Na zakupu uštedjeli 25.000 maraka pa se zadužili za desetine miliona

Krajem prošle godine skupština grada Banjaluka na sva zvona objavila je usvajanje štedljivijeg budžeta, koji je za 2012. godinu predvidio 139 miliona, odnosno 12 miliona manje u odnosu na godinu prije. Tako je i bilo do posljednjih dana jula ove godine kada ista skupštinska većina usvaja rebalans budžeta i povećava ga na više od 195 miliona maraka. Računica kaže: rebalans je za 56 miliona veći od usvojenog budžeta, a za 43 miliona veći od prošlogodišnjeg. Razlozi zbog kojih je Odjeljenje za finansije pristupilo izradi rebalansa, tako se bar navodi u Odluci o usvajanju, su pokrivanje deficita po konačnom obračunu budžeta za 2011. godinu, uvođenje novih kreditnih zaduženja za koja su skupština grada i ministartsvo finansija dali odobrenja nakon usvajanja budžeta, usklađivanje kreditnih zaduženja sa početka i na kraju godine....Idu i lokalni izbori, ali to se ne navodi kao jedan od razloga za rebalans.

Drugačija računica

Ono što bode oči jeste činjenica da se gradski očevi hvale povećanjem budžeta kroz rebalans iako su sredstva, kojima je budžet napumpan, mahom kreditna zaduženja. Gradska vlast je u rebalnasu budžeta kao prihode računala i kreditno zaduženje za potrebe funkcionisanja gradske Toplane od 22 miliona maraka. Banjalučka opozicija je uzalud upozoravala da je povećanje budžeta izvještačeno i da nema nikavu finansijsku osnovu, da nosi realnu opasnost prekoračenja zakonski dozvoljenog procenta zaduženja budžeta. Odjeljenje za finansije i vladajuća većina su izračunali drugačije.

Gradska administracija, odnosno Odjeljenja za finansije minimalno povećanje je ostvarila i povećanjem poreskih prihoda. Očekuje se 600.000 maraka poreza više nego što je to utvrđeno budžetom usvojenim krajem prošle godine.

Minimalna ušteda ipak će biti napravljena, da ne bude kako se samo troši, u rashodima po osnovu zakupa. Umjesto 515.000 maraka građani Banjaluke će za zakup prostorija lokalnih institucija i javnih ustanova ove godine potrošiti 490.000 maraka.

Grad Banjaluka pod svojim krovom okuplja 15 lokalnih institucija, javnih preduzeća i javnih ustanova, ali zakup prostorija plaća i za mjesne zajednice i neke banjalučke srednje škole.

Glomazno i skupo

Najviše novca pojedinačno godišnje odlazi na plaćanje zakupnine za prostorije Medicinske škole čiji smještaj u krugu Kosmosa košta 93.210 maraka, odnosno gotovo 8.000 maraka mjesečno. Skup podstanar je i Dom zdravlja, tačnije ambulante porodične medicine koje budžet grada opterećuju sa 60.000 KM godišnje. Javna ustanova Sportski centar Borik po osnovu prostorija, koje koriste gradski sportski klubovi, iz budžeta godišnje dobije 80.000 maraka. Zakup prostora banjalučkih mjesnih zajednica košta 36.000 a Civilne zaštite, koja sjedište ima u strogom centru grada u poslovnom centru Krajina, 16.000 maraka. Turistička organizacija Banjaluke na osnovu zakupa potroši nešto više od deset hiljada maraka godišnje. Zakup lokacija za biračka mjesta Gradsku izbornu komisiju koštaće u godini izbora 33.000 maraka. Ostaje nejasno zbog čega se i marka izdvaja za bilo kakve zakupe u situaciji kada Grad gazduje mnogim poslovnim prostorima od kojih se mnogi i ne koriste.

Ukupni troškovi zakupa nesumnjivo bi bili mnogo veći da dvije najveće gradske javne ustanove, Centar za Socijalni rad (prostorije ima u polovini zgrade privatnog investitora koje su im dodijeljene nakon što je grad investitoru dodijelio zemljište za gradnju) i Javna ustanova Banski dvor nisu pod svojim krovom.

Te javne ustanove rebalansirani budžet grada opterećuju ličnim primanjima zaposlenih, Centar za socijalni rad sa 2.300.000 maraka, a Banski dvor sa 710.000 maraka.

Ono što je jasnije od samih cifara i postotaka je to da je banjalučka gradska administracija preglomazna i preskupa i da sa svim javnim preduzećima i ustanovama na svojoj grbači ne može normalno funkcionisati bez zajmova. Ove godine će oni, nakon rebalansa budžeta, činiti četvrtinu budžetskih sredstava (48.033.000 KM), što je samo po sebi više nego alarmantno!

(zurnal.info)