Ogromna zarada na lažnim zalihama

Iako od ponedjeljka, 16. maja, kupuju jeftiniji benzin i dizel, proizveden u Rafineriji nafte u Brodu, svi vlasnici pumpi u Srpskoj još nisu spustili cijene u maloprodaji. Pravdaju se zalihama koje im u prosjeku traju do sedam dana, a obećavaju da će svi, ukoliko ovaj trend u rafineriji potraje, do kraja sedmice spustiti i cijenu goriva na svojim pumpama. Gorivo je u rafineriji Brod pojeftinilo, u prosjeku, za pet feninga po litru. Slično pojeftinjenje očekuje se i na benzinskim pumpama, ali, očigledno je, tek kada njihovi vlasnici odluče da je za to došlo vrijeme, odnosno kada objelodane da su prodali zalihe kupljene po većim cijenama.

ČEKANJE NA STABILNOST

Direktor famozne „Optima grupe“ Slavko Šćepanović, koja pod svojim krovom drži i rafineriju nafte u Brodu, objelodanio je da kupci njihovih proizvoda „nisu obavezni da odmah pojeftine cijene na pumpama“. Pojašnjava da je potrebno da cijena goriva u rafineriji bude stabilna mjesec dana, kako bi se stvorili uslovi i za promjenu maloprodajnih cijena. Zaključak mu djeluje neprovodiv u praksi, jer su česte promjene cijene sirove nafte na svjetskom tržištu.

Cijena nafte ustabilila se u poslednjih nekoliko dana na 112 dolara po barelu. To je znatno pojeftinjenje u odnosu na aprilski skok na barelskih 124 dolara. Tada je došlo i do rasta cijena nafte na domaćim pumpama.

Ekonomisti godinama upozoravaju na apsurdne situacije kada je cijena nafte u Bosni i Hercegovini u pitanju. Uvjereni su da je cijena crnog zlata na svjetskom tržištu samo paravan i da se ona spominje isključivo kada raste, kao izgovor za poskupljenja na domaćem tržištu. Kada vrijednost nafte na Svjetskoj berzi opada, to ne mora da znači da pad cijene prate domaći distributeri.

Rekordna cijena nafte na svjetskom tržištu bila je 2008-me, kada je barel iznosio 147 dolara. Sada on košta oko 112 dolara. To je u odnosu na cijenu od prije tri godine 23 posto jeftinije. I pored toga, bezolovni benzin je skuplji sada nego 2008. godine - sada je 2,31 KM po litru, a tada je koštao 2,29 maraka, pojašnjavaju u Udruženju potrošača Republike Srpske.

Praćenjem se jasno vidi, kažu stručnjaci, da priča oko rasta ili pada cijene nafte na svjetskom tržištu, „u BiH jednostavno ne pije vode“.

Zašto je takva situacija i zašto je domaćim distributerima dozvoljeno gotovo samostalno formiranje cijena naftnih derivata?! „Država to jednostavno dozvoljava“, tvrde ekonomisti.

DRŽAVA POKRIVA PREVARU

Distributeri, odnosno krajnji preprodavači nafte na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini, imaju odriješene ruke, a vlasti ih ne prisiljavaju da automatski prate pad cijene nafte na svjetskom tržištu. Razlog je krajnje jednostavan i za državu logičan.

Država ubire ogromne poreze na osnovu prodaje naftnih derivata u Bosni i Hercegovini. U maloprodajnu cijenu goriva na benzinskim pumpama u BiH uračunata je akciza od 0,30 do 0,35 KM po litru, taksa za autoputeve od deset feninga po litru, taksa za puteve od 15 feninga po litru.

Teško je, procjenjuju stručnjaci, uopšte izračunati kolika je zarada distributera nafte u Republici Srpskoj, „ali ako prave zalihe od sedam dana kao što oni tvrde, onda je koeficijent obrta ogroman i iznosi 52“. Zalihe od sedam dana, ustvari, znače da vlasnici benzinskih pumpi uložen novac sa zaradom vraćaju u roku od sedam dana. Zarada se povećava ukoliko se makar i jedan dan ne isprati smanjenje cijene nafte na svjetskom tržištu. Sve plaća krajnji korisnik – građanin.

Država preko PDV-a skuplja prihod za budžet, a preko derivata je to najsigurniji izvor prihoda. I oni prećutno puštaju to slobodno tržište i sigurno je da državi to odgovara. Zbog toga država i ne interveniše. Kod nas oni tvrde da imaju zalihe od sedam dana ali kada nafta ide gore oni to ekspresno dižu a kad ide dole oni sa zadrškom to rade i to sa 15-20 dana zakašnjenja. Tako su svi na dobitku, sem građana, zaključuju u Udruženju potrošača RS.

(zurnal.info)