Ozbiljna analiza ili odbrana reisa od javne kritike

Cilj Izvještaja, rečeno je na promociji u Sarajevu, nije da se neke osobe imenuju kao islamofobi, već da se javnost zna da je problem islamofobije i netolerancije prema muslimanima prisutan i u BiH. Kazali su to novinarima vojni muftija Ismail ef. Smajlović i Ekrem Tucaković, rukovodilac Službe za odnose s javnošću Rijaseta.

-Cilj izvještaja je registriranje, upoznavanje i informiranje o slučajevima islamofobije, diskriminacije i netolerancije na osnovu vjere, ohrabrivanje žrtava netolerancije i diskriminacije da ispričaju svoja iskustva, podizanje svijesti o tome da se slučajevi islamofobije, netolerancije i diskriminacije trebaju ozbiljno uzeti i da je potreban zajednički odgovor društva, rekao je ef. Smajlović.

NAJČEŠĆE CITIRANI DODIK I PREMINULi NOVINAR FETAHAGIĆ,

Pa ipak, na 39 stranica Izvještaja većinom su tretirani javni istupi političara i novinara. Dijelom analize obuhvaćena je i diskriminacija prilikom zapošljavanja, obrazovanja, napadi na vjerske službenike i skrnavljenje vjerskih objekata ali je najviše prostora dato citatima Milorada Dodika, te novinara Bakira Hadžiomerovića, Senada Pećanina, Vildane Selimbegović, Emira Imamovića, Zije Dizdarevića. Među najčešće citiranim novinarima je i preminuli kolumnista Slobodne Bosne, Sead Fetahagić.

Kako je riječ o prvom ovakvom Izvještaju Rijaseta IZ BiH urađenom u Bosni i Hercegovini, Emir Imamović, citiran u Izvještaju nekoliko puta kao bivši kolumnista magazina Dani, kaže da je zapravo dobro što se "Izvještaj dogodio".

-Meni je veoma važno što se pojavio takav izvještaj, jer sada imamo i pisani trag o tome kako islamofobiju tumače Islamska zajednica a to je, dakle, svaka kritika upućena Islamskoj zajednici i reisu Ceriću. Također je to pisani trag i da je Cerić stavio znak jednakosti između svog imena i islama u BiH, Evropi i svijetu. Posebno je važan dio izvještaja u kojem se zloupotrebljava sloboda govora i izjednačava se sa napadima na džamije", kazao je Imamović.

Činjenicu da se njegovo ime našlo "na spisku islamofoba" bivši novinar i kolumnista Oslobođenja Zija Dizdarević, također posmatra u mnogo širem kontekstu nego je "prozivanje novinara".

-Oni svjesno idu na to da poistovjećuju kritiku Rijaseta, reisa i pojednih imama sa napadima na islam. To je vrlo opasna manipulacija! Jesam li i iz Oslobođenja izbačen zbog islamofobije?" kazao je Dizdarević za Žurnal aludirajući na otkaz koji je dobio u Oslobođenju nakon teksta objavljenog o profesoru FIN-a, Rešidu Hafizoviću.

SAŽETAK IZVJEŠTAJA U fokusu analize izjave političara i novinski tekstovi u periodu 2004.-2011. godina

U poglavlju koje se odnosi na izjave političkih i državnih predstavnika, uz uvodnu napomenu: “Lakše je razbiti atom nego predrasude” (Einstein), u Izvještaju o islamofobiji diskriminaciji i netoleranciji u BiH navedeno je više izjava predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, među kojima i ona da je za Republiku Srpsku neprihvatljivo “da nam sude sudije muslimani”. Citiran je i član Predsjedništva BiH Nebojše Radmanović koji je agenciji Tanjug rekao da “u dijelu Islamske zajednice ima zagovornika rata”.

