Novo zaduživanje za krpljenje budžeta

Vlada FBiH savršeno funkcioniše, barem kada se radi o zaduživanju za krpljenje budžetskih rupa. Iako polovica ministara  štrajkuje, sa gnušanjem odbijajući čak i  da se pojave na sjednicama vlade, Vlada FBiH je  27. novembra pozajmila novih 30 miliona maraka, izdavanjem trezorskih zapisa sa šestomjesečnim rokom dospjeća. Uz godišnju  kamatu od 2,02 posto, to znači da će samo na ime kamata biti isplaćeno 300 hiljada maraka.
Time je ukupan iznos za koji se FBiH zadužila na domaćem finansijskom tržištu od početka godine narastao na 207,1 milion maraka, od čega je 90 miliona KM kratkoročno zaduživanje sa rokom vraćanja od šest mjeseci dok je 117,1 milion KM pozajmljen sa rokom vraćanja od tri do pet godina.
Prvobitno je budžetom za ovu godinu bilo planirano da se FBiH zaduži na domaćem tržištu za 290 miliona maraka,  kako bi se pokrili planirani budžetski rashodi, ali je rebalansom budžeta ovaj iznos smanjen na 250 miliona KM, pošto je u međuvremenu pristigla prva tranša kredita od MMF-a.
Rebalansom  budžeta tako je planirano da se u ovoj godini FBiH dugoročno zaduži za 130 miliona maraka kroz emisiju obveznica te dodatnih 120 miliona maraka kratkoročnog zaduženja kroz emisiju trezorskih zapisa, a sve kako bi pokrili ovogodišnji budžetski rashodi.
Za kamate 19,5 miliona KM
Za razliku od drugih oblasti, kod zaduživanja, Vlada FBiH uspješno ostvaruje planirane ciljeve. Do kraja godine tako FBiH ima još prostora za zaduživanje, i to 30 miliona maraka kroz emisiju trezorskih zapisa te 12,9 miliona maraka kroz izdavanje dugoročnih obveznica. 
Praktično, Vlada FBiH je tokom ove  godine  uzimala kratkoročne pozajmice  da bi najprije vratila novac koji je pozajmila krajem prošle  godine.
Kako šest mjeseci jako brzo prođe, ponovo je uzimala nove pozajmice kako bi otplatila stare.Ovaj zatvoreni krug nastavlja se i u sledećoj godini kada na naplatu prispjeva i ovih svježe pozajmljenih 30 miliona maraka.
Kada se radi o 130 miliona maraka koje je ove godine Vlada FBiH pozajmila kroz emisiju dugoročnih obveznica, njihovo vraćanje dolazi na red u 2014., 2015. i 2017. godine.
Tako da se aktuelni ministri ne brinu puno kako će se u budžeti naći novac za ovu stavku, jer tada će to ionako biti nečiji drugi problem, i neki drugi ministri i premijer će morati razmišljati o tome.
U međuvremenu, aktuelna vlada jedino će morati pronaći novac za isplatu kamata, koje se kreću u rasponu od 4,3 do 6,1 posto na godišnjem nivou, što je 6,1 milion KM godišnje, odnosno ukupno 19,5 miliona maraka do konačnog dospjeća  na naplatu obveznica izdatih u ovoj godini.
Kamate na obveznice FBiH tri puta su veće od kamata koje zaračunava MMF na svoj kredit, ali lokalni kreditori, uglavnom banke, imaju jednu veliku prednost – ne postavljaju nikakve uslove i zanima ih samo kamata, i naravno, da im na kraju glavnica buđe vraćena.
Banke ne traže reforme, samo kamatu
Tih 10 -15 miliona maraka razlike u kamati, između kredita MMF-a i pozajmice od domaćih banaka, zanemarljiva je cijena za duševni mir ministara koji su time pošteđeni dodatnih maltertiranja od  strane MMF-a koji stalno dosađuje sa nekim  zahtjevima, smanjite troškove administracije, te usvojite budžet na vrijeme,  napravite reviziju ratnih vojnih invalida i niz sličnih besmislenih zahtjeva.
