Odjeci Izvještaja o islamofobiji u BiH:Ozbiljna analiza ili odbrana reisa od javne kritike

Istražujemo

Ozbiljna analiza ili odbrana reisa od javne kritike

Ozbiljna analiza ili odbrana reisa od javne kritike

Cilj Izvještaja, rečeno je na promociji u Sarajevu, nije da se neke osobe imenuju kao islamofobi, već da se javnost zna da je problem islamofobije i netolerancije prema muslimanima prisutan i u BiH. Kazali su to novinarima vojni muftija Ismail ef. Smajlović i Ekrem Tucaković, rukovodilac Službe za odnose s javnošću Rijaseta.

-Cilj izvještaja je registriranje, upoznavanje i informiranje o slučajevima islamofobije, diskriminacije i netolerancije na osnovu vjere, ohrabrivanje žrtava netolerancije i diskriminacije da ispričaju svoja iskustva, podizanje svijesti o tome da se slučajevi islamofobije, netolerancije i diskriminacije trebaju ozbiljno uzeti i da je potreban zajednički odgovor društva, rekao je ef. Smajlović.

NAJČEŠĆE CITIRANI DODIK I PREMINULi NOVINAR FETAHAGIĆ,

Pa ipak, na 39 stranica Izvještaja većinom su tretirani javni istupi političara i novinara. Dijelom analize obuhvaćena je i diskriminacija prilikom zapošljavanja, obrazovanja, napadi na vjerske službenike i skrnavljenje vjerskih objekata ali je najviše prostora dato citatima Milorada Dodika, te novinara Bakira Hadžiomerovića, Senada Pećanina, Vildane Selimbegović, Emira Imamovića, Zije Dizdarevića. Među najčešće citiranim novinarima je i preminuli kolumnista Slobodne Bosne, Sead Fetahagić.

Kako je riječ o prvom ovakvom Izvještaju Rijaseta IZ BiH urađenom u Bosni i Hercegovini, Emir Imamović, citiran u Izvještaju nekoliko puta kao bivši kolumnista magazina Dani, kaže da je zapravo dobro što se "Izvještaj dogodio".

emir

-Meni je veoma važno što se pojavio takav izvještaj, jer sada imamo i pisani trag o tome kako islamofobiju tumače Islamska zajednica a to je, dakle, svaka kritika upućena Islamskoj zajednici i reisu Ceriću. Također je to pisani trag i da je Cerić stavio znak jednakosti između svog imena i islama u BiH, Evropi i svijetu. Posebno je važan dio izvještaja u kojem se zloupotrebljava sloboda govora i izjednačava se sa napadima na džamije", kazao je Imamović.

Činjenicu da se njegovo ime našlo "na spisku islamofoba" bivši novinar i kolumnista Oslobođenja Zija Dizdarević, također posmatra u mnogo širem kontekstu nego je "prozivanje novinara".

zija

 

-Oni svjesno idu na to da poistovjećuju kritiku Rijaseta, reisa i pojednih imama sa napadima na islam. To je vrlo opasna manipulacija! Jesam li i iz Oslobođenja izbačen zbog islamofobije?" kazao je Dizdarević za Žurnal aludirajući na otkaz koji je dobio u Oslobođenju nakon teksta objavljenog o profesoru FIN-a, Rešidu Hafizoviću.

 

SAŽETAK IZVJEŠTAJA U fokusu analize izjave političara i novinski tekstovi u periodu 2004.-2011. godina

U poglavlju koje se odnosi na izjave političkih i državnih predstavnika, uz uvodnu napomenu: “Lakše je razbiti atom nego predrasude” (Einstein), u Izvještaju o islamofobiji diskriminaciji i netoleranciji u BiH navedeno je više izjava predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, među kojima i ona da je za Republiku Srpsku neprihvatljivo “da nam sude sudije muslimani”. Citiran je i član Predsjedništva BiH Nebojše Radmanović koji je agenciji Tanjug rekao da “u dijelu Islamske zajednice ima zagovornika rata”.

