Provodioci javnih nabavki često pokušavaju otjerati povoljne firme skupom tenderskom dokumentacijom i ujedno zaraditi na njoj, što je protuzakonito. Najčešće se dokumentacija naplaćuje 50 maraka, što je već postala praksa, ali je takvu cijenu uglavnom nemoguće opravdati. Takvu cijenu moglo bi opravdati 500 stranica, ali u praksi rijetko koja tenderska dokumentacija prebaci 50 stranica. Najčešće se radi o tek 15 stranica čija bi realna cijena, uključujući kopiranje i poštarinu, trebala iznositi od deset do 20 maraka.
- Zakon ne dozvoljava da se zarađuje na dokumentaciji niti da se od ponuđača pokriva njena izrada. Nerealna je cijena od 100 maraka, ona ne smije biti veća od 20 maraka – objašnjava Amir Pilav, predsjedavajući Ureda za razmatranje žalbi, koji sve češće “obaraju” tendere sa preskupom dokumentacijom.
Kakve cijene
Za kompanije koje se često javljaju na tendere to izaziva velike troškove, bez obzira da li pobijede na tenderu. Jedan od najvećih domaćih prevoznika Centrotrans godišnje se prijavi na 20-ak tendera za što moraju platiti oko 1.000 maraka, gruba je procjena Nermane Hodžić, izvršne direktorice marketinga ove kompanije.
- Cijene su često 100 ili 200 maraka što je nerealno. Kakve su to cijene kopiranja i slanja? Zna se šta je zakon propisao o cijenama – kaže Nermana Hodžić i dodaje da se Centrotrans do sada nije žalio na cijene dokumentacije.
U važećem Zakonu o javnim nabavkama izričito piše da se u cijenu tenderske dokumentacije uključuje samo trošak kopiranja i poštarine.
- Zakon je precizan i jasan. Fino piše da se smiju naplatiti samo troškovi papira, fascikli, toner i poštarine. Najskuplji ris papira je osam maraka. Za pet maraka možete danas kupiti 500 papira i uz troškove štampanja teško da će sve to koštati više od pet maraka – kažu iz udruženja Tender, prve organizacije koja prati pravilnost tendera u Bosni i Hercegovini.
Nerijetko se nerealna cijena dokumentacije pravda skupim štampanjem na velikim formatima papira. U takvim slučajevima dokumentacija je naplaćivana i po 600 maraka.
- To se ne štampa. Takve stvari se daju na CD-u – smatraju u Tenderu.
U ovoj organizaciji smatraju da dosta ugovornih organa uopšte ne procjenjuje vrijednost nego koriste uobičajenu cijenu od 50 maraka. Prozvoljne cijene nerijetko odu i preko 100 ili 500 maraka. Za manje firme se u tom slučaju ne isplati prijavljivati na tender što Zakon smatra diskriminacijom.
- Može biti da je to vid diskriminacije. U BiH ima jako puno prevoznika. Možda je to sistem eliminacije – smatra Hodžić.
Može i besplatno
Agencija za javne nabavke prati sve raspisane pozive i ukazuje institucijama na nerealne cijene dokumentacije. Problem je što oni ne moraju poslušati savjete, objašnjava Đinita Fočo, direktorica Agencija za javne nabavke.
- Sistem javnih nabavki je decentralizovan i sva odgovornost je na ugovornom organu. Mi reagujemo ali je njihova dobra volja hoće li poslušati – objašnjava Fočo i dodaje da njihove savjete posluša tek oko deset posto javnih službenika.
Odluke Ureda za razmatranje žalbe moraju poslušati.
- Agencija nadgleda tendere ali im često promaknu stvari. Gdje nađemo da cijena nije u skladu sa zakonom poništavamo tender – objašnjava Pilav.
Jedan od “trikova” sa tenderskom dokumentacijom jeste i razdvajanje nabavke na nekoliko takozvanih lotova, tako da se po vrsti robe ili posla odvoje nabavke. To znači i posebno plaćanje dokumentacije za svaki lot.
Novi Zakon o javnim nabavkama, kojeg će parlamentarci uskoro razmatrati, trebao bi pomoći firmama i poštenim ugovornim organima.
- Novi zakon predlaže benefite za organe koji besplatno objave dokumentaciju na svojoj stranici. Oni mogu skratiti vrijeme primanja ponuda za pet dana. Tako ih stimulišemo da ne naplaćuju dokumentaciju – kaže Fočo.
Naši sagovornici kažu da se već primijeti trend pojeftinjenja dokumentacije pa je lakše i vidjeti ko na dokumentaciji zarađuje ili pokušava zloupotrebiti nabavku. Žurnal donosi pregled nekih od najradikalnijih primjera nerealnih troškova dokumentacije domaćih institucija.
{szakitable filter="table" zebra="#eef" width="800"}
IME ORGANA | CIJENA PO LOTU | BROJ LOTOVA | UKUPNO |
---|---|---|---|
JZU Dom zdravlja Živinice | 50 KM | 29 | 1450 KM |
Republička uprava za geodetskei imovinsko-pravne poslove Banja Luka | 600 KM | 1 | 600 KM |
Šumarski fakultet univerziteta u Sarajevu | 300 KM | 1 | 300 KM |
Općina Kreševo 200 KM | 200 KM | 1 | 200 KM |
ŠPD "Unsko-sanske šume" d.o.o. Bosanska Krupa | 40 KM | 23 | 920 KM |
ŠDP “Unsko-sanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa | 40 KM | 8 | 320 KM |
Javno preduzeće Elektroprivreda BiH dd Sarajevo | 190 KM | 1 | 190 KM |
Opština Pale-Prača | 200 KM | 1 | 200 KM |
Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo | 300 KM | 1 | 300 KM |
Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo | 300 KM | 1 | 300 KM |
Zavod za transfuzijsku medicinu Republike Srpske | 300 KM | 1 | 300 KM |
Ministarstvo prosvjete i kulture | 1000 KM | 1 | 1000 KM |
Općina Odžak – 50 KM po lotu | 50 KM | 7 | 350 KM |
Opština Vukosavlje | 150 KM | 1 | 150 KM |
Opština Pale-Prača | 200 KM | 1 | 200 KM |
MUP Bihać-Uprava policije Bihać | 50 KM | 9 | 450 KM |
Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH Sarajevo | 150 KM | 1 | 150 KM |
Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo | 300 KM | 1 | 300 KM |
Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo | 300 KM | 1 | 300 KM |
{/szakitable}
(zurnal.info)