Ministarstvo finansija BiH kupuje zgrade za trajni smještaj institucija

Već ove je godine u državnom budžetu planirano 11,2 miliona KM za kupovinu zgrada za smještaj institucija Bosne i Hercegovine, kako bi u dogledno vrijeme bila dokinuta praksa da se prostor zakupljuje. A koštaju nas zakupnine godišnje oko 10 miliona KM. Takav je za sada plan Ministarstva finansija i trezora BiH, rečeno je Žurnalu u kabinetu ministra Nikole Špirića.

Kupovina međutim, iako novca ima, ne ide baš brzinom kojom bi trebalo. Navodno zbog dugih i sporih procedura koje nalaže Zakon o javnim nabavkama. Ipak, i odluka da se počne raditi na dugoročnijim rješenjima pokazala je da je stalni pritisak državnih revizora ipak donekle urodio plodom.

ČIJI SU INTERESI UGROŽENI

Kažu u Ministarstvu da i dok se ne riješi pitanje ko će i kako će ubuduće, na jednom mjestu i po jednakim aršinima za sve institucije brinuti o njihovu smještaju, preporuke koje je usvojilo Vijeće ministara BiH, odnosno Parlamentarna skuština Bosne i Hercegovine u februaru, imaju obvezujući karakter.

Dakle, preporuke da se strogo vodi računa o prosječnoj kvadraturi zakupljenog prostora po uposleniku i cijenama zakupa koje su drastično različite, iako se često radi o prostorima na istim lokacijama, odnosno o istoj površini.

Važno je, također, da će se konačno od ove godine početi s kupovinom zgrada za trajni smještaj ureda institucija BiH.

- Budžetom za 2012. godinu odobrena su sredstva za nabavku zgrada za smještaj institucija BiH u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci i Istočnom Sarajevu u ukupnom iznosu od 11,2 miliona KM, dok je za narednu godinu za ovu namjenu planirano 8,8 miliona KM. Na ovaj način bi kupovinom vlastitih prostorija bio trajno riješen problem smještaja određenog broja institucija BiH, odgovoreno je Žurnalu iz državnog Ministarstva finansija.

Kako smo već pisali, Služba za zajedničke poslove BiH završila je svoj dio posla, uradila analizu trenutnog stanja.

Glavni državni revizor Milenko Šego je, nakon specijalne revizije koja se ticala samo troškova zakupa, u nekoliko navrata kazao kako bi najefikasniji sistem bio da se poslovi smještaja dodijele u nadležnost nekoj postojećoj, odnosno eventualno nekoj novoj instituciji. Tako bi se donekle stalo ukraj praksi da pojedini menadžeri zloupotrebljavaju široke mogućnosti da prostor zakupljuju po sopstvenoj želji, i po cijenama koje neformalno dogovore, a koje često nemaju veze s tržišnim.

Međutim, ideja o jednoj instituciji koja bi obavljala te poslove, prema našim saznanjima, još uvijek nije ozbiljno ni razmotrena.

Trenutno najzastupljenija opcija koju u Ministarstvu finansija vide kao rješenje za uštede za smještaj instituicija je donošenje odluke koje bi se u svih 71 instituciji striktno morali pridržavati pri odabiru lokacija i visine zakupnine.

Posao zakupa bi, dakle, i dalje bio ostavljen na volju pojedincima u svakoj instituciji. Međutim, postojali bi jednaki kriteriji za sve.

Pa i ta je ideja naišla na otpor u pojedinim institucijama. Navodno, jer bi takvo rješenje iziskivalo izmjene brojnih propisa, odnosno za pojedine institucije izmjene zakona o njihovu osnivanju, a to navodno zadire u njihovu neovisnost.

Kako nam je rečeno u Ministarstvu finansija, još uvijek rade na osmišljavanju strategije kako bi je što prije proslijedili Parlamentu. U svakom slučaju, prvi milioni maraka za kupovinu zgrada postoje u budžetu, tako da bi bez obzira na način kako će i ko će u budućnosti voditi brigu o poslovima smještaja institucija, potrebe za zakupljivanjem prostora trebale biti svedene na zanemarljivu mjeru.

MILENKO ŠEGO: A šta je s odgovornošću prema javnom novcu?

- Vidjet ćemo kako će Vijeće ministara riješiti ovo pitanje. Ja sam već ranije rekao, Ured za reviziju institucija BiH je sugerirao uvođenje jedne institucije, da li nove ili postojeće, koja će jednoobrazno voditi brigu o smještaju. Također smo predložili izmještanje pojednih institucija kojima nije bitna lokacija, u periferne dijelove grada gdje su kirije niže. Jasna pravila moraju postojati, jer nas zakup sad košta oko 10 miliona godišnje. Međutim, i bez toga, zaboravljamo da postoji nešto što se zove odgovornost prema javnom novcu. Treba napomenuti da u BiH postoji niz zakona po kojima svako ko se ne pridržava tog principa može biti pozvan na odgovornost, kazao je za Žurnal glavni državni revizor Milenko Šego.

IMA I POSLA ZA TUŽIOCE Istrage sumnjivih ugovora o zakupu

Prema neslužbenim informacijama, tužilaštva u BiH već ispituju pojedine slučajeve zloupotrebe položaja, a pri sklapanju ugovora o zakupu kancelarija za državne institucije. Revizorski izvještaj vrve od materijala za tužioce jer po dosadašnjoj praksi menadžeri određenih institucija nemaju ograničenja u Zakonu o javnim nabavkama. Pa su pojedinci tu slobodu shvatili kao pravo da zakup dogovaraju kako im volja.

(zurnal.info)