Ruski ulet: Oligarsi preko Hong Konga preuzimaju budžet Republike Srpske?

U junu prošle godine Ministarstvo finansija Republike Srpske izvijestilo je javnost da je „uspješno izvršena emisija obveznica na međunarodnom finansijskom tržištu u ukupnom iznosu od 168,3 miliona eura“. Sve je obavljeno na berzi u Beču, a Republika Srpska se obavezala da će kupcima obveznica plaćati kamatu od 4,83 posto. I od tada – muk.

„Poštovani, detalji su dostupni na sajtu Bečke berze, za koju Vam šaljemo link“, glasio je odgovor Ministarstva finansija na direktno pitanje – ko su kupci obveznica Republike Srpske.

Na zvaničnoj stranici Bečke berze, pak, nisu navedena imena kupaca obveznica kod kojih se Republika Srpska, faktički, zadužila za preko 300 miliona maraka. U saopćenju za javnost Ministarstva RS-a, također, nije navedeno ime kupca. No, dokumenti koje je Žurnal prikupljao proteklih mjeseci otkrivaju pravu istinu. Iza kupovine obveznica RS-a stoji ruski oligarh sa američke i evropske crne liste – Konstantin Malofeev.

NEPOŽELJNI GOST

Srijeda, 30. maj 2018. godine. Na banjalučki aerodrom sletio je privatni avion iz Rusije. Putinov oligarh Konstantin Malofeev, poznat po organizovanju paravojnih formacija u Ukrajini, trebao je na sastanak sa Miloradom Dodikom. No, na teritoriju BiH nije mogao kročiti. Granična policija BiH mu je zabranila ulazak, jer je prethodno Malofeev proglašen „nepoželjnim“.

Sigurnosne agencije BiH u tom su trenutku raspolagale informacijama da je Malofeev došao na dogovore u vezi sa kupovinom obveznica Republike Srpske. Kako je posao tada propao, dogovorena je transakcija preko Beča. 

Dvadeset dana kasnije, Vlada RS-a je izdala saopćenje kojim je obavijestila javnost o prodaji obveznica vrijednih 168,3 miliona eura. Detalji nisu saopćeni. No, detalje je znao njemački bankar Claus Korner. On će dva mjeseca kasnije, u Hong Kongu, predstaviti svoje iskustvo prodaje obveznica Republike Srpske. 

Korner je sada šef za Evropu brokerske kuće iz Hong Konga BM Intelligence Group. Upravo je ta brokerska kuća bila posrednik Republike Srpske prilikom prodaje obveznica na Bečkoj berzi. Ali kako su vlasti RS-a izabrale baš tu brokersku kuću sa dalekog istoka?

Njihov zastupnik za Evropu je, kako rekosmo, Claus Korner. Godinama je ovaj njemački bankar radio u Moskvi. Bio je direktor ruskog predstavništva Deutsche banke, a prema medijskim izvještajima, bio pionir u privlačenju ruskih milijardera koji su svoj novac ulagali u ovoj banci. 

Među njegovim klijentima bio je i oligarh Konstantin Malofeev koji je nekoliko dana prije transakcije u Beču pokušao posjetiti Banja Luku. Transakciju je, već smo naveli, obavila brokerska kuća iz Hong Konga.Na službenoj stranici te brokerske kuće navedeno je da je 28. avgusta u Hong Kongu održan sastanak na kojem je prezentiran plan razvoja u Evropi.

„Naš partner, gospodin Claus Korner, pozvan je da predstavi europsko poslovanje Grupe i podijeli iskustvo izdavanja obveznica u Republici Srpskoj. Gospodin Claus Korner ima veliko iskustvo u upravljanju imovinom i bio je šef za upravljanje imovinom Deutsche Bank u Rusiji“, navedeno je u izvještaju.

Njemačka Deutsche banka posljednjih je godina bila u središtu afera zbog pranja novca ruskih tajkuna. U januaru 2017. godine toj je banci izrečena sankcija u iznosu od 630 miliona dolara zbog učešća u pranju ruskog novca.

„Klijenti su se koristili Deutsche Bankom za transfer oko 10 milijardi dolara iz Rusije na nepoznate bankarske račune "na način koji veoma upućuje na finansijski kriminal", navedeno je tada u saopćenju britanskog finansijskog regulatora.

U istom saopćenju je navedeno da se tada trgovalo obveznicama. U oktobru 2018. godine, njemačka policija je upala u Deutsche banku gdje je započeta finansijska istraga, te je određen neovisni regulator koji ima zadatak da u naredne tri godine nadgleda poslovanje. 

Samo mjesec kasnije, član predsjedništva BiH Milorad Dodik je, u svom obraćanju novinarima, 23. novembra 2018.godine izjavio da „Centralna banka BiH ne bi trebala držati svoje valutne depozite u Deutsche banci, nego bi ih trebala povući u BiH i njima otkupljivati vrijednosne papire koje bi izdavali entiteti“. 

(zurnal.info)