Ako potpiše ukaz o proglašenju izbornog zakona: Milorad Dodik svjesno ponavlja krivično djelo

Vlast Republike Srpske, odlukom da će do 20. aprila u Narodnoj skupštini RS biti usvojen entitetski izborni zakon, iz kojeg će u potpunosti biti izbačena Centralna izborna komisija BiH (CIK), pokreće novu politčku krizu.

NSRS je 29. marta usvojila Nacrt Izbornog zakona RS, koji je sada, navodno, u javnoj raspravi. Prema tom zakonu, Republička izborna komisija (RIK) bi organizovala i sprovodila lokalne izbore u ovom bh. entitetu, izbore poslanika za NSRS, predsjednika i potpredsjednika RS, kao i izbore delegata u Domu naroda iz RS. CIK BiH bi, kako je to ranije objašnjavao Milorad Dodik, imala jedino nadležnost nad izborima za poslanike u Predstavničkom domu BiH i člana Predsjedništva iz RS. Dodik je naveo da je ovakav potez vlasti RS odgovor na odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje se odnose na integritet izbornog procesa, odnosno sprečavanje izborne krađe i provođenje fer i  poštenih izbora.

SAMO CIK IMA NADLEŽNOST ZA IZBORE

Dok traje navodna javna rasprava o predloženom Izbornom zakonu RS, entitetska vlada je pozvala sve članove organa za sprovođenje izbora, a koje je imenovao CIK, da podnesu ostavke do usvajanja Izbornog zakona RS. Praktično, vlasti u RS imaju namjeru da sa novom strukturom u RIK-u, gradskim i opštinskim komisijama sprovedu naredne lokalne izbore. 

„Izborni zakon je jasan, CIK BiH je jedina ovlaštena da provodi izborni proces u Bosni i Hercegovini u skladu sa Izbornim zakonom BiH. CIK je jedina ovlaštena da donese odluku, kako o raspisivanju, kako lokalnih, tako i opštih izbora. Podnošenje ostavki članova RIK-a u RS ne treba nikoga da zabrinjava, s obzirom na to da su sve nadležnosti u rukama CIK-a“, rekao je za Žurnal Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i nekadašnji član CIK BiH.

On je podsjetio da je RS još 2002. godine donijela svoj Izborni zakon, jer Izborni zakon BiH omogućava da entiteti donose svoje izborne zakone i formiraju svoje izborne komisije. Međutim, ono što razlikuje entitetski izborni zakon iz 2002. godine u odnosu na onaj koji se namjerava usvojiti je to što je, prema zakonu donesenom prije 22 godine, CIK BiH ta koja utvrđuje nadležnosti RIK-a i ostalih izbornih komisija u entitetu.

„Nadležnosti tih komisija utvrđuje CIK, tako da je donošenje bilo kakvog zakona, koji je u suprotnosti sa Izbornim zakonom BiH, nezakonito i neprimjenjivo. To što članovi RIK-a u RS podnose ostavke je nevažno, jer je njihova uloga u provođenju izbora nikakva. Nje nema po zakonu, jer u izbornom procesu jedini ko eventualno može prenijeti neke nadležnosti na entitetske izborne komisije je CIK, što on do sada nikada nije učinio“, pojasnio je Šehić.

Sve je sadržano u članu 2.9 Izbornog zakona BiH, kojim je, između ostalog, propisana isklјučiva nadležnost CIK BiH da koordiniše, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora. Izbornim zakonom BiH nije predviđena bilo kakva uloga drugih izbornih komisija u provođenju ovih ovlaštenja CIK-a, niti mogućnost ove institucije da ovlaštenja prenese na bilo koju drugu izbornu komisiju. Glavni teret provođenja izbora je na opštinskim i gradskim izbornim komisijama, odnosno na biračkim odborima i CIK-u.

Dvoje članova CIK-a iz RS, Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba, već su saopštili da neće podnijeti ostavke na zahtjev Vlade RS, ističuči da oni račune mogu da polažu jedino Predstavničkom domu BiH, koji ima nadležnost nad CIK-om i članovima državne izborne komisije.

Šehić smatra da vlasti RS ni na koji način ne mogu prekinuti veze sa CIK-om, jer je Izborni zakon BiH vrlo jasan, upozorivši da je ono što sada u vezi sa izbornim zakonom radi vlast u RS nezakonit pokušaj, koji je uz sve to i apsolutno neprovodiv.

NASTAVAK POLITIČKE AGONIJE

Misija OSCE-a u BIH takođe je upozorila Dodika i njegove političke sljedbenike da se igraju vatrom i da lako mogu upasti u novi krug kršenja ustavnog poretka BiH i Dejtonskog sporazuma.

„Izborni zakon BiH, potkrijepljen odlukama Ustavnog suda BiH, jasno i taksativno navodi nadležnosti i odgovornosti u provedbi izbora. Stoga uspostavljanje ili zaduživanje bilo kojeg drugog tijela, pored CIK-a, za organizovanje i vođenje izbora predstavlja kršenje ustavnog poretka BiH te, time, Dejtonskog mirovnog sporazuma", rekli su iz OSCE-a za agenciju Fena.

Upozorili su da „jednostrani prenosi nadležnosti smanjuju stepen pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom“, te da „u kontekstu regulisanja izbora, ovo može naškoditi integritetu izbornog procesa i njegovih rezultata".

"Naša Misija će i dalje pružati podršku CIK-u, relevantnim institucijama i civilnom društvu u oblasti ujednačavanja zakona i prakse s obavezama prema OSCE-u i ključnim međunarodnim standardima, te podržava potpunu provođenje relevantnih zakona", zaključili su iz Misije OSCE-a u BiH.

Nema sumnje da će najavljeno donošenje Izbornog zakona RS dodatno rasplamsati političku krizu u BiH, a mnogi analitičati smatraju da će visoki predstavnik Christian Schmidt morati ponovo da posegne za svojim ovlaštenjima, te da će poništiti Izborni zakon RS. Prema izmjenjenim odredbama Izbornog zakona BiH, CIK, a ne političke stranke, imenovaće članove biračkih izbora, što bi trebalo da smanji izbornu krađu i falsifikovanje izborne volje građana. Tehničke izmjene zaživjeće u potpunosti na opštim izborima 2026. godine. Ove izmjene su najbitnije do sada, jer štite inteterese građana/ birača i njihovu izbornu volju

Malo je, gotovo nemoguće, očekivati da će Dodik i njegovi politički sljedbenici odustati od donošenja entitetskog izbornog zakona. Za očekivati je, međutim, da će visoki predstavnik poništiti taj zakon i proglasiti ga ništavnim, a da će Dodik, uprkos tome, potpisati ukaz o njegovom proglašenju i tako ponoviti krivično djelo zbog kojeg se sada protiv njega vosi proces u Sudu BiH. U svakom slučaju, politička agonija u BiH se nastavlja.

(zurnal.info)