I DALJE TRAJE NESTAŠICA LIJEKA METOTREXAT: Naš lijek nije na listi, rekli su nam da nas je previše i da smo "preskupi"

Već mjesecima se oboljeli od reumatoidnog artritisa  i ostalih reumatskih bolesti u BiH suočavaju sa nestašicom lijeka metotrexat. Za njih, ovaj lijek ne nalazi se na esencijalnoj listi i u apotekama ga kupuju. Zbog toga alternative koju im nude zdravstvene institucije – uzimanje lijeka u injekcijama nisu uvijek moguće iz finansijskih razloga. 

U vrijeme ekonomske krize izazvane pandemijom, brojni oboljeli ne mogu priuštiti skuplje alternative i preskaču terapiju. 

Udruženje građana oboljelih od RA i drugih reumatskih bolesti Snaga potvrđuje kako im se već mjesecima javljaju porodice djece koja nemaju lijek. Udruženje privatnim kanalima pokušava osigurati lijek i poslati ga oboljelom. Nažalost, ne uspiju svaki put.

Oboljelih od reumatoidnog artririsa i drugih reumatskih bolesti u BiH je oko 40 hiljada i za zdravstveni sistem i uvrštavanje ovog lijeka na listu jednostavnu je prevelik trošak. Rečeno im je, “previše vas je”.

Na nestašicu lijeka upozoreno je još prije par mjeseci ali problem do danas nije riješen.

Tako je i došlo do situacije da doktori sa Kliničkog centra u Sarajevu kontaktiraju ovo i druga udruženja tražeći da im se dostave lijekovi za liječenje najmlađih pacijenata koji borave na KCUS-u i trebaju metotrexat. Ali lijeka nema ni u bolnici. 

Oboljeli koji imaju nešto lijekova su posljednjih mjeseci primorani čak i da razrjeđuju terapiju. Jedna od članica Udruženja nedavno je poklonila posljednju kutiju lijeka koju je imala dječaku koji nije imao nijednu tabletu. 

Zahvaljujući donacijama proizvođača i prijateljskih udruženja iz susjednih zemalja, Udruženje Snaga uspijeva osigurati manju dozu lijekova koje onda šalju po cijeloj BiH, pojašnjava Alma Serdarević-Stefanišin iz Udruženja.

O tome što posljednjih mjeseci prolaze oboljeli od ove bolesti institucije šute. Nema poziva ni na rješavanje problema sa KCUS-a. Jasno je, ponovit će se sa KCUS-a u sličnim situacijama, da ova ustanova nije nadležna za nabavku lijekova. No treba li se glasnije upozoravati o tome šta se dešava na klinikama ili se to treba svesti na pojedinačne apele ljekara? 

Na činjenicu da je već mjesecima ugrožena opskrba oboljelih ovim lijekom, reagovala je Amela Kuskunović, zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. U inicijativi koju je podnijela traži osiguranje stabilne opskrbe lijekovima u Federaciji BiH:

- Lijekova je sve manje i za djecu koja su oboljela od ovih bolesti. Reumatoidni artritis je teško hronično oboljenje koštanog vezivnog tkiva i sistemskih organa, a sada se oboljeli suočavaju sa nestašicom glavnog konvencionalnog (baznog) lijeka – metorexata. Radi se o lijeku koji koristi oko pet hiljada oboljelih od reumatoidnih oboljenja kao i teško oboljeli od autoimunih bolesti. Pacijenti kažu da su se s ovim problemom susretali i ranije, ali da je on posebno izražen u vrijeme pandemije. Koronavirus, iako prezahtjevan za liječenje i iako je globalni problem, ne može biti izgovor za zapostavljanje bilo kojih pacijenata, a nebriga za nabavku lijekova može se smatrati zapostavljanjem. Osnovne potrebe za liječenje, dakle one potrebe bez kojih životi dolaze u opasnost moraju biti osigurane svima.

Prema informacijama Žurnala, proizvođači lijeka imaju spremne količine koje bi se mogle interventno uvesti u BiH.

Za to vrijeme, institucije skidaju odgovornost sa sebe.

U Federalnom ministarstvu zdravstva za Žurnal kažu da su nadležni samo za uvoz lijekova koji nemaju odobrenje za stavljanje u promet. Za ostale, gdje spade i metotrexat, odgovorna je Agencija za lijekove BiH. U Ministarstvu nemaju podatke zbog čega je došlo do nestašice lijeka. Da bi se našao na esencijalnoj list, kažu, novac treba osigurati Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH putem Fonda solidarnosti. 

Ali odluku o stavljanju na listu donijela je Federalna vlada na prijedlog upravo Federalnog ministarstva zdravstva, pa ovo opravdanje predstavlja tek skidanje odgovornosti sa institucije. 

Zavod zdravstvenog osiguranja FBiH, pojašnjavaju, nema nikakav pravni osnov za nabavku lijeka u indikaciji za reumatoidni artritis, već samo u indikaciji za onkološke pacijente. Zahvaljujući listi koju je predložilo Federalno ministarstvo zdravstva a usvojila Federalna vlada.

Iz Agencije za lijekove BiH Žurnalu nisu uopće odgovorili na pitanje zbog čega se ne omogući interventni uvoz ovog lijeka i zašto je do nestašice došlo. 

Federalno i Kantonalno ministarstvo zdravstva KS pitali smo šta su poduzeli kako bi se kriza na terenu prevladala. U Federalno ministarstvu ponovo su svu odgovornost prenijeli na Agenciju za lijekove. Dakle: ništa. 

U Kantonalnom ministarstvu zdravstva pozvali su se na program koji sa ZZO KS provode za liječenje juvenilnog idiopatskog artritisa i sličnih oboljenja za pacijente do 18 godina, za šta se godišnje izdvaja oko 400 hiljada KM. O tome šta su poduzeli da se trenutna kriza prevlada – ni slova. 

Ignorisali su i pitanje da li imaju podatke o tome koliko je oboljelih u Kantonu Sarajevo, kako bi se stekla predstava koliko ljudi je trenutno u krizi zbog nedostataka lijekova. 

Još 2016. godine Odbor za zdravstvo Predstavničkog doma Parlamenta FBiH tražio je od Ministarstva zdravstva FBiH da prilikom revidiranja liste uvrsti na A-listu lijekove za reumatske bolesti. To se nije dogodilo. 

-U nadi pronalaska mogućnosti dodatnog financiranja za lijekove u cilju poboljšanja kvaliteta i dostupnosti zdravstvene zaštite u Federaciji BiH – napisat će još 2015. ministar Vjekoslav Mandić Udruženju snaga, opširno tumačeći i u celofan motajući činjenicu da njihov lijek nije niti će biti na listi. 

Toliko je napora uloženo u rješavanje problema da četiri godine kasnije lijek ne samo da nije na listi već se teško nalazi i u apotekama. 
(zurnal.info)