BiH bi do 2015. za pomoć Romima trebala izdvojiti preko 600 miliona. Za više od 76.000 bosanskohercegovačkih Roma to znači i promjenu dosadašnjeg načina života. Oni će dobiti nove stanove, posao, zdravstveno osiguranje i pomoć prilikom školovanja
Romi su ove godine od države Bosne i Hercegovine trebali dobiti 80 miliona konvertibilnih maraka pomoći, ali još uvijek nisu dobili ni marke, a još od prošle godine čekaju obećana tri miliona. Provedba akcionog plana za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite kasni zbog sporosti Vijeća ministara. Naša država ovim je planom samo za ovu godinu trebala izdvojiti 80 miliona za pomoć Romima, a do 2015. više od 600 miliona.
Sanela Bešić, koordinatorica Romskog informacionog centra, kaže kako ne gaji iluzije da će Romi dobiti puni iznos novca u određenom roku, ali da se napokon počelo sistematski pomagati Romima.
- Ova tri miliona su prva inicijalna kap za ovogodišnju implementaciju. Svi pričaju da je recesija i da nema para. Ali jesmo zadovoljni što postoje barem ova tri miliona - kaže Bešić i izražava svoje nezadovoljstvo radom državnih institucija: Kritikovali smo institucije da je ovaj proces spor od usvajanja akcionih planova do objavljivanja poziva jer je prošla godina.
POŽELJNA DISKRIMINACIJA, ALI POZITIVNA
Poziv za predlaganje projekata za pravljenje stanova Romima objavljen je tek prošlog mjeseca iako je trebao početkom godine.
- Mi već kasnimo četiri godine ali je početak relativno dobar - kaže Maksim Stanišić, nacionalni koordinator za Dekadu, grupi zemalja jugoistočne i centralne Evrope koja želi unaprijediti položaj Roma: To je obećanje državne vlasti da će u narednih deset godina raditi na poboljšanju života Roma u nekoliko segmenata da tu populaciju dovede u ravnopravan položaj sa ostalim stanovnicima BiH.
U septembru prošle godine u Beogradu Nikola Špirić, premijer BiH, je potpisao pristupnu deklaraciju čime je BiH postala punopravna članica Dekadi uključenja Roma 2005-2015.
Stanišić je dalje pojednostavio ciljeve Dekade primjerom da ako u državi imamo 35 posto nezaposlenih onda i među Romima treba biti isto toliko a ne duplo ili tri puta više.
- Romi su dugo godina na marginama i zaslužuju da se to promijeni a to se može samo pozitivnom diskriminacijom - smatra Stanišić.
Romi u BiH, nažalost, dobro poznaju drugu vrstu diskriminacije, onu negativnu. Tako je prije nekoliko godina jednoj delegaciji Roma zabranjen ulazak u zgradu općine Zavidovići sve dok nije reagirala jedna strana nevladina organizacija.
Iskustva romskih nevladinih organizacija u Vitezu pozitivan su primjer odnosa lokalne zajednice prema ovoj manjinskoj grupi. Tamošnji načelnik Vlado Halilović od početka svog mandata pozitivno diskriminira Rome. Broj njegovog mobitela dostupan je u svakom momentu za romske djelatnike u nevladinom sektoru.
ROMI VIŠE NEĆE BITI ČERGARI
U BiH danas ima oko 76.000 Roma ali je taj podatak nepozdan zbog nepostojanja jedinstvene baze podataka Roma. Za njeno pravljenje akcionim planom je namijenjena trećina miliona ali se sa njenim pravljenjem kasni. Bešić objašnjava da će ova baza pomoći određivanje prioritetnih problema i romskih zajednica.
Trenutno dostupni podaci govore da je manje od jedan posto Roma zaposleno, tek svaki treći se obrazuje i isto toliko ima zdravstveno osiguranje.
Od tri miliona koje im je obećalo Vijeće ministara, 702.000 maraka su namijenjene za zapošljavanje, 135.000 za zdravstveno osiguravanje a nešto manje od dva miliona za igradnju stanova za Rome.
Još uvijek nije poznato koliko će niži nivoi vlasti i lokalne zajednice ove godine izdvojiti novca za Rome, kaže Bešić i naglašava da je potrebno ubrzati proces izgradnje stanova.
- Procedura izgradnje zgrada za Rome može trajati i po pet godina- kaže Bešić, koja je aktivistkinja u nevladinom sektoru još od 1994. godine.
