Copy / paste
Novinarsko NE pritiscima i podjelama
Sa Skupštine ovog udruženja, održane na Vlašiću, eho gromoglasnog NE proširen je i na podjele novinara i medija duž entitetskih, političkih i medijsko-tajkunskih crta bojišnice i na neprekidne nasrtaje na BH novinare od onih kojima je kost u grlu opstanak ovog udruženja i njegova posvećenost jednakoj zaštiti kolega u Doboju, Cazinu, Goraždu, Banjoj Luci, Livnu, Sarajevu ili Mostaru… I jedna i druga vrijednost (posvećenost novinarstvu i profesionalna solidarnost) raritetne su "biljke" u ovoj državi (koja puca po svim šavovima), pa su članovi BH novinara presavili list i pokrenuli tri inicijative koje neće nimalo štedjeti državne institucije i organe kada je riječ o zaštiti slobode izražavanja, ljudskog dostojanstva i elementarnih prava novinara.
Prva inicijativa odnosi se na uspostavljenje ombudsmena za medije koji bi bio nadležan za institucionalnu i zakonitu zaštitu slobode izražavanja i sprečavanje svih oblika nasilja nad novinarima i medijima, naročito onih koji dolaze od političara, javnih službenika i/ili državnih organa. "Napadi na novinare i politički pritisci stvaraju atmosferu u kojoj novinari ne mogu dostojanstveno, normalno i kvalitetno obavljati svoj posao", ocjena je članova BH novinara, zbog čega će ovo udruženje zahtijevati od Parlamentarne skupštine BiH poduzimanje zakonskih mjera za formiranje ombudsmena za medije.
Ova inicijativa je, zapravo, odgovor na sve učestalije i brutalnije napade na novinare, koji prolaze nekažnjeno od nadležnih državnih organa, šutnju već postojeće Institucije ombudsmena za ljudska prava i potpunu nezainteresovanost ljudskopravaških organizacija. Primjera za to je bezbroj, a najsvježiji primitivni obračun Milorada Dodika sa novinarkom agencije Beta, na koji su reagirala tek dva novinarska udruženja i jedna organizacija civilnog društva (a nijedna državna institucija), samo je učvrstio namjeru ovog udruženja da državi baci rukavicu u lice i na nju prebaci teret odgovornosti za zaštitu slobode izražavanja jer se na to sama obavezala Ustavom i zakonima, ali i prihvatanjem brojnih međunarodnih deklaracija koje štite slobodu izražavanja i novinare kao građane - uživatelje osnovnih građanskih prava.
Druga oblast u kojoj BH novinari traže hitno "pospremanje" je sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja medijskih poslenika. Činjenica da tek 16% medija u BiH ima formiranu sindikalnu organizaciju ili vijeće uposlenika, najrječitije govori koliko se ovo socijalno pravo poštuje u BiH. Dapače, država - u svim svojim entitetima, kantonima i distriktu pride, odlično je razradila metode zaštite i bogatog budžetskog nagrađivanja medijskih tajkuna, nelegalnih upravnih odbora i poslovodstava, a niti jedan pouzdan i učinkovit mehanizam zaštite medijskih radnika i sprečavanja rada na crno. Kroz akciju "sindikat u svakom mediju", koja kreće koliko sutra, BH novinari će ne samo osvijestiti medijske radnike i natjerati ih da sami sebe štite već postojećim zakonima već će razne inspekcije rada, porezne urede, agencije... koji su također dobili ustavnu i zakonsku ulogu zaštite svih radnika, pa i onih medijskih, staviti pred ozbiljnu dilemu.
Treći odgovor na degradiranje profesije, ponižavanje novinara kao pojedinaca i potpuno politiziranje i rasturanje medijske zajednice, pronašli smo u formiranju novinarskih klubova u lokalnim zajednicama širom BiH. Do sada su formirani klubovi novinara u Banjoj Luci, Zenici, Bihaću, a do kraja godine svoje klubove će imati novinari u još šest bh. gradova. Zamišljeni kao mjesta okupljanja novinara i ostalih aktera civilnog društva, oaze promocije kvaliteta novinarstva i profesionalne solidarnosti, novinarski klubovi su i jedan od načina da se novinari nametnu kao akteri razvoja demokratskih vrijednosti u kojim novinarstvo ima vodeću ulogu, a ne da bude sredstvo njihovog urušavanja po nalogu malih i velikih gazda.
Novinari okupljeni na godišnjoj Skupštini BH novinara, reprezenti više od 600 drugih svojih kolega - članova ovog udruženja, jasno su detektovali ključne prepreke razvoju profesionalnog novinarstva u BiH. Poručili su da sami žele i mogu biti bolji dio ovog društva i da za to preuzimaju svoj dio odgovornosti. Sada je red da država preuze vlastiti dio odgovornosti i vrši ulogu zaštitnika prava svih svojih građana, pa i novinara.