Nastavak zaduživanja na domaćem tržištu Vlada FBiH planira  i u narednoj godini. U prednacrtu budžeta FBiH za 2013. godinu koji je dostavljen poslanicima Parlamenta FBiH, planirano je da se na ovaj način pokrije 120 miliona  maraka budžetskih troškova, pri čemu bi se izdavanjem dugoročnih obveznica  prikupilo 80 miliona maraka a kroz emisiju izdavanje trezorskih zapisa dodatnih 40 miliona maraka.
Ova bi se računica mogla pokazati preoptimističnom jer polazi od pretpostavke da će u budžet FBiH naredne godine stići i 239,5 miliona maraka od kredita MMF-a, što i nije baš tako izvjesno.
BiH se prije tri godine našla u istoj situaciji i tadašnja vlast se hladno odrekla 1,6 milijardi maraka kredita od MMF-a koji je ostao neiskorišten zbog odustajanja od obećanih reformi.
Ukoliko se domaće političke igre bez granica oko usvajanja budžeta i ostalih reformi obećanih MMF-u nastave, što je lako moguće, FBiH bi mogla ostati bez novca MMF-a planiranog za 2013. godinu ili barem bez njegovog većeg dijela, a zbog iskustva sa prethodnim stand-by aranžmanom sa MMF-om, ova bojazan nije bez osnova .
U tom slučaju Vlada FBiH bi se suočila se neplaniranom rupom u budžetu od gotovo 240 miliona maraka, gdje bi alternativa bila ili kresanje budžetskih troškova u ovom iznosu, što je prilično teško izvodljivo ili bi kredit  od MMF-a  morao biti nadoknađen pozajmljivanjem na domaćem tržištu, emisijom obveznica i trezorskih zapisa.
To znači da bi na domaćem tržištu Vlada FBiH morala pozajmiti mnogo više od planiranih 120 miliona maraka, pod uslovom da bude dovoljno zainteresovanih kreditora voljnih da pozajme novac vladi.
Dugoročno zaduživanje za kratkoročnu korist
Sudeći po dosadašnjem iskustvu, za kratkoročne pozajmice vladi, do šest mjeseci, ne manjka ponude. Kada se radi o dugoročnijem pozajmljivanju, stvari se mijenjaju, interes drastično opada a  kamate višestruko rastu, zbog sumnjičavosti kreditora i njihove bojazni, da li će im novac na vrijeme biti vraćen.
Pri tome, kreditni rejting BiH koji je u kategoriji “smeća” također nije od pomoći, niti uliva dodatno povjerenje u domaće vlade kao dužnike.
Ovo se najbolje vidi iz dosadašnje tri aukcije dugoročnih obveznica FBiH. Za emisiju dvogodišnjih obveznica u vrijednosti od 20 miliona maraka koje je FBiH pozajmila u septembru kamata je bila 4,3 posto godišnje, ali je za 30 miliona maraka sa rokom vraćanja od pet godina, pozajmljenih u junu, kamata već skočila na 6,1 posto godišnje.
I dok se po pravilu kratkoročne pozajmice u vidu trezorskih zapisa uglavnom koriste da bi se premostio trenutan manjak novca u budžetu, dugoročnim obveznicama države se finansiraju kapitalna ulaganja.
U našem slučaju vlade se dugoročno zadužuje da bi pokrila trenutne tekuće troškove, i namjerava da nastavi sa takvom praksom, što nikada i nigdje nije dobro završilo po građane, koji kao porezni obveznici i pune budžete.
Kao konkretan primjer dovoljno je pogledati šta se dešava sa Grčkom, čiji su političari na ovu genijalnu ideju sa konstantim pozajmljivanjem došli mnogo ranije i također vjerovali da je “sve pod kontrolom”. A onda je neko upalio svjetlo.
(zurnal.info)