Kao primjer nezapamćenog šovinizma navedena je izjava bivše predsjednice RS-a Biljane Plavšić da su “muslimani genetski kvaran materijal prešao u islam”, a zabilježeno je i da su tokom 2010. godine u Parlamentu BiH predstavnici srpskog naroda više puta predlagali usvajanje zakona o zabrani nošenja nikaba, zabrani vehabija, dok su poslaničke diskusije tim povodom obilovale uvredama na račun islama i muslimana.

Kao primjeri netolerantih, diskriminatorskih ili islamofobičnih istupa navedene su i pojedine izjave Dru Engela, tužioca i šefa posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Suda BiH, Slavka Jovičića, zastupnika SNSD-a u Parlamentu BiH, Raffija Gregoriana, bivšeg zamjenika visokog predstavnika u BiH, Rajka Vasića, sekretara i portparola SNSD-a te Emila Vlajkija, potpredsjednika RS-a.

Također su navedene izjave visokorangiranih državnih dužnisnika, koje su po ocjeni Rijaseta bez jasnih dokaza a idu u prilog “negativnog ozračja i podsticanja predrasuda prema muslimanima usljed propusta ili neprofesionalnih postupaka”.

U tom kontekstu je naznačena izjava Almira Džuve, direktora Objavještajno-sigurnosne agencije BiH od 12. jula prošle godine, prema kojoj on u Bosni i Hercegovini vidi “potencijalnu opasnost od 3.000 osoba koje su svakom momentu mogu prevrnuti, da li zbog psihičkog ili nekog drugog stanja” i napraviti teroristički akt s velikim posljedicama. Navedena je i ocjena Ureda ombudsmena FBiH za period 2008. i prva polovina 2009. godine, kada je ta institucija konstatirala da je vrh Islamske zajednice radikalan, klerikalan i da vrši pritisak na medije.

U izvještaju Rijaseta Islamske zajednice, u poglavlju nazvanom “Lična i kolektivna dimenzija slobode vjere u medijima”, navedeno je da u proteklom periodu značajan broj medija iskazuje visok stupanj netolerancije prema, prvenstveno Islamskoj zajednici i reisu-l-ulemi, a potom prema muslimanima i islamskim vrijednostima. U tom kontekstu su u Rijasetovom izvještaju citirani dijelovi tekstova novinara Emira Imamovića, Vildane Selimbegović, Senada Pećanina, Seada Fetahagića, Bakira Hadžiomerovića, Damira Kaletovića, Avde Avdića, Zije Dizdarevića te književnika Željka Ivankovića.

U poglavlju o diskriminaciji u zapošljavanju navedeni su primjeri da su žene muslimanke s maramom na glavi diskriminirane kod traženja i dobivanja posla, a u dijelu koji se odnosi na netoleranciju u segmentu obrazovanja navedeni su primjeri koji se po ocjeni Rijaseta kose s neotuđivim pravom roditelja da odgajaju i obrazuju djecu u duhu svojih uvjerenja i vjerskog učenja, što se u obrazovnom sistemu problematizitra kroz pirtanje vjeronauke.

Kao primjeri diskriminacije, islamofobije i netolerancije u umjetničkim djelima navedeni su slučajevi čestog sistematskog javnog ponižavanja i vrijeđanja reisu-l-uleme Cerića u karikaturama koje objavljuju pojedini bh. mediji u vidu stripa i fotomontaže te primjeri vulgarnih muzičkih sadržaja i napjeva. “Naročito je veliku dosljednost u karikaturalnom predstavljanju reisu-l-uleme iskazao sarajevski magazion BH Dani koji je u određenim periodima iz broja u broj imao rezervirano mjesto za karikature i fotomontaže reisu-l-uleme”, citat je iz Rijasetovog izvještaja. U poglavlju naslovljenom kao “Zločin iz mržnje: vrijađenje, napadi, skrnavljenje” navedeni su primjeri brojnih provala, oštećenja i skrnavljenja džamija ili mezarja, a kao najdrastičniji slučaj u tom smislu u postratnoj BiH navedeni su incidenti prilikom postavljanja kamena temeljca za obnovu porušenih džamija u Trebinju i Banja Luci 2001. godine.

(zurnal.info)