Neophodni kao hljeb ili “uhljebljeni”

- Insistiraću na tome da saznam koliko je takozvanog nepriznatog kadra u zdravstvenim ustanovama, jesu li to medicinski ili nemedicinski radnici, ko je i zašto je primljen, ako treba i poimenično - kaže u razgovoru za Žurnal ministar zdravstva Kantona Sarajevo, Zlatko Vuković.

Na ministarsku je poziciju, prije dva i po mjeseca, došao s mjesta v.d. direktora Klinike za otorinolaringologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Ista je pitanja svojedobno postavljao i sa pozicije predsjednika Sindikata Kliničkog centra, ali “prave odgovore nikad nije dobio”.

RAZLIKA IZMEĐU PRIZNATIH I DRUGIH

“Priznatim kadrom” smatraju se uposlenici zdravstvenih ustanova čije je radno mjesto utvrđeno prema sistematizaciji Zavoda za javno zdravstvo i za koje se doprinosi plaćaju iz Fonda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. U “nepriznati kadar” ubrajaju se ostali – uposlenici koje je, u stalni radni odnos ili na određeno vrijeme, primio direktor ili management zdravstvene ustanove iz čijih se prihoda izdvaja novac za njihove plaće i doprinose.

- Klinički centar i Javna ustanova Dom zdravlja KS barataju ciframa od po otprilike 600 uposlenika koji su “nepriznati kadar”. Ne vjerujem da bi i jedan direktor ili menadžer primio toliko ljudi “viška”, tako da određena potreba sigurno postoji. Međutim, u slučajevima gdje je zaista riječ o višku kadrova novac se jedva namiče, finansiraju se na račun “priznatog” kadra, ne plaćaju se računi, dolazi do hiljadu problema...- govori Zlatko Vuković i dodaje: - Važno je otkloniti ružne priče o zdravstvenim ustanovama. Ne kažem da nije bilo svega, ali hajde da podvučemo crtu. Borimo se za svako radno mjesto, da ljudi budu zaposleni. Ali neka da to bude na transparentan, redovan način, da budu izabrani najkvalitetniji ljudi. Pričamo o korupciji. Ako dvije osobe konkurišu na isto radno mjesto a ja primim onu koja je slabije kvalificirana samo zato što joj , recimo, poznajem roditelje, premda to učinim bez ikakve materijalne koristi – za mene je i to je korupcija, objašnjava ministar Vuković, dodajući da “u privatnoj praksi nema viška kadrova, jer privatnici zapošljavaju samo najkvalitetnije ljekare koji su u stanju zaraditi za svoju plaću i doprinose, plus ostvariti profit “.

Važno je, smatra, naglasiti da sistematizacija radnih mjesta zdravstvenih radnika u kantonu Sarajevo, premda najkvalitetnija u FBiH, ima brojne nedostatke. Tako se prema sistematizaciji čini da na svaka četiri hospitalizovana pacijenta dolazi jedan liječnik dok je u praksi, nerijetko, jedan zadužen za po šezdesetak bolesnika. Ministar Vuković ističe da bi posebnog obzira trebalo imati prema medicinskim radnicima koji su tokom rata svakodnevno iscrpljujuće radili:

- Ti ljudi su “izraubovani” i ne mogu više davati svoj puni doprinos. Medicinska sestra u svojim šezdesetim, koja je zapamtila rat, neimaštinu, sve što nas je snašlo i koja je radila non-stop, ne može raditi jednako kao sestra u svojim dvadesetim. U JU Dom zdravlja, mjesečno oko 400 uposlenika bude na bolovanju, što je ogromna cifra u odnosu na ukupan broj zaposlenih. S druge strane, u kantonu imamo ambulante u koje dnevno dođe po pet-šest pacijenata a ljekari rade u dvije smjene i direktor im ne može narediti da rade, recimo, od 10 do 18 sati, kako bi pokrili obje smjene. Zatim, postoje komisije koje domovi zdravlja moraju imati ali u njima ne mora sjediti deset članova već pet. A postoje i komisije koje nisu neophodne – objašnjava kantonalni ministar zdravstva, ističući da su to načini uštede kojima se pacijent ne zakida “ni za milimetar” u pogledu lijekova, opreme, edukacije kadra...

CURENJE NOVCA

Naglašava da se, inače ograničenim, finansijskim sredstvima mora racionalno raspolagati te da novac ne smije da “curi”.

