- Po ko zna koji put, ostvarenje svojih ličnih interesa ili interesa političkih elita bilo je nauštrb dobrobiti građana koji s pravom očekuju od svojih predstavnika da rade na tome da im osiguraju adekvatnu sigurnost i omoguće ekonomski prosperitet cijele zemlje, kazao je on.
Dr. Kržalić navodi da su zvaničnici zemalja članica NATO-a poslali jasnu diplomatsku poruku da su zadovoljni pozitivnim nagovještajima o postizanju političkog konsenzusa o rješavanju vojne imovine, ali da ne nasjedaju više na neodgovorne političke igre domaćih zvaničnika, te umjesto deklarativnih poteza očekuju praktične korake na implementaciji dogovorenog sporazuma o transferu vojne imovine na državu.
- Političari u Bosni i Herecegovini sada imaju veliku moralnu i društvenu obavezu poduzeti sve što je nužno da bi se sadašnje "ne" iz NATO-a, do septembra kada se službeno daje saglasnost za odobravanje Godišnjeg nacionalnog programa MAP-a pretvorilo u "da", istaknuo je.
U tom cilju i Samit u Čikagu iskorišten je kao koncept "osnaživanja", kojim se nastojalo uticati na bosanskohercegovačke vlasti da u što kraćem roku ispune preuzete obaveze za članstvo u MAP-u, a zauzvrat NATO ostaje pri politici "otvorenih vrata" za zemlje regiona koje ispune potrebne uvjete za punopravno članstvo.
- Očigledno je da je jedan suštinski razlog doprinio da Bosna i Hercegovina nije dobila MAP: transfer vojne imovine na državu. Forsirajući različite stavove o raspodjeli državne imovine, onemogućava se izabranim predstavnicima da racionalno pristupe rješavanju ovog pitanja. Ustvari, ovakvim potezima političari otvaruju prostor za sebe, izjašnjavajući se za jednu stranu, a odbijajući drugu, stvarajući tako lažnu metu na kojoj oni mogu da ispolje svoja "evroatlantska nastojanja", tvrdi dr. Kržalić.
Pitanje ulaska u MAP i NATO spada u širi kontekst reformi i promjena, kojima će se konačno izvesti probražaj društva i stabilizacija regiona. Dr. Kržalić zato ističe da na kraju političari trebaju da znaju da samo članstvo u MAP-u nije jedini cilj, već svi oni efekti koji ga prate i koji će se osjetiti u većini segmenata društva.
- Umjesto trenutnog stavljanja ličnog interesa ispred društvenog te stalne deklarativne podrške evroatlantskom procesu, izabrani predstavnici treba da pređu s riječi na djela, odnosno da ispune preuzete obaveze i razviju demokratski dijalog u demokratskim institucijama BiH o pristupanju NATO-u, u kome bi se baratalo činjenicama, a ne parolama zaštite nacionalnih interesa obojenih ličnim interesima, kazao je Feni dr. Armin Kržalić, projekt-direktor Centra za sigurnosne studije.
(Fena)
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.