: kvalitetno održavanje i remontovanje postojećih kapaciteta proizvodnje, nove insvesticije u smislu uvođenja novih tehnologija naročito u proizvodnji i osvajanju novih proizvoda na bazi soli, investiranje u nove produktivnije mašine za pakovanje akumulativnijih (skupljih) asortimana”, piše u planu za povećanje produktivnosti u 2012. godini.

Novi dioničari

O planovima Solane nisu željeli govoriti ni predstavnici fonda BiG, vlasnika 20 posto dionica ove tuzlanske kompanije. Rečeno nam je da su svi radnici koji mogu razgovarati sa novinarima na godišnjim odmorima.

Drugi najveći vlasnik dionica Solane je investitioni fond Bonus, čiji je najveći dioničar postala Fabrika duhana Sarajevo.

Treći na listi najvećih dioničara je Jasmin Šepo, sin Hasana Šepe, čija kompanija Brštanica je pod istragom Finansijske policije u aferi Bosnalijek. Jasmin Šepo je u posljednjih nekoliko mjeseci kupovao veliki broj dionica i na osnovu podataka Sarajevske berze do sada je kupio više od 32.000 dionica Sonale čija je trenutna vrijednost oko 700.000 maraka.

(zurnal.info)