Narod treba da pita - gdje su pare?

Blagajnica Elekroprivrede iz Mostara računovodstvo kompanije vodila je od kuće, u Srbiji su ljekari napravili paralelne liste čekanja za pacijente i propisivali lijekove više nego što je to potrebno, neki su od primjera koje su iznijeli učesnici današnje diskusije o borbi protiv korupcije na konferenciji Zapadni Balkan: progres, stagnacija ili regresija koja se održava u Sarajevu. Jedan od zaključaka učesnika bio je da sve te stvari prolaze nezapaženo i nekažnjeno jer glasači ne pitaju gdje je nestao njihov novac.

Kućno računovodstvo

Moderator diskusije Robert M. Beecrft, bivši američki ambasador, prisjetio se banalnih odgovora uposlenika Elekroprivrede iz Mostara dok su njegove kolege iz OSCE-a istraživale poslovanje ove kompanije tokom njegovog rada u Bosni i Hercegovini 2003. godine.
- Moja kolegica je radila istragu u Mostaru o tamošnjoj Elekroprivredi i kada se vratila rekla da je to bilo nevjerovatno iskustvo u njenom životu – rekao je Beecroft opisujući dalje nevjerovatne odgovore koje je dobijala iz računovodstva ove kompanije poput posljednjih pisanih tragova o poslovanju još iz 1983. godine i brojanju novca kompanije u privatnoj kući jedne od uposlenica: Naučili smo da je linija između javnog i privatnog novca bila mutna.

Govornik Nemanja Nenadić iz Transparency Internationala Srbije kaže da je čitajući naslov konferencije dobio dvije asocijacije na dva konkretna slučaja korupcije u Srbiji. Na jednoj od tamošnjih klinika postojale su paralelne liste čekanja za stanovnike Srbije i strance, koje su primani “preko reda”.
- Bio je to problem motiva jer su lekari imali priliku da dodatno naplate usluge a novac se deelio među osobljem – objasnio je Nenadić i naveo još jedan primjer zbog kojeg je nedavno u Srbiji uhapšeno nekoliko ljekara: Oni su propisivali više lijekova nego što je to bilo potrebno i tačno od određenih proizvođača. Svi su se drugi lekovi nabavljali po takozvanim generičkim imenima ali su oni odlučili da lekove traže od određenih kompanija.

Govoreći o problemu korupcije u Srbiji Nenadić je rekao da “korupcija nastaje tamo gdje postoje i interesi i prilika za nju”.
- Korupcija ugrožava demokratiju. Ona remeti demokratski poredak – rekao je Nenadić i dodao da “lekove protiv korupcije moramo tražiti u transparentnijem i kontrolisanom finansiranju političkih partija, uređenom lobiranju i proveri imovinskog stanja zvaničnika”.

Nenadić smatra da korupcije u zemljama regiona nisu povezane i da porast korupcije u jednoj ne znači porast u drugoj zemlji ali da sve zemlje u regiji imaju zajednički alat za borbu protiv korupcije u pridruživanju EU i usvajanju njenih mjera protiv korupcije.
- Antiokorupcioni zakoni u Srbiji ne bi bili usvojeni bez pritiska izvana – rekao je Nenadić i objasnio da je Srbije završila sa usvajanjem antiokorupcionih paketa ali da i dalje nema presuda za ovaj vid kriminala, navodeći primjer korupcije u obrazovanju za što je u Hrvatskoj već donesena presuda dok se u Srbiji još uvijek vodi sudski proces.

Ugrađivanje u fakturu

Ekonomski analitičar Svetlana Cenić objasnila je, na početku svog energičnog govora, kako je BiH postala jedna od najkorumpiranijih zemalja u Evropi.
- Naša je nesreća što smo imali previše onih koji nisu imali ni vlast ni novac a hteli su oboje – kazala je Cenićeva navodeći primjer pokušaja prebijanja duga između Republike Srpske i Srbije preko privatne firme u vrijeme dok je bila ministar finansija u ovom entitetu: Radilo se o dugu za lečenje i fakturama koje su bile naduvane jer se i za povredu prsta slalo u Beograd.