Kao primjer nezapamćenog šovinizma navedena je izjava bivše predsjednice RS-a Biljane Plavšić da su “muslimani genetski kvaran materijal prešao u islam”, a zabilježeno je i da su tokom 2010. godine u Parlamentu BiH predstavnici srpskog naroda više puta predlagali usvajanje zakona o zabrani nošenja nikaba, zabrani vehabija, dok su poslaničke diskusije tim povodom obilovale uvredama na račun islama i muslimana.

Kao primjeri netolerantih, diskriminatorskih ili islamofobičnih istupa navedene su i pojedine izjave Dru Engela, tužioca i šefa posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Suda BiH, Slavka Jovičića, zastupnika SNSD-a u Parlamentu BiH, Raffija Gregoriana, bivšeg zamjenika visokog predstavnika u BiH, Rajka Vasića, sekretara i portparola SNSD-a te Emila Vlajkija, potpredsjednika RS-a.

Također su navedene izjave visokorangiranih državnih dužnisnika, koje su po ocjeni Rijaseta bez jasnih dokaza a idu u prilog “negativnog ozračja i podsticanja predrasuda prema muslimanima usljed propusta ili neprofesionalnih postupaka”.

U tom kontekstu je naznačena izjava Almira Džuve, direktora Objavještajno-sigurnosne agencije BiH od 12. jula prošle godine, prema kojoj on u Bosni i Hercegovini vidi “potencijalnu opasnost od 3.000 osoba koje su svakom momentu mogu prevrnuti, da li zbog psihičkog ili nekog drugog stanja” i napraviti teroristički akt s velikim posljedicama. Navedena je i ocjena Ureda ombudsmena FBiH za period 2008. i prva polovina 2009. godine, kada je ta institucija konstatirala da je vrh Islamske zajednice radikalan, klerikalan i da vrši pritisak na medije.

U izvještaju Rijaseta Islamske zajednice, u poglavlju nazvanom “Lična i kolektivna dimenzija slobode vjere u medijima”, navedeno je da u proteklom periodu značajan broj medija iskazuje visok stupanj netolerancije prema, prvenstveno Islamskoj zajednici i reisu-l-ulemi, a potom prema muslimanima i islamskim vrijednostima. U tom kontekstu su u Rijasetovom izvještaju citirani dijelovi tekstova novinara Emira Imamovića, Vildane Selimbegović, Senada Pećanina, Seada Fetahagića, Bakira Hadžiomerovića, Damira Kaletovića, Avde Avdića, Zije Dizdarevića te književnika Željka Ivankovića.

U poglavlju o diskriminaciji u zapošljavanju navedeni su primjeri da su žene muslimanke s maramom na glavi diskriminirane kod traženja i dobivanja posla, a u dijelu koji se odnosi na netoleranciju u segmentu obrazovanja navedeni su primjeri koji se po ocjeni Rijaseta kose s neotuđivim pravom roditelja da odgajaju i obrazuju djecu u duhu svojih uvjerenja i vjerskog učenja, što se u obrazovnom sistemu problematizitra kroz pirtanje vjeronauke.

Kao primjeri diskriminacije, islamofobije i netolerancije u umjetničkim djelima navedeni su slučajevi čestog sistematskog javnog ponižavanja i vrijeđanja reisu-l-uleme Cerića u karikaturama koje objavljuju pojedini bh. mediji u vidu stripa i fotomontaže te primjeri vulgarnih muzičkih sadržaja i napjeva. “Naročito je veliku dosljednost u karikaturalnom predstavljanju reisu-l-uleme iskazao sarajevski magazion BH Dani koji je u određenim periodima iz broja u broj imao rezervirano mjesto za karikature i fotomontaže reisu-l-uleme”, citat je iz Rijasetovog izvještaja. U poglavlju naslovljenom kao “Zločin iz mržnje: vrijađenje, napadi, skrnavljenje” navedeni su primjeri brojnih provala, oštećenja i skrnavljenja džamija ili mezarja, a kao najdrastičniji slučaj u tom smislu u postratnoj BiH navedeni su incidenti prilikom postavljanja kamena temeljca za obnovu porušenih džamija u Trebinju i Banja Luci 2001. godine.

(zurnal.info)