Lokalne zajednice mogu tražiti dio ovog novca i sa svojim udjelom graditi stanove za Rome, za većinu njih prve u životu. Više od 30 romskih porodica već je dobilo stanove u sarajevskim naseljima Ilidži, Hadžićima, Ilijašu, Vogošći i Novom Gradu. Novac za to su izdvojili švicarska organizacija Caritas i Ministarstvo stambene politike Kantona Sarajevo.
Konačni cilj nadležnih institucija i romskih organizacija jeste puna ravnopravnost ove manjinske grupe. Jasno je, što prije akcioni plan bude ispunjen to će u BiH biti sve manje Roma čergara.
- Vijeće ministara ove godine izdvojilo tri miliona za Rome; - 1.863.000 maraka izdvojeno ove godine za nove stanove; - 702.000 maraka za zapošljavanje Roma; - 135.000 maraka za zdravstvenu zaštitu; - 300.000 za pravljenje baze podataka o Romima; - Tek jedan posto Roma je zaposleno; - Samo trećina Roma u BiH ima zdravstvenu zaštitu; - Svako treće Romsko dijete redovno ide u školu.
(zurnal.info)
"> BiH bi do 2015. za pomoć Romima trebala izdvojiti preko 600 miliona. Za više od 76.000 bosanskohercegovačkih Roma to znači i promjenu dosadašnjeg načina života. Oni će dobiti nove stanove, posao, zdravstveno osiguranje i pomoć prilikom školovanja
Romi su ove godine od države Bosne i Hercegovine trebali dobiti 80 miliona konvertibilnih maraka pomoći, ali još uvijek nisu dobili ni marke, a još od prošle godine čekaju obećana tri miliona. Provedba akcionog plana za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite kasni zbog sporosti Vijeća ministara. Naša država ovim je planom samo za ovu godinu trebala izdvojiti 80 miliona za pomoć Romima, a do 2015. više od 600 miliona.
Sanela Bešić, koordinatorica Romskog informacionog centra, kaže kako ne gaji iluzije da će Romi dobiti puni iznos novca u određenom roku, ali da se napokon počelo sistematski pomagati Romima.
- Ova tri miliona su prva inicijalna kap za ovogodišnju implementaciju. Svi pričaju da je recesija i da nema para. Ali jesmo zadovoljni što postoje barem ova tri miliona - kaže Bešić i izražava svoje nezadovoljstvo radom državnih institucija: Kritikovali smo institucije da je ovaj proces spor od usvajanja akcionih planova do objavljivanja poziva jer je prošla godina.
POŽELJNA DISKRIMINACIJA, ALI POZITIVNA
Poziv za predlaganje projekata za pravljenje stanova Romima objavljen je tek prošlog mjeseca iako je trebao početkom godine.
- Mi već kasnimo četiri godine ali je početak relativno dobar - kaže Maksim Stanišić, nacionalni koordinator za Dekadu, grupi zemalja jugoistočne i centralne Evrope koja želi unaprijediti položaj Roma: To je obećanje državne vlasti da će u narednih deset godina raditi na poboljšanju života Roma u nekoliko segmenata da tu populaciju dovede u ravnopravan položaj sa ostalim stanovnicima BiH.
U septembru prošle godine u Beogradu Nikola Špirić, premijer BiH, je potpisao pristupnu deklaraciju čime je BiH postala punopravna članica Dekadi uključenja Roma 2005-2015.
Stanišić je dalje pojednostavio ciljeve Dekade primjerom da ako u državi imamo 35 posto nezaposlenih onda i među Romima treba biti isto toliko a ne duplo ili tri puta više.
- Romi su dugo godina na marginama i zaslužuju da se to promijeni a to se može samo pozitivnom diskriminacijom - smatra Stanišić.
Romi u BiH, nažalost, dobro poznaju drugu vrstu diskriminacije, onu negativnu. Tako je prije nekoliko godina jednoj delegaciji Roma zabranjen ulazak u zgradu općine Zavidovići sve dok nije reagirala jedna strana nevladina organizacija.
Iskustva romskih nevladinih organizacija u Vitezu pozitivan su primjer odnosa lokalne zajednice prema ovoj manjinskoj grupi. Tamošnji načelnik Vlado Halilović od početka svog mandata pozitivno diskriminira Rome. Broj njegovog mobitela dostupan je u svakom momentu za romske djelatnike u nevladinom sektoru.