Dosta kritika Cenićeva je uputila i na račun međunarodne zajednice koja joj je, kaže, prijetila zbog iznošenja detalja o uništavanju zvorničke firme Birač, koja je nedavno dugovanjima “pojela svoj kapital”. Navodeći primjere korupcije u našoj zemlji ona je postavila i pitanje o izgradnji zgrade Vlade RS-a u Banjoj Luci.
- Zašto pepeljare od nekoliko stotina maraka u zgradi u kojoj je zabranjeno pušenje? Pa mi smo napravili sistem u kojem se nagrađuje onaj koji krade. Ako niste krali i čuvali ste svoj ugled onda ste budala a ako ste krali onda ste gospodin – rekla je Cenićeva za koju je od mita za ljekare i policajce važnije govoriti o ukradenim milionima i “ugrađivanju u svaku fakturu”.

Na kraju svog uvodnog izlaganja Cenićeva je dobila duži aplauz zbog prijedloga za borbu protiv korupcije.
- Neko mora objasniti gde su pare ovog naroda. Pa da je voda pojavila bi se u nekom agregatnom stanju, negde bi pale. Hoću da vidim na kom su ostrvu te pare. Moramo naučiti narod da pita gde su pare.

Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala BiH iznio je podatke kako BiH stagnira u posljednjih nekoliko godina iako “smo imali sjajan početak borbe protiv korupcije usvajanjem seta antikorupcionih zakona”.
- To, nažalost, nije bilo održivo jer su odluke bile nametnute. Kako je slabio utjecaj visokog predstavnika tako se urušavao cijeli sistem. Sa ovim stepenom korupcije ne može se provesti niti jedna reforma. Svi procesi u zemlji su utemeljeni na korupciji. Privatizacija, javne nabavke i koncesije su i dalje glavni načini izvlačenja novca – rekao je u svom uvodnom izlaganju Blagovčanin.

On smatra da je međunarodna zajednica licemjerna jer pregovara o reformi pravosuđa sa ljudima koje to pravosuđe istražuje.

Svaki šesti stanovnik planete bio je u prilici da podmiti zvaničnika u posljednje tri godine, podatak je na koji je podsjetio komentator diskusije Doug Drysdale iz farmaceutske kompanije Alvogen. Iz poslovnog ugla, objasnio je Drysdale, izazovno je ulagati u koruptivna društva, posebno za američke kompanije.
- Korupcija za korporacije stvara dva problema: investiranje i rad u koruptivnom društvu – rekao je Drysdale.

Robert Benjamin iz Nacionalnog demokratskog instituta iz Washingtona smatra da “demokratija ne poništava korupciju ali je potiskuje na margine”.
- Korupcija treba postati društveno nepoželjna, ekonomski neisplativa i politički kažnjiva – kaže Benjamin opisujući upravo suprotno stanje od onoga kako se ona doživljava u BiH: Ovdje imate paradoks da Vlada koja ima 75-80 posto stanovika koji je ne podržavaju ponovo pobijedi na izborima.

U otvorenom dijelu diskusije učesnici su bili optimistični o budućoj borbi protiv korupcije iako je BiH imala problema da prikupi osnovne informacije o tome za posljednji izvještaj Grupe zemalja protiv korupcije GRECO, čiji je član.

Ono što bi BiH moglo pokrenuti sa mrtve tačke jeste prva velika presuda za korupciju, smatra Anto Domazet, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koji je kao gost učestvovao u raspravi.
- Nekada nam trebaju godine da usvojimo saznanja ali bi nam prva presuda to omogućila preko noći – rekao je Domazet.

Uključujući se u raspravu, sveučilišni profesor iz Mostara Zoran Tomić je rekao da se nada da borba protiv korupcije nije izgubljena za buduće generacije.
- Zlo bi bilo da propadnu buduće generacije, ako je već naša propala, da one budu koruptivne – rekao je na kraju diskusije Tomić.

(zurnal.info)