Parlament BiH u talačkoj krizi: Na čekanju je 25 zakona i 35 međunarodnih sporazuma

Predstavnički dom konstituisan je 6. decembra 2018. godine, kada je izabrano i rukovodstvo tog doma, Borjana Krišto iz HDZ BiH za predsjedavajuću, a Nebojša Radmanović iz SNSD-a i Denis Zvizdić iz SDA za zamjenike predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH. Formirani su i poslanički klubovi. 

I od tada ništa, parlamentarci niti se sastaju niti bilo šta rade, ali zato uredno primaju plate i naknade, koje su među najvišim u regionu. Svakog mjeseca poslanici u parlamentu BiH uredno prime platu koja se kreće od 4.800 do 6.500 konvertibilnih maraka.

Ovakva situacija je, nema sumnje, proizvod političke ucjene i svjesne opstrukcije rada parlamenta BiH, čiji su glavni promoteri SNSD i HDZ BiH. Potvrđuje to i činjenica da se na sjednicu Predstavničkog doma, koja je bila zakazana za 11. april, nije pojavilo čak 20 od 42 poslanika. Na sjednicu tada nije došla većina poslanika okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora, kao i poslanici SNSD-a i njihovih koalicionih partnera, koji otvoreno bojkotuju rad parlamenta, jer nema dogovora u vezi sa formiranjem novog Savjeta ministara BiH. 

"Dok se ne izabere predsjedavajući Savjeta ministara, odnosno cjelokupan Savjet ministara koji je odraz volje birača na prethodnim izborima, nema šta da radi Predstavnički dom ni Dom naroda. Ne želimo da učestvujemo u radu Parlamenta dok se ne izabere novi Savjet ministara", rekao je tada Staša Košarac, predsjedavajući Kluba SNSD-a.

Tražiti alibi za nerad parlamenta BiH u tome što nije formiran novi Savjet ministara je potpuno apsurdno. Postoje zakonski rokovi za formiranje novog saziva parlamenta, skupštinskih tijela i njihovog funkcionisanja nakon sprovedenih izbora, dok te odredbe ne važe za Savjet ministara BiH. Opstrukcija i blokada rada parlamenta su krivično djelo. 

Poslovnik o radu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH decidno kaže koji su rokovi za formiranje parlamentarnih komisija. Parlamentarne komisije trebalo je da budu formirane u "roku od sedam dana nakon isteka roka za osnivanje klubova poslanika“. Od tada je prošlo pola godine, a nijedna od skupštinskih komisija nije formirana. 

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Denis Zvizdić uputio je 22. aprila pismo svojim kolegama iz rukovodstva, Borjani Krišto (HDZ BiH) i Nebojši Radmanoviću (SNSD), u kojem ih upozorava da skupštinske komisije nisu formirane, zbog čega je trenutno na čekanju više od 25 prijedloga zakona, 35 međunarodnih sporazuma, 70 izvještaja i preko 100 drugih različitih akata kao što su informacije, odluke, rezolucije, deklaracije…

Zvizdić je Krišto i Radmanovića podsjetio, mada to oni sigurno znaju, da Kolegijum Predstavničkog doma ima obavezu da „stvori pretpostavke za potpuno ostvarivanje prava i dužnosti poslanika, koji su u vezi sa obavljanjem njihove dužnosti“. 

„Dakle, Kolegijum ima poslovničku obavezu da se brine o izvršavanju dužnosti poslanika, a među najvažnije se ubraja obaveza prisustva sjednicama Predstavničkog doma i parlamentamih komisija“, naveo je Zvizdić. 

On je pozvao Krišto i Radmanovića da u što skorije vrijeme postignu dogovor oko funkcionisanja Predstavničkog doma, kako bi konačno počeo da radi, a poslanici da zarađuju, za prilike u BiH, enormno visoke plate. 

Zvizdić je jedino zaboravio da im napiše da postoji mogućnost da se komisije formiraju i bez predstavnika SNSD-a i HDZ BiH. 

Zbog bojkota rada Predstavničkog doma nije imenovana ni delegacija parlamenta BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, što znači da BiH kasni i na međunarodnom planu. 

Nema sumnje, Parlament BiH je u središtu „talačke krize“. Oni koji su je izazvali nastaviće sa bojkotom i opstrukcijama rada Parlamenta, sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi, odnosno formiranje Savjeta ministara pod njihovim uslovima. Koliko god to dugo trajalo i koliko god to koštalo državu i njene građane.