Višak od 511 radnika:Novac za reagense i konce otišao na plate nepriznatih uposlenika

Istražujemo

Novac za reagense i konce otišao na plate nepriznatih uposlenika

Novac za reagense i konce otišao na plate nepriznatih uposlenika

Dok su građani Sarajeva prošle zime, a zatim i početkom proljeća počesto uzaludno obilazili domove zdravlja u kantonu u potrazi za reagensima, nadležni su ih uvjeravali kako je problem u recesiji. Brojni će se sjetiti kako su u tom periodu, i to ne prvi put, zbog nedostatka reagensa, konaca i osnovnog pribora u domovima zdravlja uslugu morali platiti u privatnim ustanovama:

“Osnovni problem je hronični nedostatak novca. Recesija je, sve je poskupilo, a novac koji Zavod zdravstvenog osiguranja izdvaja za nabavku materijala isti je već godinama. Istovremeno, broj pacijenata raste – u 2010. urađeno je 150.000 pretraga više u odnosu na godinu ranije”, rekao je tada za Žurnal portparol JU Dom zdravlja KS-a. Trebalo je izgleda sačekati revizorski izvještaj kako bi se potvrdile sumnje – novca je bilo, ali je način na koji je trošen itekako sporan. Nije rastao samo broj pacijenata nego i broj od strane Zavoda nepriznatog kadra.

“Ugovorom o pružanju zdravstvene zaštite osiguranicima Kantona Sarajevo za 2010.godinu potpisanim od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo i JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, utvrđene su naknade za usluge zdravstvene zaštite, kao i broj finansiranih zaposlenika od 1.653. Na dan 31.12.2010. godine u JU Dom zdravlja bilo je zaposleno 2.164 radnika, što je za 511 više u odnosu na Ugovorom utvrđeni broj zaposlenika”, stoji u izvještaju federalnih revizora za JU Dom zdravlja KS.

Zbog tih 511 uposlenika više sredstva za materijalne troškove velikim dijelom preusmjerena su na plate i naknade za finansiranje upravo tog viška uposlenika. Građani osjete na svojoj koži, a revizori potvrđuju, finansiranje Ugovorom nepriznatih radnika “u konačnici može imati uticaja na kvalitet pruženih zdravstvenih usluga”. Tako su i regresi, topli obroci i različite naknade uplaćivane za nepriznati kadar, što je ustanovi stvaralo dodatne obaveze koje su se onda namirivale iz novca za materijalne troškove.

Zanimljivo je da mjesečno sa radnog mjesta u domovima zdravlja po raznim osnovama odsustvuje prosječno 400 zaposlenika!

Revizija je utvrdila i da su naknade članovima Upravnog i Nadzornog odbora isplaćivane u skladu sa odlukom generalnog direktora Doma zdravlja i iznosile su 900 KM (neto) za članove i 1200 KM (neto) za predsjednika:

“Ova Odluka nije u skladu sa čl. 64 Zakona o zdravstvenoj zaštiti niti čl.26 Statuta Doma zdravlja kojima je regulisano da osnivač (Vlada kantona na prijedlog Kantonalnog ministra zdravstva) donosi odluku o visini naknada članovima Upravnih i Nadzornih odbora koje je Vlada imenovala. Također moramo istaknuti da je veći dio godine (do osmog mjeseca 2010.godine) Upravni odbor radio sa četiri člana iako je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano da ima pet članova. Petog člana Upravnog odbora nije imenovala Vlada Kantona Sarajeva.”

Također, prilikom odabira banaka za obavljanje bankarskih usluga za 2010. godinu nije proveden postupak utvrđen Zakonom o javnim nabavkama BiH.

Budžet Ustanove u 2010. bio je 51 i po milion KM a skoro 47 miliona otišlo je na plate i troškove zaposlenih.

(zurnal.info)