Novi budžet, veće plate

Zaposleni u federalnoj administraciji imaju razloga da se raduju novoj godini, jer je u budžetu FBiH za 2013. godinu za plate i naknade zaposlenih izdvojeno više novca nego u 2012. godini. To što se političari na sve strane zaklinju u štednju i smanjenje javne potrošnje očigledno se ne odnosi na plate administracije.

Budžet FBiH za 2013. od 2,21 milijardi maraka, u odnosu na budžet za 2012. godinu povećan je za 10,7 posto, odnosno za 215 miliona maraka, prvenstveno zbog povećanih izdvajanja za otplatu prispjelih dugova.

Istovremeno, u 2013. godini ukupan trošak za plate zaposlenih u federalnoj administraciji iznosiće 237,8 miliona maraka, što je za 5,3 miliona maraka ili 2,3 posto više nego u 2012. godini.

Bruto plate i naknade zaposlenih čine 10,7 posto ukupnog budžeta FBiH za 2013. godinu a kada se platama dodaju i troškovi materijala i usluga ukupan trošak federalne administracije drastično se povećava.

Za razliku od 2012. kada je za troškove materijala i usluga izdvojeno 63 miliona maraka, u 2013. godini za ovu stavku biće potrošeno 93 miliona maraka, što je povećanje od 47,6 posto. Tako će federalna administracija u 2013. godini, kroz troškove plata i materijalne troškove ukupno koštati porezne obveznike 330,9 miliona maraka, što je 15 posto ukupnog budžeta za 2013. godinu.

Stiglo vrijeme vraćanja kredita

Zanimljivo je da je ovaj ukupan trošak federalne administracije u 2012. godini, iako u apsolutnom iznosu manji za 35,4 miliona maraka, također predstavljao 15 posto ukupnih budžetskih rashoda, jer je i ukupan budžet bio manji. Tako se nameće zaključak da se federalna administracija rukovodi vrlo jednostavnim pravilom, koliko god ima novca u budžetu, njihovo je 15 posto, a za ostalo ćemo vidjeti.

Federalni činovnici nisu jedini koji bez obzira na visinu budžeta prvo podmiruju svoje potrebe. Povjerioci, pogotovi inostrani, imaju apsolutni prioritet, kada se radi o zahvatanju novca iz budžeta.

Teret otplate dugova u 2013. značajno se povećava, jer je došlo vrijeme da se vraća novac koji je pozajmljen, i potrošen, u prethodnim godinama.

Ukupno za vraćanje dugova i pratećih kamata iz budžeta FBiH u 2013. godini biće izdvojeno 791,4 miliona maraka, što je 35,7 posto ukupnog budžeta. U odnosu na prethodnu godinu ovo je stavka veća za 147 miliona maraka, što je povećanje za 22,8 posto.

Lavovski dio ukupnih troškova za otplatu duga čini vraćanje ino duga sa kamatama, na koji se odnosi 508,3 miliona maraka , šta je u odnosu na 2012. godinu povećanje od 223 miliona ili 78,4 posto više.

Sada na naplatu prispjeva kredit koji je BiH dobila od MMF-a tokom 2009. i 2010. godine, kao dio tadašnjeg stand.by aranžmana, koji je neslavno propao, nakon što je BiH povukla 800 miliona maraka od ukupno odobrenih 2,4 milijarde maraka.

MMF dao, MMF uzeo

Tadašnja Vlada FBiH bila je presretna, jer je novcem od MMF-a zakrpljen budžet u izbornoj, 2010. godini, dok se nisu previše zamarali razmišljanjem kako će se taj novac vratiti nakon isteka trogodišnjeg grace perioda. Tri godine brzo prođu, a MMF je došao po svoje pare.

Naravno, aktuelne vlade u BiH problem su riješile tako što su ponovo uzele kredit od MMF-a, da bi vratile onaj stari, i time efektivno za dodatne tri godine prolongirale vraćanje inicijalnog duga MMF-u, također se nadajući da će za tri godine nego drugi razbijati glavu kako da vrati ovaj dug, plus ostale dugove koji u međuvremenu prispjevaju na naplatu.

Bez obzira što je budžet za 2013. veći za 213 miliona maraka, odnosno 10,7 posto u odnosu na budžet iz prethodne godine, ostali korisnici budžetskog novca neće osjetiti ovo povećanje. Nakon što se podmire administracija i povjerioci, ostalim korisnicima praktično na raspolaganju ostaje ista suma novca kao i u prethodnoj godini.

Pola budžeta za plate, troškove i otplatu dugova

Ono što postaje očigledno je da primarna funkcija budžeta FBiH postaje otplata dugova, i obezbjeđivanje egzistencije federalnoj administraciji. Od 2,21 milijarde maraka budžetskih rashoda u 2013. godini, polovina novca, odnosno 50,7 posto odlazi na vraćanje dugova, i plate i materijalne troškove administracije.

Poseban problem je što budžet za 2013. godinu, kao uostalom i budžeti za nekoliko prethodnih godina, nisu pravljeni na bazi realnih prihoda, već na bazi spiska želja budžetskih potrošača.

U budžetu nedostaje 418 miliona maraka

Dok su se budžetski rashodi nekako uspjeli zaustaviti na 2,21 milijardi maraka, ukupni realni budžetski prihodi su znatno manji, 1,79 milijardi maraka. To znači da novu godinu FBiH počinje sa rupom od 418 miliona maraka, što je 18,9 posto ukupnog budžeta. koja će se morati pokriti novim zaduživanjem. Vlada FBiH računa na novac od MMF, Evropske komisije i novo zaduživanje na domaćem finansijskom tržištu, kako bi pokrila planirani budžetski deficit.

Realni budžetski prihodi u 2013. godini planirani su vrlo optimistično, jer se Vlada FBiH nada da će ovi prihodi biti za 17 posto, odnosno 263 miliona veći nego prethodne godine, što i nije baš tako izvjesno, ima li se u vidu ukupna ekonomska situacija koja ne djeluje ohrabrujuće.

Ovoga su po svemu sudeći svjesni i u Vladi FBiH, ali im je bilo od presudne važnosti da budžet bude usvojen do 8. decembra, što je bio uslov MMF-a da BIH dobije sledeću tranšu kredita. Tako je već prilikom usvajanja budžeta najavljeno da će početkom 2013. uslijediti rebalans budžeta, što bi moglo dovesti do kresanja budžetskih troškova, u zavisnosti koliko realno bude novca u budžetu.

Teoretski, rebalans bi mogao značiti i povećanje planiranih rashoda, ukoliko se nekim čudom u budžet počne slivati znatno više novca od planiranog. Ipak, ova optimistična varijanta prije spada u domen naučne fantastike nego u realnu opciju.

(zurnal.info)