Analiza dnevnika:NAPADI NA MEDIJE: Kad zakaže solidarnost
JEDINA SLOBODNA TERITORIJA

Copy / paste

NAPADI NA MEDIJE: Kad zakaže solidarnost

Mediji moraju otvoriti debatu o slobodi govora, ali i o radu policije i tužilaštava kako bi građani razmislili i donijeli odluke. A pred nama jeste godina u kojoj ćemo donositi velike odluke. Mediji imaju povijesnu priliku povesti debatu koja možda može donijeti neke promjene

NAPADI NA MEDIJE: Kad zakaže solidarnost

Vijest o upadu policije u redakcije portala Klix trajala je za većinu elektronskih medija jedva dva dana. U ta dva dana, osude i zgražanje smjenjivali su se sa pokušajima skretanja pažnje sa pravog problema, uvlačenjem u vječne nacionalističke šablone (insistiranje na pitanju otkud policija iz Republike Srpske je pokušaj politizacije ako se zna da je nalog izdat u Sarajevu i da je akcija rađena u saradnji sa snagama iz Federacije).

Sa još manje pažnje su  mediji izvještavali o napadu na novinare portala Tačno.net, a oni koji jesu, nisu povezali dva incidenta. Gotovo nezapaženo prošao je poziv direktorice Vijeća za štampu upućen medijima za bojkot “vlasti i institucija” koje podržavaju zastrašivanje medija. Ni u jednom ni u drugom slučaju – barem u programima BHT-a i Hayata – nije bilo jasnog povezivanja ove informacije s ranijim napadima i pritiscima na medije. Ili ako je bilo, to je urađeno ovlaš, bez dublje analize i ulaženja u problem.

Da su ovakve situacije moguće, naslućuje se već odavno. O zastrašivanju medija početkom decembra pisao je i britanski ambasador u BiH u svom blogu (http://blogs.fco.gov.uk/edwardferguson/2014/12/05/freedom-of-the-media/). Samo nekoliko sedmica prije ovih napada održana je konferencija za novinare na kojoj se govorilo o problemu različitih pritisaka na medije. Dostupna je i informacija o sudskim tužbama protiv medija (samo Oslobođenje ih ima oko 100, Slobodna Bosna više od 60 trenutno), koje se koriste kao pritisak na medije.

Ostalo je zaboravljeno i da je jedan novinar u septembru 2014. dobio sudski spor protiv jednog zvaničnika zbog napada u javnosti. Za to je platio samo 100 maraka. U trenutku napada, uz njega je stajao federalni premijer čiju su izjavu kojom je osudio pritiske i napade na novinare mediji požurili da prenesu ovih dana.

Već nakon dva dana u medijima ni riječi više nije bilo niti o upadu policije, niti o ugroženim medijskim slobodama. A mogli su pratiti šta se dešava nakon upada u Klix i napada na novinare Tačno.neta, držati javnost informisanom, ali i izvršiti pritisak na nadležne te konačno pokazati solidarnost s kolegama na konkretan način.

U teoriji stoji da medijske slobode jačaju građanske slobode. Slobodni, o politici neovisni i pluralistični, i, naravno, profesionalni mediji imaju centralno mjesto u demokratiji. Uloga medija je da kroz svoje izvještaje prate rad svih nivoa vlasti te tako osiguraju transparentnost i njihovu odgovornost. Svojim izvještajima, otvarajući za javnost bitne teme, mediji treba da potiču javne rasprave. Sloboda govora je osnovni princip za informisanu i otvorenu debatu. Slobodni i profesionalni mediji imaju moć da ljude “naoružaju” informacijama, dajući im tako ono što im je najpotrebnije za donošenje odluka, pored ostalog i odluke o tome kome će dati svoj glas na izborima.

Sve to piše u teoriji, a svega toga nema u Bosni i Hercegovini. U ovom slučaju, mediji moraju otvoriti debatu o slobodi govora, ali i o radu policije, tužilaštava i institucija te dati javnosti potpune informacije o onom što se dešava kako bi građani razmislili i donijeli odluke. A pred nama jeste godina u kojoj ćemo donositi velike odluke. Mediji sada imaju priliku povesti debatu koja možda može donijeti neke promjene. Da li ćemo je iskoristiti, vidjet ćemo.  Tek je počelo.

Preuzeto sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)