ROMI VIŠE NEĆE BITI ČERGARI
U BiH danas ima oko 76.000 Roma ali je taj podatak nepozdan zbog nepostojanja jedinstvene baze podataka Roma. Za njeno pravljenje akcionim planom je namijenjena trećina miliona ali se sa njenim pravljenjem kasni. Bešić objašnjava da će ova baza pomoći određivanje prioritetnih problema i romskih zajednica.
Trenutno dostupni podaci govore da je manje od jedan posto Roma zaposleno, tek svaki treći se obrazuje i isto toliko ima zdravstveno osiguranje.
Od tri miliona koje im je obećalo Vijeće ministara, 702.000 maraka su namijenjene za zapošljavanje, 135.000 za zdravstveno osiguravanje a nešto manje od dva miliona za igradnju stanova za Rome.
Još uvijek nije poznato koliko će niži nivoi vlasti i lokalne zajednice ove godine izdvojiti novca za Rome, kaže Bešić i naglašava da je potrebno ubrzati proces izgradnje stanova.
- Procedura izgradnje zgrada za Rome može trajati i po pet godina- kaže Bešić, koja je aktivistkinja u nevladinom sektoru još od 1994. godine.
Lokalne zajednice mogu tražiti dio ovog novca i sa svojim udjelom graditi stanove za Rome, za većinu njih prve u životu. Više od 30 romskih porodica već je dobilo stanove u sarajevskim naseljima Ilidži, Hadžićima, Ilijašu, Vogošći i Novom Gradu. Novac za to su izdvojili švicarska organizacija Caritas i Ministarstvo stambene politike Kantona Sarajevo.
Konačni cilj nadležnih institucija i romskih organizacija jeste puna ravnopravnost ove manjinske grupe. Jasno je, što prije akcioni plan bude ispunjen to će u BiH biti sve manje Roma čergara.
- Vijeće ministara ove godine izdvojilo tri miliona za Rome; - 1.863.000 maraka izdvojeno ove godine za nove stanove; - 702.000 maraka za zapošljavanje Roma; - 135.000 maraka za zdravstvenu zaštitu; - 300.000 za pravljenje baze podataka o Romima; - Tek jedan posto Roma je zaposleno; - Samo trećina Roma u BiH ima zdravstvenu zaštitu; - Svako treće Romsko dijete redovno ide u školu.
(zurnal.info)
">
:Od planiranih 600 miliona Romi nisu dobili ni tri obećana
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.
Arhiva
Od planiranih 600 miliona Romi nisu dobili ni tri obećana
BiH bi do 2015. za pomoć Romima trebala izdvojiti preko 600 miliona. Za više od 76.000 bosanskohercegovačkih Roma to znači i promjenu dosadašnjeg načina života. Oni će dobiti nove stanove, posao, zdravstveno osiguranje i pomoć prilikom školovanja
Romi su ove godine od države Bosne i Hercegovine trebali dobiti 80 miliona konvertibilnih maraka pomoći, ali još uvijek nisu dobili ni marke, a još od prošle godine čekaju obećana tri miliona. Provedba akcionog plana za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite kasni zbog sporosti Vijeća ministara. Naša država ovim je planom samo za ovu godinu trebala izdvojiti 80 miliona za pomoć Romima, a do 2015. više od 600 miliona.
Sanela Bešić, koordinatorica Romskog informacionog centra, kaže kako ne gaji iluzije da će Romi dobiti puni iznos novca u određenom roku, ali da se napokon počelo sistematski pomagati Romima.
- Ova tri miliona su prva inicijalna kap za ovogodišnju implementaciju. Svi pričaju da je recesija i da nema para. Ali jesmo zadovoljni što postoje barem ova tri miliona - kaže Bešić i izražava svoje nezadovoljstvo radom državnih institucija: Kritikovali smo institucije da je ovaj proces spor od usvajanja akcionih planova do objavljivanja poziva jer je prošla godina.
POŽELJNA DISKRIMINACIJA, ALI POZITIVNA
Poziv za predlaganje projekata za pravljenje stanova Romima objavljen je tek prošlog mjeseca iako je trebao početkom godine.
- Mi već kasnimo četiri godine ali je početak relativno dobar - kaže Maksim Stanišić, nacionalni koordinator za Dekadu, grupi zemalja jugoistočne i centralne Evrope koja želi unaprijediti položaj Roma: To je obećanje državne vlasti da će u narednih deset godina raditi na poboljšanju života Roma u nekoliko segmenata da tu populaciju dovede u ravnopravan položaj sa ostalim stanovnicima BiH.
