Novac namijenjen rješavanju problema Roma troši se na “besplatne” vakcine i kurseve o pranju zuba

Romi su najbrojnija, ali i najugroženija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini. Položaj Roma na ovim prostorima nikada nije bio dobar, a tako je ostalo i do dana današnjeg. Romi se najmanje školuju, najsiromašniji su, najmanje ih ima stalno zaposlenje…

GDJE JE NOVAC

Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini ima skoro 80. 000 Roma. Prema ranijem istraživanju Društva za ugrožene narode BiH, 90 posto Roma nema zdravstvenu zaštitu, njih 80 posto nema nikakvu kvalifikaciju, 70 posto ne može osigurati životnu egzistenciju bez socijalne pomoći koja je neredovna, dok je čak 60 posto Roma nepismeno.

Savjet ministara Bosne i Hercegovine je u julu 2008. godine usvojio Akcioni plan za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite. Tada je donesena i odluka o pristupanju Bosne i Hercegovine programu Dekada inkluzije Roma, koja je i zvanično potpisana u septembru 2008. godine. Sve to trebalo je da poboljša položaj romske zajednice, kako u cijeloj državi, tako i u entitetima. Pomaka je, međutim, malo.

Republika Srpska ni po jednom akcionom planu, kao ni po bilo kojem pitanju, nikad do sada nije ispunila finansijske obaveze niti pomogla u rješavanju problema ove populacije. Saradnja sa opštinskim i entitetskim vlastima je relativno dobra, ali sve ostaje samo na obećanjima. Više se sredstava izdvaja u opštinskim budžetima, naprimjer za azil za pse, nego za romsku nacionalnu manjinu, rekao je za „Žurnal“ predsjednik Saveza Roma Republike Srpske Saša Mašić.

On kaže da su akcioni planovi iz ove tri oblasti djelimično sprovedeni, s tim da se još kaska kada je u pitanju Akcioni plan za stambeno zbrinjavanje Roma.

Još uvijek nisu implementirani projekti iz 2010. godine, a uskoro bi trebao biti objavljen i novi javni poziv. Iako Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH prikazuje u svojim izvještajima jako veliki broj napravljenih i adaptiranih stambenih jedinica, stanje na terenu se drastično razlikuje, pojasnio je Mašić.

KAKO PRATI ZUBE

Prema njegovim riječima, slična situacija je i kada je u pitanju Akcioni plan za zapošljavanje Roma. Sredstva za te namjene, kako je istakao, potrošena su, ali je novac dodjeljivan i neromskom stanovništvu, kao i socijalnim slučajevima koji nisu u mogućnosti da pokrenu mali biznis. Sve u svemu, pare su nenamjenski utrošene.

Razlog netransparentnom dodjeljivanju sredstava jeste taj što u Komisiji, koja dijeli grantove, nema romskog člana, te zato što ne posjeduju informacije da li je neko zaista Rom ili ne, i u kakvoj se socio-ekonomskoj situaciji nalazi, naveo je Mašić.

Akcioni plan za zdravstvenu zaštitu Roma u RS ima jako malo sredstava, ali se i ona ne troše namjenski. Apsurd je što je taj novac potrošen za imunizaciju romske djece, koja je za sve ostale građane besplatna, pa ispada da je jedino Romi plaćaju.

Osim toga, novac je potrošen i na radionice na kojima se romska djeca uče kako prati zube i slično. Prijedlog Saveza NVO Roma RS je bio da se ta sredstva preusmjere na kupovinu lijekova za hronične bolesnike ili za plaćanje pregleda za socijalno ugrožene osobe i starije osobe. Taj prijedlog nije uvažen, pa smatramo da je po pitanju ovog Akcionog plana učinjena velika diskriminacija Roma, ocjenio je Mašić.

Mašić kaže da u Republici Srpskoj 90 posto romske djece pohađa osnovne i srednje škole, ali upozorava da će se ovaj broj drastično smanjiti zbog velikog broja romskih porodica koje zbog sveopšte socio-ekonomske situacije odlaze iz zemlje u potrazi za boljim životom. Stanje u Bosni i Hercegovini je teško. Za Rome još teže, jer su i dalje žrtve predrasuda i zato što su izloženi raznim oblicima diskriminacije, posebno prilikom traženja posla.

(zurnal.info)