Nakon višedecenijskog propadanja banjalučke tvrđave Kastel, od koje su ostale samo ruševne zidine, (a ulazak unutar istorijskih zidina godinama je opasan po život na šta ukazuju i upozoravajuće žute trake), najavljena je rekonstrukcija najstarije banjalučke gradjevine. Republički zavod za zaštitu kulturno istorijskog nasljeđa, totalno osiromašen, nije bio u stanju ni da održava, a pogotovo ne da obnavlja oronulu tvrđavu, pa je nadležnost nad Kastelom prebačena gradu Banjaluci.
MILION BEZ RADA
Ni banjalučki gradski oci ne mogu da se pohvale ažurnošću i požrtvovanošću kada je izdvajanje novca za sportske i kulturne manifestacije u pitanju, naročito posljednjih godina, osim ako u pitanju nisu takmičenja ili manifestacije od kojih su pojedinci dobro omastili brkove. Riješenje za Kastel ipak je pronađeno.
Grad je od predpristupnih fondova Evropske unije za obnovu tvrđave dobio bespovratnih dva i po miliona evra, za ostatak će morati sam da se snađe. A snalaziće se, prema riječima gradonačelnika Dragoljuba Davidovića, na razne načine, od kredita preko javno privatnih partnerstava i slično. Javnosti je već prezentovan projekat rekonstrukcije koji je podijeljen u devet samostalnih cjelina, a od čitavog projekta (kada i ako bude okončan) ponovo će neko da ima debelu korist.
Čitav projekat, predviđa se, Banjaluku će da košta između šezdeset i sedamdeset miliona maraka, a obnova bi trebalo da počne u proljeće 2013. godine. Idejni projekat uradila je firma Građenje iz Istočnog Sarajeva, a do sada je (bez ikakvih radova) već potrošeno milion i dvije stotine hiljada maraka.
Taj iznos je blizu pola sume koliko su studenti Prirodno matematičkog fakulteta u Banjaluci, odsjek prostorno planiranje, izračunali da je neophodno za čitavu rekonstrukciju. Studenti su predvidjeli da je za obnovu oronulih zidina i uređenje Kastela neophodno tri miliona maraka.
Megalomanski projekat gradske uprave, umjesto jednostavne obnove i stavljanja u funkciju banjalučke tvrđave, predvidio je ogromna ulaganja i, u dobrom dijelu, mijenjanje autentičnog izgleda Kastela. Planira se, između ostalog, a što studentima PMF-a najviše smeta, građenje parkinga unutar zidina (dosta velik parking već postoji neposredno uz Kastel sa spoljnje strane zida), javne garaže, ali i hotela. To je vjerovatno ono na šta su gradske vlasti mislile kada su spominjale mogućnost javno- privatnog partnerstva.
UNIŠTAVANJE ARHEOLOŠKIH NALAZIŠTA
Studenti PMF-a, doduše anonimno, kako se to u Banjaluci i Republici Srpskoj inače i čini, organizovali su prikupljanje potpisa protiv planirane rekonstrukcije. Potpisi se skupljaju na društvenoj mreži Facebook a studenti su se oglasili i nepotpisanim pismom.
Mi se zalažemo za renoviranje, to je neophodno i iščekujemo ga već godinama, ali tvrđava i njena okolina moraju zadržati autentični izgled. Zato nam ne treba projekat osoba koje nisu vezane za Banjaluku, saopštavaju studenti, upozoravajući da o projektu nije upoznat dovoljan broj građana. Ističu da će osmišljenim projektom rekonstrukcije biti uništena i neprocjenjiva arheološka nalazišta unutar i oko zidina Kastela.
Gradonačelnik Banjaluke, za čijeg mandata je u gradu već realizovano nekoliko višemilionskih megalomanskih projekata, od papreno plaćenih rekonstrukcija Trga Krajine i Parka Petar Kočić do masno plaćanih takmičenja u egzotičnim sportovima, studentima odgovara da su okasnili sa svojim zamjerkama. Projekat je već gotov, a sada treba da se priča o početku gradnje, “a ne o onima koji se protive gradnji”.
Što se tiče riješenja ona su takva kakva su odabrana, radi se pod nadzorom Zavoda za zaštitu kulturno istorijskog nasljeđa i niko ne može pomaknuti tamo ni jedan kamen bez njihove saglasnosti, uvjerava gradonačelnik Davidović da autentični izgled tvrđave neće biti narušen.
Kako god, međunarodni konkurs za izvođače radova devet zasebnih cjelina, trebalo bi da bude gotov do proljeća naredne godine za kada je zakazan početak rekonstrukcije. Studenti Prirodno matematičkog fakulteta i dalje nastavljaju sa internet peticijom protiv usvojenog plana rekonstrukcije tvrđave.
RIMSKO NASLIJEĐE
Na mjestu tvrđave Kastel, uz lijevu obalu Vrbasa, pronađeni su mnogi arheološki ostaci i predmeti iz vremena Rimskog carstva. Prvo utvrđenje na mjestu Kastela najvjerovatnije su sagradili Rimljani u II vijeku. Tvrđava je kroz istoriju nekoliko puta skrnavljena, a ispod njenih zidina odigralo se mnoštvo istorijskih bitaka. Na obnovu tvrđave Kastel, Banjaluka čeka gotovo dvadeset godina.
(zurnal.info)