U septembru prošle godine u Beogradu Nikola Špirić, premijer BiH, je potpisao pristupnu deklaraciju čime je BiH postala punopravna članica Dekadi uključenja Roma 2005-2015.
Stanišić je dalje pojednostavio ciljeve Dekade primjerom da ako u državi imamo 35 posto nezaposlenih onda i među Romima treba biti isto toliko a ne duplo ili tri puta više.
- Romi su dugo godina na marginama i zaslužuju da se to promijeni a to se može samo pozitivnom diskriminacijom - smatra Stanišić.
Romi u BiH, nažalost, dobro poznaju drugu vrstu diskriminacije, onu negativnu. Tako je prije nekoliko godina jednoj delegaciji Roma zabranjen ulazak u zgradu općine Zavidovići sve dok nije reagirala jedna strana nevladina organizacija.
Iskustva romskih nevladinih organizacija u Vitezu pozitivan su primjer odnosa lokalne zajednice prema ovoj manjinskoj grupi. Tamošnji načelnik Vlado Halilović od početka svog mandata pozitivno diskriminira Rome. Broj njegovog mobitela dostupan je u svakom momentu za romske djelatnike u nevladinom sektoru.
ROMI VIŠE NEĆE BITI ČERGARI
U BiH danas ima oko 76.000 Roma ali je taj podatak nepozdan zbog nepostojanja jedinstvene baze podataka Roma. Za njeno pravljenje akcionim planom je namijenjena trećina miliona ali se sa njenim pravljenjem kasni. Bešić objašnjava da će ova baza pomoći određivanje prioritetnih problema i romskih zajednica.
Trenutno dostupni podaci govore da je manje od jedan posto Roma zaposleno, tek svaki treći se obrazuje i isto toliko ima zdravstveno osiguranje.
Od tri miliona koje im je obećalo Vijeće ministara, 702.000 maraka su namijenjene za zapošljavanje, 135.000 za zdravstveno osiguravanje a nešto manje od dva miliona za igradnju stanova za Rome.
Još uvijek nije poznato koliko će niži nivoi vlasti i lokalne zajednice ove godine izdvojiti novca za Rome, kaže Bešić i naglašava da je potrebno ubrzati proces izgradnje stanova.
- Procedura izgradnje zgrada za Rome može trajati i po pet godina- kaže Bešić, koja je aktivistkinja u nevladinom sektoru još od 1994. godine.
Lokalne zajednice mogu tražiti dio ovog novca i sa svojim udjelom graditi stanove za Rome, za većinu njih prve u životu. Više od 30 romskih porodica već je dobilo stanove u sarajevskim naseljima Ilidži, Hadžićima, Ilijašu, Vogošći i Novom Gradu. Novac za to su izdvojili švicarska organizacija Caritas i Ministarstvo stambene politike Kantona Sarajevo.
Konačni cilj nadležnih institucija i romskih organizacija jeste puna ravnopravnost ove manjinske grupe. Jasno je, što prije akcioni plan bude ispunjen to će u BiH biti sve manje Roma čergara.
- Vijeće ministara ove godine izdvojilo tri miliona za Rome; - 1.863.000 maraka izdvojeno ove godine za nove stanove; - 702.000 maraka za zapošljavanje Roma; - 135.000 maraka za zdravstvenu zaštitu; - 300.000 za pravljenje baze podataka o Romima; - Tek jedan posto Roma je zaposleno; - Samo trećina Roma u BiH ima zdravstvenu zaštitu; - Svako treće Romsko dijete redovno ide u školu.
(zurnal.info)
Semir Mujkić
BiH bi do 2015. za pomoć Romima trebala izdvojiti preko 600 miliona. Za više od 76.000 bosanskohercegovačkih Roma to znači i promjenu dosadašnjeg načina života. Oni će dobiti nove stanove, posao, zdravstveno osiguranje i pomoć prilikom školovanja
- Mi već kasnimo četiri godine ali je početak relativno dobar - kaže Maksim Stanišić, nacionalni koordinator za Dekadu, grupi zemalja jugoistočne i centralne Evrope koja želi unaprijediti položaj Roma: To je obećanje državne vlasti da će u narednih deset godina raditi na poboljšanju života Roma u nekoliko segmenata da tu populaciju dovede u ravnopravan položaj sa ostalim stanovnicima BiH.