- Prva stvar koja se pacijentu mora pružiti je osjećaj sigurnosti, to govorim iz srca. Ljekar sam već 30 godina. U rat sam ušao kao direktor klinike, radio u Sarajevu i Mostaru cijelo vrijeme, jer sam rođeni Mostarac. Imam stan koji sam naslijedio od oca, auto staro devet godina, dobar i pristojan život. Nisam imao ambicija, materijalnih ili ličnih, da dođem na ovu poziciju. Znao sam da je stolica dosta vruća, znao sam da je vrijeme vrlo loše kao i mikrofinansijsko i makrofinansijsko okruženje ali mislio sam da se neke stvari moraju napokon zaustaviti. Znam da će se kod tog zaustavljanja razviti manji “rat” koji može i mene odnijeti (smijeh) ali i da me sutra vrate u Klinički centar ja bih fino otišao kao da ništa nije bilo – ističe ministar Vuković.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu:

“Nepriznatih” 374 uposlenika

Magazinu Žurnal je iz press-službe KCUS-a stigao odgovor na pitanje koliko je “nepriznatog kadra” u toj ustanovi ali nije rečeno da li se radi o medicinskim ili nemedicinskim djelatnicima. Najavu ministra zdravstva o “češljanju” nepriznatih uposlenika nisu komentirali.

- Na dan 31.12.2010. u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu ukupno je zaposleno 3.445 zaposlenika. Od tog broja, Zavod zdravstvenog osiguranja finansira 3.071 zaposlenika a 374 zaposlenika (“nepriznati kadar od strane ZZO KS”) finansiraju se iz drugih sredstava...

Od ukupnog broja zaposlenih 280 ih radi na određeno vrijeme, uključujući i dva pripravnika koje finansiraju Vlada i Ministarstvo zdravstva KS. Zapošljavanje se vrši na osnovu iskazane potrebe od strane klinika i službi Kliničkog centra, raspisivanjem javnog oglasa ili posredovanjem Zavoda za zapošljavanje KS a u skladu s Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

U 2010. godini došlo je do povećanja broja priznatih finansiranih uposlenika s 3.045 na 3.071 što je 26 novih uposlenika i to: Tri laboratorijska tehničara (klinička patologija i citologija), 20 medicinskih sestara i tri čistačice.

Prema godišnjem finansijskom obračunu za 2010. KCUS je ostvario ukupan prihod od 186.818.363 KM. Od toga, ostvarena je dobit od 134.719 KM. Ukupan prihod za 2010. veći je za jedan posto u odnosu na godinu ranije, ali za dva posto manji od planiranog.

 

Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo:

Viška nema, baš naprotiv

Prema odgovorima koje smo, na ista pitanja, dobili iz Službe za odnose s javnošću JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, čini se da “nepriznatog kadra” u ovoj ustanovi nema:

- U JU Dom zdravlja KS priznata su 1.653 uposlenika i ta brojka u potpunosti je nedostatna za normalno funkcionisanje ovako velikog zdravstvenog sistema u čijem se sastavu nalazi devet domova zdravlja i 75 ambulanti porodične medicine...Da JU Dom zdravlja nema višak već naprotiv, manjak kadra, potvrđuju i podaci koji govore da porodičnoj medicini nedostaje još 36 timova. S obzirom da je jedan tim, prema normativima, sastavljen od doktora, medicinske i patronažne sestre, matematičkom računicom konstatujemo da samo u ovom segmentu nedostaje još 108 zdravstvenih profesionalaca – navodi se u odgovoru. Dodaju da bi im trebalo i 17 radiologa, 34 rentgen-tehničara te 120 patronažnih sestara i tehničara. U JU Dom zdravlja tvrde da im “nedostaje još 50 posto kadra, kako bi pratili trend efikasne i sveobuhvatne zdravstvene zaštite”.

- Takođe ističemo da, zbog veličine i složenosti sistema naše ustanove te ljudskog faktora (200 teško oboljelih radnika i 120 invalida s preko 60 posto invaliditeta), van stroja JU Dom zdravlja KS u prosjeku bude 411 zdravstvenih profesionalaca, što se naročito pojačava u toku ljetnjeg perioda.

U takvim okolnostima, sistem je na rubu održivosti i opstaje zahvaljujući nadljudskim naporima svih uposlenika. Dakle, jedno je život i rad na terenu s pacijentima a sasvim drugo život u krutim administrativnim okvirima gdje se kompletna situacija pokušava gledati kroz brojke koje, po svemu sudeći, ne prate aktuelno stanje i narasle potrebe stanovništva za zdravstvenom zaštitom u Kantonu Sarajevo. Nema kvalitetne zdravstvene zaštite bez angažmana profesionalnog kadra a nabavka nove opreme uz zanemarivanje ljudskog faktora ne znači ništa,” stoji u odgovoru iz JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

(zurnal.info)