EKOLOŠKA UDRUŽENJA UPOZORAVAJU: Ne postoji sigurna razina olova u krvi, iz Zavoda u Zenici obmanjuju javnost

Nakon što je novo testiranje potvrdilo prisustvo olova u krvi kod 111 testiranih osoba iz Općine Vareš, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica saopštio je da su razine olova u krvi kod testiranih Vareš posljedica “industrijskih aktivnosti” i da su “unutar očekivanih granica”. 

Prve informacije o olovu u krvi testiranih stigle su u decembru prošle godine, a na proširenom testiranju iz februara 2026. potvrđeno je prisustvo olova u krvi kod 111 testiranih. 

TROVANJE OLOVOM U VAREŠUSvi analizirani uzorci pozitivni na teški metal

Na tvrdnje Zavoda kako je sve pod kontrolom, te kako nema razloga za paniku reagovala su nevladina ekološka udruženja. Saopštenje Zavoda, smatraju, sadrži niz obmanjujućih formulacija i neutemeljenih ocjena, čime se, slučajno ili namjerno, umanjuje ozbiljnost situacije te javnost i mediji navode na pogrešne zaključke, navodi se u reakciji inicijativnog odbora Ekološke udruge “Opstanak” iz Vareša i Udruženja građana “Fojničani” iz Maglaja, koji aktivno prate slučaj trovanja olovom u Varešu.

Iz Zavoda navode da većina ispitanika ima nivoe olova  koji su unutar očekivanih granica za područja sa industrijskom aktivnošću, dok 16 ispitanika prelazi granicu od pet (5)  μg/dL, a da su sve vrijednosti kod djece su ispod referentne vrijednosti od granice tri i po (3,5) μg/dL.

-Dom zdravlja Vareš nije zabilježio akutne znake trovanja olovom, te i medijalna vrijednost od 1,88 μg/dL ukazuje na to. Cilj ovih ispitivanja i jeste bio da se reaguje prije nego što se pojave bilo kakvi zdravstveni problemi. U skladu sa preporukama mala promjena u dnevnoj rutini (kao što je mokro brisanje prašine i pranje ruku, ishrana bogata kalcijem, željezom i vitaminom C) može drastično smanjiti unos olova kod stanovništva. To su jednostavni, a najefikasniji načini zaštite. Ne govorimo o zarazi ili trovanju već o izloženosti. Cilj svih uključenih institucija je da identifikujemo tu izloženost u ranoj fazi kako bismo je eliminisali. Situacija zahtijeva pažnju i preventivu, ali nema mjesta panici.
 

Ali iz ekoloških udruženja posebno skreću pažnju na formulaciju Zavoda da „većina ispitanika ima nivoe olova koji su unutar očekivanih granica za područja sa industrijskom aktivnošću“: 
-Ovakva formulacija Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica implicira da je prisustvo olova u krvi stanovnika Vareša direktna posljedica rudarskih aktivnosti, jer na području općine Vareš trenutno ne postoje druge značajnije industrijske aktivnosti. Istovremeno, ovakva tvrdnja sugerira da se zabilježene vrijednosti odnose i na profesionalnu izloženost, odnosno da su testirane osobe, ili dio njih, zaposleni u rudniku, što nije tačno. Među testiranima su penzioneri i djeca, a podaci o razinama olova u krvi Varešana zaposlenih u rudniku i pripadajućim postrojenjima nisu javno dostupni. Bez tih podataka nema nikakvog stručnog osnova za tvrdnju da su vrijednosti olova u krvi “očekivane za područja sa industrijskom aktivnošću”.

Uvođenje novih referentnih pragova u izvještaju Instituta, 5 μg/dL za odrasle i 3,5 μg/dL za djecu, bez jasnog navođenja izvora tih pragova i bez pozivanja na važeće domaće propise, smjernice ili metodologiju, dodatni je razlog za zabrinutost, smatraju.

Time se potpuno zanemaruju referentne vrijednosti navedene u samim laboratorijskim nalazima, gdje je granična vrijednost definirana na 28 μg/L, odnosno 2,8 μg/dL. Koristeći više, novo uvedene pragove, Institut značajno umanjuje obim problema i broj osoba s razinama olova u krvi iznad laboratorijskih referentnih vrijednosi.

-Inicijativni odbor Ekološke udruge Opstanak iz Vareša i Udruženje građana Fojničani iz Maglaja ponovo naglašavaju da, prema jasnom i nedvosmislenom naučnom konsenzusu, ne postoji sigurna razina olova u krvi. Posebno su ugrožena djeca, kod kojih i niske koncentracije mogu imati ozbiljne i dugoročne posljedice po zdravlje i razvoj. U tom kontekstu, nužno je naglasiti kako ni pragovi od 3,5 μg/dL i 5 μg/dL ne predstavljaju sigurne granice, već indikatore povećane izloženosti koji zahtijevaju hitnu reakciju.

Pojava i jednog jedinog slučaja s takvom ili višom koncentracijom olova u krvi predstavlja ozbiljan signal za zabrinutost i potrebu za hitnim mjerama:
- Činjenica da je samo u posljednjem testiranju čak 16 osoba imalo vrijednosti iznad tog praga jasno ukazuje da se ne radi o izoliranom slučaju niti o uobičajenoj pojavi, već o ozbiljnom javnozdravstvenom problemu koji zahtijeva hitnu uspostavu koordiniranog odgovora nadležnih institucija na svim razinama vlasti.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u svom saopštenju uopće ne spominje dugotrajnu izloženost olovu, koje se taloži u organizmu, niti navodi da ovi nalazi predstavljaju samo presjek trenutnog stanja, u kratkom zimskom periodu. Ključno pitanje ostaje bez odgovora: koliko dugo su stanovnici Vareša izloženi ovom teškom metalu i kakve su kumulativne posljedice takve izloženosti? 

Od Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica zahtijevaju potpuna transparentnost i objavu cjelovitih rezultata u anonimiziranom obliku, uključujući pojedinačne izmjerene vrijednosti, osnovne demografske pokazatelje (dobne skupine i spol), bez navođenja osobnih podataka, kao i jasno navođenje izvora i metodologije korištene za interpretaciju rezultata: 

-Javnozdravstvena komunikacija mora biti precizna, nedvosmislena i utemeljena na nauci i zakonima, a ne na neodgovornim, neprofesionalnim formulacijama koje, namjerno ili nenamjerno, relativiziraju stvarno stanje i rizike na koje nalazi nedvosmisleno ukazuju. Budući da je mnoštvo zdravstvenih stručnjaka konstatiralo da se u slučaju Vareša radi o hroničnoj izloženosti olovu, odnosno hroničnom trovanju, te da uzrok još uvijek nije jasno utvrđen, tvrdnja da je sve “unutar očekivanih granica” trebala bi, u najmanju ruku, rezultirati ostavkama odgovornih, kako u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, tako i u ministarstvu nadležnom za njegov rad - zaključuju u svojoj reakciji inicijativni odbor Ekološke udruge “Opstanak” iz Vareša i Udruženja građana “Fojničani” iz Maglaja.

(zurnal.info)